DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-^ H.^ -" Kajbolje sredstvo lia ovo polučiti, preporuka tušenje lieaa. Ovo tušenje opisuju stručan u knjigah dosta obštino; riu ipak se način tušenja liesa u praksi vrlo malo rabi. 8 tog razloga bit Veličina parne škrinje (Darnpfkasten) upriličuje se prema množini liesa za tušenje i prema veličiui promelnosti. Ako imavno ponajviše mekanog drveta, onda su dovoljne jake drvene škrinje od 4 — 5 met. dugačke i 1´/´^ do 2 metr. visoke i široke. Za ve<5i promet rabe se ipak željezni kotlovi, koji se prirede za jedna ili dvoja kola. Za jedna kola liesa dovoljno je, ako je takav kotao 5 — 6 met. dug, a ZSL dvoja kola 9 — 10 rat. i od 2 mtr. n proinjern. U jednom kotlu za dvoja kola može se na dan kod dvokratnog punenja liesa potušiti 30 — 40 kubie. met. KotlaČa (Dampfkesselj od G metr. duijine i 1*5 mtr. u promjeru stoji 2000 maraka (1200 for. našdi), a nared, oboj ko iače, postavljanje (smještenje), nzidanje, kol treba za loženje 2 liektolit. ugljena, te se računa na 6 kubič. metr. liesa 1 bektolit. ugljena. Preporuča se, da se postave dvie kotlače, koje se tako spoje, da može para^ ako se iz jedne kotlače izpusti, u drugu kotlaču unic^d. Trajanje tušenja ravna se po debljini i tvrdoći tušit se imajućega liesa. Topole, jele, smreke, lipe, johe i t. d. trebaju za svaki eentimetar debljine jedan sat uz tlak pare od 1 uzdaha. Hrast, jasen, javor, grab, kruška, jabuka i t. d. trebaju kod jačeg tlaka polovicu više, doeini bukva treba od prilike nješto više, nego što je to rečeno kod prvih i potonjih vrstlh drv^-ča. Svakako uztrjije takav lies, koji je poslie tušenja izvržeu vazduhu, da se valjano izpoti (izznoji) u nadkriveuoj, zračnoj prostoriji, — mnogo više, nego onaj, kuji se običnim načinom suši tečajem više godina. Tušeniem bo izt´Snu se iz takova liesa sve sastojine mezgre (soka); proteinova tjelešca, koja kvare drvo, nemogu se raztvarati, a sve se nametnice u drvu unište. Važno je osim toga to, da ćeš na tušenom drvu odmah poslie tušenja primjetiti i pajnesetniju manu na drvu, koju r.emožeš inai´e tako lasno opaziti ni nakon više godina. Na tušennm drvu opaziš odmah puklosine (Risse), pući (Sprilnge), vitoperine (Werfen), Smogore i fc. d. Za valjanost takova postupka vojuju i razmjeri težine. Tako primjerice težio je sirov komad jelov od 70 milit. 44 kih>gr,, docim je isti komad vagao posije trosatnog tušenja i 24-satnog ležanja u bezvazdušnom, ugrijanom kotiu samo 32 klgr. Po tomu izgubio je taj jelov trupac u svemu 30´Vo od svoje težine, te se je razlikovao od trupca istovjetnog drveta, koji je ali ležao na otvorenom vazduha kroz više godina, samo ponješto smedjastijom bojom. Odgovor na stavljeno pitanje u svezku VIII. i IX. od g. 1887. glede bukovine bez crvenoga srdca. Bukovine bez ervenoga srdca ima u Šumah vlastelinstva vot´Inskofja, kako sam se to zaistc osvjedočio na pilani u Trešnjevici, i to samo od pojedinih stabala, Pobližje o tom mogao bi nam tamošnji šumski činovnik g-C prlobćiti.* —k. Obnova zastupstva otočke imovna obćine. Nakon izminuća trogodišnje perlnde zastupstvo imovne obolne otočke konstituiralo se je n sjednici od 5. listopada p. g., obavi propisani izbor predsjednika, njegovog zan´ijenika i gospodar.stvenng odbora. Na temelju izbora tog imenovao je visoke kralj, zem -tiske vlade oiljel unurai-nji predsjednikom pomenute imovne obćine dosadi-uijeg predsjednika St´jaira Grozdunića^ posjednika, a podpredsjednikom Jauka V´uksana kr. nadlugara u miru i obe. načcdnika. Za gospodarstveni odbor njrdno potvrdio odbornike Jokn Mlinarlća, kr. pograra i veleposjedidka iz Bunlća ; Petra Šorka, kr. poštara i r-arelnika iz Petrovasela, DUJM Kasumovića, kr. nadlugara u miru iz Perušića, te Miču Mdetića člana zadruge iz Kosmja. ^ Usrdno molimo g. 0., da nam pobliže o tom koju priobći. ITredničtvo. |