DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 35 — Zabrana izvoza drva. Politički svjetski dogodjaji tangiraju i trgovinu o drvl, a dokaz toiuu je taj, što je Eusija zabranila svaki izvo2 drvenog Ijesa u zapadne krajeve Evrope, U zadnje doba rnuogo se Ijesa izvozilo osobito u NjemuSku, gdje je isti služio za gradnju vojničkih baraka, U^Ijed napetih odnošaja izmedju obljuh država uzsiicdila je spomenuta zabrana. Drvo kao predmet industrije. Prije bijaše drvo rabljeno izklj´ičivo kao gorivo i kao gradja za ra^ne objekte, na vremenom uporabljene su razne druge stvari na mjesto dr\-a U današnjem stolje(5u kraj ovako silno razvite industrije nebi mogla proizv dnja drva za gorivo niti namiriti one sibie zahtjeve, koje dan danas stavljaju razni indusfrijalni podhvati, kao željezuice, razne tvornice i t. d. Isto se tako no uporabljuje niti za gr;idju drvo u onollkoj mjeri, kao yto njekada. Za gorivo rabe danas kameni ugljf´n, dačim s druge strane željezo zamienjuje drvo kod raznih gradnja. Ta ved i za gi-adnju kuca rabe većim dielom željezne tramove, a u namisli je, da se uporabi i za željezničke podsjede mjesto drva željezo. Nu nije se bojati, da de drvo biti iztlsnuto iz porabe, jer željeza i dvvo imade svako svoju kvalitativnu vrieduost, gdje se nemoŽe zamienlti jedno s drugim, S druge strane opet industrija uvjek gleda, kako da na drugom kojem polju otvori nova vrela unovčenja za drvo. Spominjemo samo vlakninu od drva, iz koje tvore dreveni pamuk (celulozu). Taj se je proizvadjao ponajprvo u Englezkoj god. 1873., gdje je taj podhvat trrdka d´ Ivry vealizovala. Kasnje razvila se je ta industrija u velike u sjeverno) Americi, a tako i drugdje, da sada samo u Parizu postoje do (četiri tvornice za proizvodnju di´venog pamuka. Od vrstih drva rabe se za to po uajvise jela, jnsika i lipa. Prodaje se u svezelh od 20 kg. popriečnom eienom od 5 fraujika. Rabi se zu razne zinnotc za posteljine a pokušali su ga u Berlinu u bolnica rabiti namjesto šarpije. Poznato je valjda struearom, da se tvori iz drva suhom destilacijom katran uuz razne druge primjese u kojih imade i goriva ulja. Ovo ulje proizvadja se u velike u Švedskoj iz odpadaka i korcnja jelovih i borovih stabala, te se može uporabit z;i razsvjetu u posebno za to napravljenih svjctiljkah. U smjesi sa običnim petrolejcm dade se rabiti i u običnili svjetiljkah. Uz to se dobiva još t katran, kreozot i kvasinova kiselina. U Švedskoj bave se s otim do li-Ideset tvornica. Jos jedna je grana proizvodnje, koja surovo drvo rabi, a to je proizvodnja papira. Prije dok još ne bijaše ta industrija usavršena, mogla se prlvigotovljena masa drvna rabiti samo u smjesi sa masom od krpa, nu sada se je to u tolikoj mjeri promjenilo, da produkcija papira iz krpa očevidno nazaduje,´ dočlm se sve više drvo za oto uporabljuje, NaJA´ižc je ta´ industrija razvita u Amej-Icl. Dakle vidimo, da drvo istom dolazi do obseznije uporabe, dakle da se nije preživilo, uasuprot sada ide svojoj glavnoj periodi, dočim se za željezo može kazati, da je njegova kulminacija prošla. Naravski da za tako obsežnu industriju drva moraju da dickiju i ostali faktori proizvodnje, naime mora da je i ostala industrija dovoljno razvita, Što kod nas žalibože još nije, a dužnost je gumara da bdijii, da onda kad bude jednoni tomu sgodno vrleme, da bude i valjano uzgojenih Šiima^ a dotle Iješimo se onom našom ,/i lel će sunce i pred naša vrata. O. M. Još Dješto o nemilih gostili. Javlja´ nam prijatelj Iz Srlema kao nadopunnk k viesti .^nemili gosti"^ priobćenoj u 12. svezku na strani 5 io. našega družtvenog organa, da su se divlje s\´inje poj-avile i u obscgu vlastelinstvu vukovai´skog i to u šumi FVtrovaeka Dubrava. Nu kako bje po tragovih razpoznatl, bio je to čapor od samo 10—12 komada, koji mora da se je ovamo od njekuda dotepao. Na prijavu dotičnoga kot. Šamara oilredjena je odmah hajka na te goste, pri kojoj bje samo jedan kouuid nastrieljen; kod druge hajke bijaše bo povoljniji uspieh, ubijeue su naime dvije jednogodišnje krmače i jedan tri- do četirigodišnji nerast, potonji 10.8 kgr, težak^ prem u. đivJjaČini- ne bal n-ajbolji. |