DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 36 -^ Poslije druge liajke nastade zločesto vrieme, te se iisljed toga nije uiogao lov, nastaviti. Napomenuti nam je luidalje, da su početkom mjeseca listopada pr. godine tri divlje svinje ubijene n gj^detovačkoj šumi, koje su se jedine tamo nalaz le, Fo mulenju ondješnjlh lovaca mora da su iste svinje prije njekoliko godina iz Bosne onamo prešle, te se na nje nije bas osobita pozornost tada obratila, jer još god. 1879. bje po šurnaruiku Fursteru ubijen jedan nerast u težini od 18o k]gr„ u beračkoj Sumi. Mediju ostalim javlja nam isti dopisnik, đa bi po njegovom mnienju trovanje divljih svinja bilo prikladno i svrsi odgovaralo samo u obeinskih šuraah,, gdje se rabi uzgoj sifiie šume, te tm marvi nepristupnih, a ne u vlastelinskih šumab, gdje postoji većinom uzgoj visokom gumom, te u kojih šuir,ah se žirovina i pnša u najam, daje. (Umoljavanio gosp. dopisnika, da nam veekrat što šta S ondješnjih krajeva dojavi, pošto baš odanle neimaino skoro nikakovih viesti. Ilredn.) Ahatna šuma u AnKoni. Može se ret^i, da nigdje nije narav proizvela toliko osehujni´Sti i ljepota kao u sjevernoj Americi, a medju najčudesnije pojave spada svakako abatna šuma u Arizoni. Inače ju nazivaju takodjer i kalcedonskim perivojem, naravski perivojem´ samo po imenu, jer davno je već tomu, što su tamošnja-orijaska stabla srušena I u ahat i jaspis pretvorena. Taj perivoj nalazi se jedno osam milja ud-iljen od Covize kolodvorske poataje Atlantic-Pacifik željeznice (teritorij Arizona). te ima u izmjeri do sto jutara površine. Tlo je dvadeset do trideset stopa naslagano pješt´enikotn, pod kojim proviruje iz vulkanične lave i pepela okamenjeno drveće, nu opaža se i u izdubinah i pnkotinah. iz kojih je voda izprala pješćenik. Može se uzeti, da je sloj drveća dosta dubok. Drveće je izmješano na najraznolikiji način, a ima ga razbacana po eicdoj površini od najvećeg pa do najsitnijeg. Vrlo mnogo imade stabala do 150 stopa didjine. koje je u skoro isto toliko komada popucalo, te se čini, kao da je kakav predpotopni drvar ta stabla pocjepao, da jih kući vozi Gdjekoja druga stabla popucala su u nebrojenu množinu razlienih komada, ima ta sitnih poput kamenčića, pa sve do velikih tru[>aca. Naći je takodjer i dosta pravilnih komada, koje netreba van nješto prig´aditi, pa eto ti ukiu^na gahinterijskog pi-edmeta, Piijrdini eksemplari stabala imadu do 5 englezkih stopa promjera, a našli su jedno stablo koje je dugačko više od 200 stopa. Fojedina stabla imadu tako izra^-lto razvile godove, da na prvi pogled opažaš, da je sadašnji kamen bio negda kriepko rasturim organičkim stv-Tom. Najzanirnivije predjele tog perivoja okrstise raznimi imeni. Imade tu ahatni prodola, ahatni most. ametistni vrhunac i t d. Najljepši je svakako ahatni most. Taj most vodi preko prodola do 45 stopa duboka i 65 stopa široka. Tvori ga jedno stublo, koje ima n promjeru Tri do četiri stope a siže preko togn prodola još do 50 stopa daleko u zemlju. Valjda leži od uvjeka tamo, pa gdjegod se je kora oljuštrila, pojavlja se u Bajljepših nuaneah ahat i jaa is. Istina, da se nalazi okamenjena drva i drugdj« po svietu, ali nigdje ne u tako liepu obliku^ kao ovdje Najobičnije boje su ervetm-žuto i zeleno, te su ili oliro razlučene jedna od druge, Ili se pr(djt:!vaju jedna u drugu. Često su prekinute sa bielosivom ili crnom bojom, a kadšto sa prozirnimi ledci bjrlutka i aniet sta; Najljepše je to sve motriti pod mikroskopom, gdje se onda razaznaju i prvobitni oblici stan´eja. Dosele bio je ahat rabljen u industriji samo za male predmete, buduć seje thalo ahat» nalazilo, koj bi imao više od stopu promjera, nu nije dvojhe, da će se u buduće amerikanski ahat rabiti ne samo za gahuderij^ku robu, nego takodjer i za dekoraciju sgrada. crkva i t d. moguće i za ptočenje podova, jer iz orijaških stabala u parku kalcedr.nskome moći je lahko izrezati č tave phtče za stolove. Kako je u eieiu, razabrat mo; dolara, a u najnovije doba odposlan je cieli tovar ahafca u Evropu, buduć evropski |