DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 20 <-- 20 --> PDF |
-^ 58 što je sigurno i kod najskrupuloznijeg povjerenstva i slabijih kandidata dovoljno vrieme, za moći iza ocjene kućne radnje i pismenog odgovora na tri, a eventualno i četiri (iz raznih hrpa) pitanja pismenog izpita, prosuditi zrelost kandidata, i to tim prije, što §. 10. naše naredbe naročito još i to iztiče, da su pri ustanovljenju reda donjekle mjerodavni osim uspjeha pismenog i ustmenog izpita i oni redovi, koje je kandidat dobio iz odnosnih predmeta na šumarskom učihštu, te kakvoća praktične službe, koju je kandidat obavljao. Zaključujući ovim ta razmatranja, spomenuti nam je jošte i tu želju, da se ti naši izpiti u buduće u zgodnije doba godine oglase a i obdržavaju, držeć, da se mjesec prosinac — a po gotovo ne druga polovica istoga mjeseca — nemože smatrati najsgodnijom dobom za obdržavanje izpita, kada malo ne svi kandidati imadu iz vana iz odaljenih krajeva u Zagreb dolaziti; a neslaže se to napokon ni s onom ustanovom te naredbe (§. 2.), koja određjuje, da se ti viši državni izpiti iz šumarstva svake godine u jesen i obdržavati imadu, pod kojom bi se dobom kod nas jedino vrieme od rujna pa najdulje do konca listopada razumjevati moglo. — Nemanje pako držimo, da bi bilo u interesu stvari, da se u buduće i ona ustanova te naredbe (§. 3.) obdržaje, koja propisuje, „da izpitom tim po kr. zem. vladi, odjelu za unutar, poslove, izaslani povjerenik prisustvuje". Napokon pako spomena je vriedna još i ta okolnost, da se je povjerenstvo prigodom obdržavanja prošlogodišnjih izpita poslužilo i demonstrativnim izpitivanjem. uporabom u tu svrhu donesenih pomagala, a to busole, pantografa, pantometra, pomoćnih skrižaljka itd., samo što se je pri tom žalibože došlo do zaključka, da kandidati većinom te predmete samo po opisu i memoriranju poznavaju. Toliko u interesu stvari o tih naših prošlogodišnjih višjih šumarskih državnih izpitih. Zagreb, mjeseca siečnja 1888. F. X. K. Rieć 0 stranih vrstih drveća. šumsko gospodarstvo može se reći da je jedno od najkonservativnijih elementa, to proizlazi vec i iz same naravi istog, a to nas je baš očuvalo dosada od raznih prenagljenih preinaka, pogledom na izbor vrstih drveća. Kako u nas nema još uredjenih šumarskih pokušališta, niti posjednika, koji bi htjeli, da žrtvuju štogod za takove svrhe, moramo se obazrieti na slične pokuse u drugih naprednijih pokrajinah tim više, jer su se gdjekoje vrsti i sbilja pokazale dostojnimi, da zamiene domaće vrsti, da se dakle nemože uporaviti na njih ona rečenica „Nemo propheta in patria." Dan danas nalazimo u šumah Austrije, ponešto i Češke, a najviše pako u Pruskoj raznih stranih vrsti sa svijuh strana svieta, koje podpunoma svoju |