DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 20 <-- 20 --> PDF |
-^ 58 što je sigurno i kod najskrupuloznijeg povjerenstva i slabijih kandidata dovoljno vrieme, za moći iza ocjene kućne radnje i pismenog odgovora na tri, a eventualno i četiri (iz raznih hrpa) pitanja pismenog izpita, prosuditi zrelost kandidata, i to tim prije, što §. 10. naše naredbe naročito još i to iztiče, da su pri ustanovljenju reda donjekle mjerodavni osim uspjeha pismenog i ustmenog izpita i oni redovi, koje je kandidat dobio iz odnosnih predmeta na šumarskom učihštu, te kakvoća praktične službe, koju je kandidat obavljao. Zaključujući ovim ta razmatranja, spomenuti nam je jošte i tu želju, da se ti naši izpiti u buduće u zgodnije doba godine oglase a i obdržavaju, držeć, da se mjesec prosinac — a po gotovo ne druga polovica istoga mjeseca — nemože smatrati najsgodnijom dobom za obdržavanje izpita, kada malo ne svi kandidati imadu iz vana iz odaljenih krajeva u Zagreb dolaziti; a neslaže se to napokon ni s onom ustanovom te naredbe (§. 2.), koja određjuje, da se ti viši državni izpiti iz šumarstva svake godine u jesen i obdržavati imadu, pod kojom bi se dobom kod nas jedino vrieme od rujna pa najdulje do konca listopada razumjevati moglo. — Nemanje pako držimo, da bi bilo u interesu stvari, da se u buduće i ona ustanova te naredbe (§. 3.) obdržaje, koja propisuje, „da izpitom tim po kr. zem. vladi, odjelu za unutar, poslove, izaslani povjerenik prisustvuje". Napokon pako spomena je vriedna još i ta okolnost, da se je povjerenstvo prigodom obdržavanja prošlogodišnjih izpita poslužilo i demonstrativnim izpitivanjem. uporabom u tu svrhu donesenih pomagala, a to busole, pantografa, pantometra, pomoćnih skrižaljka itd., samo što se je pri tom žalibože došlo do zaključka, da kandidati većinom te predmete samo po opisu i memoriranju poznavaju. Toliko u interesu stvari o tih naših prošlogodišnjih višjih šumarskih državnih izpitih. Zagreb, mjeseca siečnja 1888. F. X. K. Rieć 0 stranih vrstih drveća. šumsko gospodarstvo može se reći da je jedno od najkonservativnijih elementa, to proizlazi vec i iz same naravi istog, a to nas je baš očuvalo dosada od raznih prenagljenih preinaka, pogledom na izbor vrstih drveća. Kako u nas nema još uredjenih šumarskih pokušališta, niti posjednika, koji bi htjeli, da žrtvuju štogod za takove svrhe, moramo se obazrieti na slične pokuse u drugih naprednijih pokrajinah tim više, jer su se gdjekoje vrsti i sbilja pokazale dostojnimi, da zamiene domaće vrsti, da se dakle nemože uporaviti na njih ona rečenica „Nemo propheta in patria." Dan danas nalazimo u šumah Austrije, ponešto i Češke, a najviše pako u Pruskoj raznih stranih vrsti sa svijuh strana svieta, koje podpunoma svoju |
ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 69 --´ zadaću izpunjavaju, a djelomice, pogledom na prirast, ođolievanje proti podnebaim uplivom itd., i daleko nađkriljuju. Evo kraj grada Frankfurta (n. M.) imade poveći porast od amerikanske vrsti „White Pine" Pinus strobus Lin., koji je do 60 god. star, a prirašćuje u sadašnjoj dobi od prilike 17 kub. met. po hektaru. S toli velikim prirastom mislim, da se nebi ni jedna naša domaća vrst podičiti mogla. U kratko polučeni uspjesi u tom pogledu tako su omašni, da je vriedno, da se i mi donekle upoznamo bar sa najvažnijimi vrsti tih porastlina. Baviti ćemo se ovdje jedino sa sjevero amerikanskimi vrstmi, i to samo sa crnogoricami, buduć se poglavito goje, te daju i najzahvalnije resultate. Nu ,pošto je znano, da Amerika upliva sa svojimi proizvodi na evropsko tržište, izmedju kojih zauzima i drvo važno mjesto, s toga mislimo da nećemo pogriešiti, ako navedemo i njekoje važnije amerikanske vrsti, koje se ne goje doduše u Evropi, ali zaslužuju pazku radi njihovih tehničkih sposobnosti i radi njihove trgovačke vriednote. Sravnimo li šumske porastline Evrope s onimi od Amerike, opažamo, da posjeduje Evropa ra zmjerno mnogo manje vrsti nego li Amerika. Profesor Sargent objelodanio je pregled fl ore amerikanske, te iz tog pregleda vidimo, da Amerika posjeduje 412 vrsti drvolikih biljka. Naravski, da nisu sve te vrsti od tehničke sposobnosti, nu zadnji godišnji izvještaj tamošnje šumarske uprave označuje 90 vrstih drveća kao vriednih za šumsko gospodarstvo. Od toga ima listavih vrsti 54, a crnogorićnih 36. Conifere su bezdvojbeno najvažnije vrsti, jer one tvore ponajglavnije velike i sklopljene poraste, a isto tako jim je i uporabljivost nenadkriljiva. Najvažnije i u obće najbolje vrsti spadaju u rod Pinus Već gore spomenusmo Pinusstrobus . Deblo naraste visoko do 150 stopa, a u promjeru mjeri 4 stope. Raste u sjeveroiztočnoj Americi na svježem lahkom pjeskovitom tlu, aU zadovoljava se sa svakim tlom. Raste vrlo brzo. Drvo je lagano i mehko, te se dade vrlo liepo izradjivat, samo nije za podzemno gradnje, buduć lahko trune, jer nije dosta smolovito. Odolieva dobro zareznikom. Udomaćena je u njekih stranah Austrije i u pokrajinah Rajne. Obični pratilac gore spomenute vrsti je „Red ili Norway-Pine, Pinus resinosa Ait. Raste neobično brzo, ali dosegne samo visinu do 70 stopa, a n promjeru do 2 stope. Domovina mu je država Mihigan. Drvo je lagano, ali čvršće i tvrdje od prije spomenutog, vrlo smolovito, te radi toga dugotrajno. Rabi se za gradnju kuća. Pinus rigida Mili. „Piteh Pine" uspieva na svakom mogućem tlu, neosjetljiva je proti suši i vlagi. Uzgoj sjemenom lahak, sa sadnicami nasuuprot teži. Drvo lagano, tvrdo, ali i krhko. Poglavito rabi se za gorivo. Naratse do 40 stopa visine, a u promjeru mjeri do 2. stope. Sličan ovom je Gray-Pine ili Scrub-Pine. Ovo su najvažnije četiri vrsti pinusa, koje uspjevaju na sjeveru. Južno ležeće države imadu pet glavnih vrsti pinusa, od kojih je najvažniji YeUow |
ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 60 — iliLongleaved-Pine, Pinus palustris Mll. Naraste do 90 stopa visoko i odeblja u promjeru do 4 stope. Od nje se dobiva najvriednije drvo na jugu, ali veli se, da treba dok podpuno izraste, do dvie sto godina. Uzgaja se sjetvom. Drvo je težko, tvrdo i žilavo, te vrlo smolovito i dugotrajno. Uporaba je mnogostrana; za gradnju kuća u brodogradnji za ograde i za dobivanje ugljena. Glavni užitak je ali dobivanje terpentina, pa sva množina katrana, terpentina i smole, što ju pro izvode Sjedinjene države, potiče skoro izključivo od te vrsti. Srodna je ovoj vrsti „Short-leaved-Pine" Pinus mitis Mchr. Ona tvori u smjesi sa listačami prostrane poraste, a uspjeva i na najsiromašnijem tlu. Dimenzije su joj iste kao i kod prve, a i drvo je istih sposobnosti, samo nije smolovito. Radi toga, što se zadovoljava i siromašnim tlom. u namisli je, da se s tom vrsti pošume površine, na kojih Pinus pali u st ris uslied nerazboritog smolarenja, više uspievati nemože. Pinus cubensis Grieseb „Cubau" ili „Swamp-Pine´´ zvan, nalazi se najviše u Floridi. Raste na močvarinah i na ušćih rieka, brzo se raz vija te naraste do 75 stopa u visini, a u promjeru 2 stope. Drvo je vanredno tvrdo, živlavo, čvrsto i dugotrajno, a rabi se najviše u gradjevne svrhe, Loblolly-Pine, Pinus taeda Sin. izraste do 100 stopa u vis, a u promjeru bude 2 stope debela. Uspieva na suhom pieskovitom tlu, a takodjer i na izkrčenih i devastiranih površinah, dade se s uspjehom gojiti. Stoga se rado uporabljuje, gdje treba na novo pošumljivat. U ostalom drvo joj nije baš velike vriednote, lagano i krhko, te slabo odolieva uplivom vode, zraka i svjetla. Terpentin se takodjer može dobivati od iste vrsti, inače se najviše rabi za gorivo. ,Spance" ili „White-Pine", Pinus glabro Walt, zahtieva za se već bolje i vlažnije pristanište, nego li prijašnja vrst. Ta vrst je jedna od najbrže rastućih od svih amerikanskih vrsti P i n u s a. Dosegne visinu do 80 stopa, a u promjeru do 3 stope. Drvo je lagano i mehko, te vrlo lahko za izradjivati, ali je i krhko, slabe čvrstoće, a jako kratkotajno, buduć nije smolovito. Upotrebljuje se za prostije stolarske radnje. Treći odjel Pinusa jest u zapadnih krajevih. Medju timi zauzima prvo mjesto „Buli" ili „West e rn-1´ello v Pine", Pinus ponderosa Dougl. Tvori velike i prostrane šume na obalah tihog oceana, te je pravo brdsko drvo. Dosegne veliku visinu do 200 stopa, s ogromnim promjerom od 12 stopa. Na ravnih visočinah sa lahkim kamenitim tlom najbolje uspieva, raste brzo a pomladjuje se sigurno, s toga ju rado rabe kad treba opustošene površine na novo pošumit. Premda je drvo lahko i čvrsto, ali od slabe dugotrajnosti, ipak se u velikih množinah u trgovinu dovaža, a rabi se poglavito kod gradnje kuća i u rudnicima. Pinus Jeffreji Murr., ..Black-Pine" nalazi se samo po visočinah Kalifornije, te dopire u visinu do 6000 stopa. Dugotrajna suša može mu lahko naškoditi, deblo mu naraste samo do 50 stopa visoko, ah za to odeblja na 5 stopa promjera. Drvo je lahko, ali tvrdo i čvrsto, te se rabi najviše u kolarstvu. |
ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 61 — Na kalifornijskih visočinah raste još i „Fox-tair´ ili „Hicory-Pine", Pinus Balfouriana Murr. u visinah do preko 5000 stopa. Uspieva na suhom i kaiiienitom položaju, te ju osobito preporučuju za pošumljivanje golietnih gorskih obronaka. Naraste do 50 stopa u visini, a u promjeru mjeri 5 stopa. Drvo je meliko, lagano i krhko, te nije dugotrajno. Su vrst tog drveta var. ari stat a Engelm. uspieva na najviših vrhuncih kalifornijskih gora, a ti se uzdižu preko 7500 stopa. Drvo je isto takove tehničke vriednosti kao i od prve vrsti, a oboje rabe se za popodjivati 1 za gradnje u rudnici. Vrlo važna je vrst „Su gar-Pi ne", Pinus Lambertiana Dougl. Naraste do 150 stopa visoko, sa promjerom od 10 stopa. Prava joj je domovina obala tihog oceana sjevernije od Kalifornije, ali uspieva najbujnije na 4000 stopa visokih briegovih Kalifornije i Ozegona. Paste vrlo brzo, te proizvađja vrlo lagano, meliko drvo, koje se dade za svašta dobro izradjivat, te je u tom pogledu ta vrst mnogo slična sjeverno-iztočnoj vrsti ,White-Pine" . ,Toš jedna je vrst vriedna spomena, a to je Pinus insignis Dougl. „Monterev-Pine". Ta je ograničena na južni dio Kalifornije, te raste na suhom pjeskovitom staništu, brzo se razvija, a lahko uzgaja. Dimenzije su joj do 80 stopa visine, a do 2 stope promjera. Drvo je lagano i mehko, te nije čvrsto nego krhko, a rabi se za stolarske radnje i za gorivo. To bi bile najvažnije vrsti Pinusa, te ćemo pre(n sada na omorike. Drvo njihovo je znatno mekše i manje smolovito. nego od prije spomenutih vrst´, stoga je i manje dugotrajno. Evropska omorika nadkriljuje svojom vrstnoćom sve amerikanske vrsti. Piće a nigra Lk. ,,Black´ ili „Ped-S])ruce" nalazi se po cielom sjevero-iztoku. te tvori velike i prostrane čiste porastline. Uspieva na lahkom suhom i kamenitom tlu, ali dobro uspieva i na močvarskom tlu. Raste brzo, dosegne visinu do 80 stopa sa promjerom od 2 stope. Drvo je mehko, lagano, ali i čvrsto. Rabi se u velike za gradnju kuća i brodova, nadalje za brzojavne stupove, željezničke podsjede itd. te je za radnje dugotrajnije, nego li drvo od „White-Pine." Na sjevero-zapadu je vrst Picea Engelmanni Engelm. „White´ ili Engelmans-Spruce*. Ljubi visočine, te uspieva najbolje u visini od 9.000 do 10.000 stopa. Deblo izraste do 100 stopavisoko, a u promjeru odeblja do 3 stope. Drvo iste vrsti lagano je i mehko, te nije čvrsto, stoga se rabi samo za gradnje manje vriednosti, a kora je dobra za strojarenje koža. Još sjevernije tamo oko Aljaske raste vrst Picea sitchensis Carr. „Sitk a Spruce" , koja izraste visoka do 150 stopa, sa promjerom od 6 stopa. Rast je vrlo brz, te se ta vrst može preporučiti za uzgoj u Evropi. Drvo je lagano i mehko, manje čvrsto, te je najbolje od svih američkih omorika. Rabi se u brodogradnji i stolarstvu, nadalje za gradnju kuća itd. Vrsti Abie s nisu toliko vriedne po šumarstvo kao predjašnje, drvo jim nije tolike vriednosti kao kod nas, isto tako neodoljevaju osobito |
ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 24 <-- 24 --> PDF |
uplivom pođnebja i tla. Sve vrsti dolaze samo na sjeveru, odnosno na visokih bregovih. Abies concolor Lindl et Gord „"White-Fir" uspieva na visočinah kalifornijskih i na obalah tihog oceana. Deblo naraste visoko do 100 stopa, a u promjeru do 4 stope. Drvo je lagano, raehko, te manje čvrsto, rabi se malo za gradju, najviše priugotavljaju od tog drveta sudove za suhe stvari i onda prave još razno pokućtvo. Dobro je uspjela ta vrst u njekih perivojih u Češkoj. Abies balsamea Mili. naraste do 70 stopa visoko, uspieva na sjeveroiztoku, drvo je vrlo lagano i mehko, te u zemlji odmah iztrune. „White-Fir", „Abies grandis Lindl. uspieva na sjevernih obalah tihog oceana, te naraste do 300 stopa visine, a u promjeru do 5 stopa. Zahtjeva plodno tlo, u državi Washington i Oregon uspieva najbolje. U trgovini sve se više uvadja drvo od te vrsti, premda je takodjer dosta mehko i lagano i od manje čvrstoće. Rabi se najviše u gradjevne svrhe. I ta vrst pokazala se je dobrom u njekih stranah Češke. Vrlo liepo drvo je Abies nobilis Lindl. „Red Fir", tvori ogromne porastline, osobito na Columbia-Riveru. Deblo naraste do 300 stopa visoko, a 9 stopa bude u promjeru debelo. Drvo je istina lagano, ali čvrsto i tvrdo. Slično ovoj vrsti uspieva u istom predjelu i Abies amabilis Forb. „Lovely-Silver-Fir", dimenzije su za deblo do 250 stopa, a promjerom do 4 stope. Uspieva na visočinah od 3000 do 4000 stopa, te se može uzgajati i u drugih djelovih Sjedinjenih država, a valjda i kod nas. Drvo je lagano i tvrdo, ali nije osobite čvrstoće. Navesti nam je još i rod Hemlock jela, koje takodjer najviše na sjeveru rastu. To su skoro sve brzo rastuće vrsti, koje tvore ogronme, gotovo samo čiste porastline. Najpoznatija i najvažnija od tih vrsti je Tsuga canadensis Carr. Tvori prostane šume u sjevernih i iztočnih državah, ali najviše je razprostranjena u canadskoj pokrajini. Najbolje joj prija lahko ilova sto, ali ne vlažno tlo. Drvo je lagano, mehko, ali dovoljno čvrsto, te nije osobito dugotrajno, rabi se poglavito za prostije gradnje. Glavni užitak je kora, koja se skoro jedina rabi za strojenje koža. To drvo uspjeva na mnogih mjestih i u Evropi dobro. — Srodna ovoj vrsti je „Wes tern-Heml ock" Tsuga Mertensiana Carr. samo je većih dimencija. Izraste do 180 stopa (prijašnja 100) a u promjeru do 9 stopa (prijašnja 4). Raste na sjevero-zapadu u visinah od lOOO do 4000 stopa. Inače je drvo iste vrieđnosti kao i kod prve vrsti, a tako isto i kora rabi za dobivanje trieslovine. — Najvrieđnija od svih tih je „Douglas-Spruce" Pseudotsuga Douglasii Carr. To drvo počeli su u zadnje doba u velike preporučivati, da se uzgaja u Evropi. Dosele ima je u austrijskih Alpah ponajviše umetnute, onda u mnogih predjelih Češke; Moravske, Šlezke i dolnje Austrije. Svagdje su sa po8tignutimi resultati zadovoljni. Deblo bude preko 300 stopa visoko, a u pro |
ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— HR — mjeru preko 10 stopa debelo. Raste izmedju svih konifera najbrže, te se može kazati, da je najvrednije i najdragocjenije drvo u Americi. Drvo je tvrdo, čvrsto i osobito dugotrajno, te vrlo lahko za izrađjivat. Ogromne množine se izvažaju svake godine, buduć da se drvo dade u svaku svrhu dobro upotrebiti. U peti razred postaviti ćemo ostale vrsti crnogorica stranom vrsti, kojim iglice odpadaju, stranom, kojim ne odpadaju. Izmedju tih imade takođjer njekoliko vrsti vrlo važnih po šumsko gospodarstvo. Taxodium đistichum Rich. izraste do 150 stopa visine i 12 stopa debljine. Kaste na jugo-zapadu, ponajviše na ogromnih močvarinah, zvanih swamps, ali uspieva takođjer i na suhom položaju, nu neide dalje od 40. stupnja sjeverne širine. Drvo je lagano, mehko, te nije osobito čvrsto, ali za to vrlo dugotrajno, osobito n zemlji, stoga rabi osim za gradnju, za ograde, za gradnju mostova za direke itd. — „Tamarack Larix americana MehK." amerikanski ariž daleko je razprostranjen, na sjeveroiztoku uspieva na bregovih, a na jugu na močvarastu tlu. Deblo ima dimenzije do 100 stopa visine i 2 stope promjera. Drvo je težko, tvrdo, čvrsto, vrlo dugotrajno, te rabi najviše u brodogradnji, onda još za brzojavne stupove i za običnu gradju. Srodna ovoj vrsti je ,.Western-Larch" Larix occidentališ, koja se drži više zapadnih krajeva, gdje ljubi visočine od 2500 do 5000 stopa, te raste vrlo brzo. Visine je iste kao i prva vrst, nu u promjeru je dvaput deblja. Iste je tehničke sposobnosti kao i prva, te rabi radi svoje dugotrajnosti poglavito za onakove predmete, koji stoje u zemlji ili su s njom u doticaju. Vrlo vriedna vrst je takođjer i „Red. Cepar" Juni pe rus virginijana Lin., koja se je takođjer u Evropi počela uzgajat. Razširena je skoro po cieloj Sjedinjenoj državi, ali ljubi toplije podnebje. Uspieva isto tako dobro na močvarinah ^ obalali rieka, kao što na brežuljcih i obroneih. Deblo bude do 00 stopa visoko i 4 stope u promjeru debelo. Drvo je lagano, mehko, nješto malo krhko, ali je vrlo fino i dugotrajno, rabi skoro izključivo kod fabrikacije olovaka. — Slična ovoj vrsti je „"NVihte Cedar" Chamae cyparis sphaeroidea Spach . Takođjer je na daleko rasprostranjena. Drvo joj je iste tehničke vi-iednosti, kao i od prve vrsti. Uporaba je mnogostručna, od njega prave šimle, direke, doprozornike, nadalje rabe ga u brodogradnji i za ´ razne stolarske radnje. Thuj a 0ccid enta 1 i s Lin. ,.Arbor- vitae" naraste u Americi do 50 stopa visoko sa promjerom od 4 stope. Zahtieva bolje tlo, te raste prilično brzo. Drvo nije osobito čvrsto, ali vrlo dugotrajno, te se mnogo rabi za šimlu, direke itd. Ta vrst raste na sjeveroiztoku a na zapadu zastupa ju Thuj a gigante a Nutt. „Canoe-Cedar." U diinenzijah je mnogo jača od prijašnjega, naraste do 130 stopa visoko, a u promjeru mjeri do 9 stopa i više. Drvo rabi u iste svrhe kao i prve vrsti, a ime nosi odatle, što većina indianaca gradi svoje čune iz njezinog drveta. „California-Wh ite-Cedar" Libocedrus decurrens Torr. razširena je poglavito po Kaliforniji, kako joj to i samo ime kaže. Tu raste po |
ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 61 dolovih i obrondh u visinah od 3500 do 8000 stopa. Deblo izraste na 100 stopa visoko sa promjerom od 6 stopa. Drvo je lagano, mehko, nije osobite čvrstoće, ali se drži vrlo dugo, osobito u zemlji, s toga ga i rabe mnogo za podzemne i vodene gradjevine a takodjer i za razne liruge svrhe. Gradjevno drvo u državne svrhe oko tihog oceana daje poglavito „Redvvood" Sequoia sempervirens Eudl. Deblo naraste do 300 stopa visoko sa promjerom od 20 stopa. U Kaliforniji tvori ogromne čiste porastline. Osim za gradnju rabi se i za mnoge druge svrhe. Još ćemo koju reći o poznatih kalifornijskih orijaških stablikah. Obično se nazivaju „Wellingtoni a", Amerikanci nazvali su jih „Big-Tree", a botanici poznaju jih pod imenom Sequoia gigantea Dec. Dimenzije su im upravo ogromne; narastu do 350 stopa u vis a u promjeru mjere do 36 stopa. Žalibože ta orijaška vrst izumire, a ono malo ostanaka, koji još obstoje u visinah od 4000 do 6000 stopa, čuva se, djelomice stoje pače i pod zaštitom zakona. Drvo je lagano i mehko, ali od nenadkriljive dugotrajnosti, reć bi da nemože iztrunuti. Kako smo se mogli iz predstojećeg uvjeriti, daleko nas Amerika nadkri- Ijuje vrstnoćom svojih konifea, ali za to listače nemogu da se uzporede s našima. Spomenut ćemo nekoje vrsti, koje su pokušali uzgajati u evropskih predjelih. Na prvom mjestu da spomenemo amerikanski Juglan s ni gr a. Ta vrst dala je povoljne resultate, raste brzo a drvo je takodjer dobro. U njekih šumah Ćeske nalazimo češće Quercus rubra L u smjesi sa drugimi evropskim! vrstmi. Po dosadašnjih izkustvih odlikuje se ta vi´st izvaredno bujnim rastom, ali drvo nije glede svojih tehničkih sposobnosti domaćim vrstiiii hrasta premac. Po manji pokusi učinjeni su i sa Quercus palustris Willd,te po izkustvih pruskih šumara zaslužuje ta vrst, da joj se pažnja posveti. Nu mislimo da glede vrst^h hrasta ne treba da sižemo za tudjimi stablinami. kad nam je narav sama dala to dragocieno drvo u naše šume, koje nadajmo se neće nikada trebat zamienjivat s drugom stranom vrsti. Tobolac pobiraka za šumare. Piše Vatroslav Rački. V. Kakav ćeš lies odabrati za gradivo? U našemu „bielomu" Zagrebu, kako ga krsti naše priprosto seljanče, zidaju se kuće i velebni dvorovi u zadnje doba kao nikad prije, pak sam uvjeren, da nikoga toliko glava nezaboli, dok zidar svojom žlicom liepi opeku na opeku. Nego čim se na zidovlje zadnja opeka položi .. . u taj tren zazebe kućara oko srca, buduć valja misliti na krov i na drugu napremicu, a u tu svrhu treba i gredU, gredica, podpornjaka, rogovlja i kojekakva sitniša. Sad tekar mori golema briga kućara; jer nije šala pokriti kuću i sgradetinu, a neznaš, kakovo ćeš drvo |