DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 20     <-- 20 -->        PDF

-^ 58


što je sigurno i kod najskrupuloznijeg povjerenstva i slabijih kandidata dovoljno
vrieme, za moći iza ocjene kućne radnje i pismenog odgovora na tri, a eventualno
i četiri (iz raznih hrpa) pitanja pismenog izpita, prosuditi zrelost kandidata,
i to tim prije, što §. 10. naše naredbe naročito još i to iztiče, da su
pri ustanovljenju reda donjekle mjerodavni osim uspjeha pismenog i ustmenog
izpita i oni redovi, koje je kandidat dobio iz odnosnih predmeta na šumarskom
učihštu, te kakvoća praktične službe, koju je kandidat obavljao.


Zaključujući ovim ta razmatranja, spomenuti nam je jošte i tu želju, da
se ti naši izpiti u buduće u zgodnije doba godine oglase a i obdržavaju,
držeć, da se mjesec prosinac — a po gotovo ne druga polovica istoga mjeseca
— nemože smatrati najsgodnijom dobom za obdržavanje izpita, kada
malo ne svi kandidati imadu iz vana iz odaljenih krajeva u Zagreb dolaziti; a
neslaže se to napokon ni s onom ustanovom te naredbe (§. 2.), koja određjuje,
da se ti viši državni izpiti iz šumarstva svake godine u jesen i obdržavati
imadu, pod kojom bi se dobom kod nas jedino vrieme od rujna pa najdulje
do konca listopada razumjevati moglo. — Nemanje pako držimo, da bi bilo u
interesu stvari, da se u buduće i ona ustanova te naredbe (§. 3.) obdržaje,
koja propisuje, „da izpitom tim po kr. zem. vladi, odjelu za unutar, poslove,
izaslani povjerenik prisustvuje".


Napokon pako spomena je vriedna još i ta okolnost, da se je povjerenstvo
prigodom obdržavanja prošlogodišnjih izpita poslužilo i demonstrativnim
izpitivanjem. uporabom u tu svrhu donesenih pomagala, a to busole, pantografa,
pantometra, pomoćnih skrižaljka itd., samo što se je pri tom žalibože
došlo do zaključka, da kandidati većinom te predmete samo po opisu i memoriranju
poznavaju.


Toliko u interesu stvari o tih naših prošlogodišnjih višjih šumarskih
državnih izpitih.
Zagreb, mjeseca siečnja 1888. F. X. K.


Rieć 0 stranih vrstih drveća.


šumsko gospodarstvo može se reći da je jedno od najkonservativnijih
elementa, to proizlazi vec i iz same naravi istog, a to nas je baš očuvalo dosada
od raznih prenagljenih preinaka, pogledom na izbor vrstih drveća. Kako u nas
nema još uredjenih šumarskih pokušališta, niti posjednika, koji bi htjeli, da žrtvuju
štogod za takove svrhe, moramo se obazrieti na slične pokuse u drugih naprednijih
pokrajinah tim više, jer su se gdjekoje vrsti i sbilja pokazale dostojnimi,
da zamiene domaće vrsti, da se dakle nemože uporaviti na njih ona
rečenica „Nemo propheta in patria."


Dan danas nalazimo u šumah Austrije, ponešto i Češke, a najviše pako
u Pruskoj raznih stranih vrsti sa svijuh strana svieta, koje podpunoma svoju




ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 69 --´
zadaću izpunjavaju, a djelomice, pogledom na prirast, ođolievanje proti podnebaim
uplivom itd., i daleko nađkriljuju. Evo kraj grada Frankfurta (n. M.) imade
poveći porast od amerikanske vrsti „White Pine" Pinus strobus Lin.,
koji je do 60 god. star, a prirašćuje u sadašnjoj dobi od prilike 17 kub. met.
po hektaru. S toli velikim prirastom mislim, da se nebi ni jedna naša domaća
vrst podičiti mogla. U kratko polučeni uspjesi u tom pogledu tako su omašni,
da je vriedno, da se i mi donekle upoznamo bar sa najvažnijimi vrsti tih porastlina.


Baviti ćemo se ovdje jedino sa sjevero amerikanskimi vrstmi, i to samo sa
crnogoricami, buduć se poglavito goje, te daju i najzahvalnije resultate. Nu
,pošto je znano, da Amerika upliva sa svojimi proizvodi na evropsko tržište,
izmedju kojih zauzima i drvo važno mjesto, s toga mislimo da nećemo pogriešiti,
ako navedemo i njekoje važnije amerikanske vrsti, koje se ne goje doduše u
Evropi, ali zaslužuju pazku radi njihovih tehničkih sposobnosti i radi njihove
trgovačke vriednote.


Sravnimo li šumske porastline Evrope s onimi od Amerike, opažamo, da
posjeduje Evropa ra zmjerno mnogo manje vrsti nego li Amerika. Profesor Sargent
objelodanio je pregled fl ore amerikanske, te iz tog pregleda vidimo, da Amerika
posjeduje 412 vrsti drvolikih biljka.


Naravski, da nisu sve te vrsti od tehničke sposobnosti, nu zadnji godišnji
izvještaj tamošnje šumarske uprave označuje 90 vrstih drveća kao vriednih za
šumsko gospodarstvo. Od toga ima listavih vrsti 54, a crnogorićnih 36. Conifere
su bezdvojbeno najvažnije vrsti, jer one tvore ponajglavnije velike i sklopljene
poraste, a isto tako jim je i uporabljivost nenadkriljiva. Najvažnije i u obće
najbolje vrsti spadaju u rod Pinus


Već gore spomenusmo Pinusstrobus . Deblo naraste visoko do 150
stopa, a u promjeru mjeri 4 stope. Raste u sjeveroiztočnoj Americi na svježem
lahkom pjeskovitom tlu, aU zadovoljava se sa svakim tlom. Raste vrlo brzo.
Drvo je lagano i mehko, te se dade vrlo liepo izradjivat, samo nije za podzemno
gradnje, buduć lahko trune, jer nije dosta smolovito. Odolieva dobro zareznikom.
Udomaćena je u njekih stranah Austrije i u pokrajinah Rajne.


Obični pratilac gore spomenute vrsti je „Red ili Norway-Pine, Pinus
resinosa Ait. Raste neobično brzo, ali dosegne samo visinu do 70 stopa,
a n promjeru do 2 stope. Domovina mu je država Mihigan. Drvo je lagano, ali
čvršće i tvrdje od prije spomenutog, vrlo smolovito, te radi toga dugotrajno.
Rabi se za gradnju kuća.


Pinus rigida Mili. „Piteh Pine" uspieva na svakom mogućem tlu,
neosjetljiva je proti suši i vlagi. Uzgoj sjemenom lahak, sa sadnicami nasuuprot
teži. Drvo lagano, tvrdo, ali i krhko. Poglavito rabi se za gorivo. Naratse do
40 stopa visine, a u promjeru mjeri do 2. stope. Sličan ovom je Gray-Pine
ili Scrub-Pine.


Ovo su najvažnije četiri vrsti pinusa, koje uspjevaju na sjeveru. Južno
ležeće države imadu pet glavnih vrsti pinusa, od kojih je najvažniji YeUow




ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 60 —


iliLongleaved-Pine, Pinus palustris Mll. Naraste do 90 stopa visoko


i odeblja u promjeru do 4 stope.


Od nje se dobiva najvriednije drvo na jugu, ali veli se, da treba dok


podpuno izraste, do dvie sto godina. Uzgaja se sjetvom. Drvo je težko, tvrdo


i žilavo, te vrlo smolovito i dugotrajno. Uporaba je mnogostrana; za gradnju


kuća u brodogradnji za ograde i za dobivanje ugljena. Glavni užitak je ali


dobivanje terpentina, pa sva množina katrana, terpentina i smole, što ju pro


izvode Sjedinjene države, potiče skoro izključivo od te vrsti. Srodna je ovoj


vrsti „Short-leaved-Pine" Pinus mitis Mchr. Ona tvori u smjesi sa


listačami prostrane poraste, a uspjeva i na najsiromašnijem tlu. Dimenzije


su joj iste kao i kod prve, a i drvo je istih sposobnosti, samo nije smolovito.


Radi toga, što se zadovoljava i siromašnim tlom. u namisli je, da se s tom vrsti


pošume površine, na kojih Pinus pali u st ris uslied nerazboritog smolarenja,


više uspievati nemože.


Pinus cubensis Grieseb „Cubau" ili „Swamp-Pine´´ zvan,


nalazi se najviše u Floridi. Raste na močvarinah i na ušćih rieka, brzo se raz


vija te naraste do 75 stopa u visini, a u promjeru 2 stope. Drvo je vanredno


tvrdo, živlavo, čvrsto i dugotrajno, a rabi se najviše u gradjevne svrhe,


Loblolly-Pine, Pinus taeda Sin. izraste do 100 stopa u vis, a u
promjeru bude 2 stope debela. Uspieva na suhom pieskovitom tlu, a takodjer
i na izkrčenih i devastiranih površinah, dade se s uspjehom gojiti. Stoga se rado
uporabljuje, gdje treba na novo pošumljivat. U ostalom drvo joj nije baš velike
vriednote, lagano i krhko, te slabo odolieva uplivom vode, zraka i svjetla.
Terpentin se takodjer može dobivati od iste vrsti, inače se najviše rabi za
gorivo. ,Spance" ili „White-Pine", Pinus glabro Walt, zahtieva za
se već bolje i vlažnije pristanište, nego li prijašnja vrst. Ta vrst je jedna od
najbrže rastućih od svih amerikanskih vrsti P i n u s a. Dosegne visinu do 80
stopa, a u promjeru do 3 stope. Drvo je lagano i mehko, te vrlo lahko za
izradjivati, ali je i krhko, slabe čvrstoće, a jako kratkotajno, buduć nije smolovito.
Upotrebljuje se za prostije stolarske radnje.


Treći odjel Pinusa jest u zapadnih krajevih. Medju timi zauzima prvo
mjesto „Buli" ili „West e rn-1´ello v Pine", Pinus ponderosa Dougl.
Tvori velike i prostrane šume na obalah tihog oceana, te je pravo brdsko drvo.
Dosegne veliku visinu do 200 stopa, s ogromnim promjerom od 12 stopa. Na
ravnih visočinah sa lahkim kamenitim tlom najbolje uspieva, raste brzo a pomladjuje
se sigurno, s toga ju rado rabe kad treba opustošene površine na
novo pošumit. Premda je drvo lahko i čvrsto, ali od slabe dugotrajnosti, ipak
se u velikih množinah u trgovinu dovaža, a rabi se poglavito kod gradnje kuća
i u rudnicima.


Pinus Jeffreji Murr., ..Black-Pine" nalazi se samo po visočinah
Kalifornije, te dopire u visinu do 6000 stopa. Dugotrajna suša može mu lahko
naškoditi, deblo mu naraste samo do 50 stopa visoko, ah za to odeblja na 5
stopa promjera. Drvo je lahko, ali tvrdo i čvrsto, te se rabi najviše u kolarstvu.




ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 61 —


Na kalifornijskih visočinah raste još i „Fox-tair´ ili „Hicory-Pine",
Pinus Balfouriana Murr. u visinah do preko 5000 stopa. Uspieva na
suhom i kaiiienitom položaju, te ju osobito preporučuju za pošumljivanje golietnih
gorskih obronaka. Naraste do 50 stopa u visini, a u promjeru mjeri 5 stopa.
Drvo je meliko, lagano i krhko, te nije dugotrajno.


Su vrst tog drveta var. ari stat a Engelm. uspieva na najviših vrhuncih
kalifornijskih gora, a ti se uzdižu preko 7500 stopa. Drvo je isto takove
tehničke vriednosti kao i od prve vrsti, a oboje rabe se za popodjivati 1 za
gradnje u rudnici.


Vrlo važna je vrst „Su gar-Pi ne", Pinus Lambertiana Dougl.
Naraste do 150 stopa visoko, sa promjerom od 10 stopa. Prava joj je domovina
obala tihog oceana sjevernije od Kalifornije, ali uspieva najbujnije na 4000
stopa visokih briegovih Kalifornije i Ozegona. Paste vrlo brzo, te proizvađja vrlo
lagano, meliko drvo, koje se dade za svašta dobro izradjivat, te je u tom pogledu
ta vrst mnogo slična sjeverno-iztočnoj vrsti ,White-Pine" . ,Toš jedna je vrst
vriedna spomena, a to je Pinus insignis Dougl. „Monterev-Pine".
Ta je ograničena na južni dio Kalifornije, te raste na suhom pjeskovitom staništu,
brzo se razvija, a lahko uzgaja. Dimenzije su joj do 80 stopa visine,
a do 2 stope promjera. Drvo je lagano i mehko, te nije čvrsto nego krhko, a
rabi se za stolarske radnje i za gorivo.


To bi bile najvažnije vrsti Pinusa, te ćemo pre(n sada na omorike. Drvo njihovo
je znatno mekše i manje smolovito. nego od prije spomenutih vrst´, stoga
je i manje dugotrajno. Evropska omorika nadkriljuje svojom vrstnoćom sve
amerikanske vrsti.


Piće a nigra Lk. ,,Black´ ili „Ped-S])ruce" nalazi se po cielom
sjevero-iztoku. te tvori velike i prostrane čiste porastline. Uspieva na lahkom
suhom i kamenitom tlu, ali dobro uspieva i na močvarskom tlu. Raste brzo,
dosegne visinu do 80 stopa sa promjerom od 2 stope. Drvo je mehko, lagano,
ali i čvrsto. Rabi se u velike za gradnju kuća i brodova, nadalje za brzojavne
stupove, željezničke podsjede itd. te je za radnje dugotrajnije, nego li drvo od
„White-Pine."


Na sjevero-zapadu je vrst Picea Engelmanni Engelm. „White´
ili Engelmans-Spruce*. Ljubi visočine, te uspieva najbolje u visini od


9.000 do 10.000 stopa. Deblo izraste do 100 stopavisoko, a u promjeru odeblja
do 3 stope. Drvo iste vrsti lagano je i mehko, te nije čvrsto, stoga se rabi
samo za gradnje manje vriednosti, a kora je dobra za strojarenje koža.
Još sjevernije tamo oko Aljaske raste vrst Picea sitchensis Carr.
„Sitk a Spruce" , koja izraste visoka do 150 stopa, sa promjerom od 6 stopa.
Rast je vrlo brz, te se ta vrst može preporučiti za uzgoj u Evropi. Drvo je
lagano i mehko, manje čvrsto, te je najbolje od svih američkih omorika. Rabi
se u brodogradnji i stolarstvu, nadalje za gradnju kuća itd.


Vrsti Abie s nisu toliko vriedne po šumarstvo kao predjašnje, drvo
jim nije tolike vriednosti kao kod nas, isto tako neodoljevaju osobito




ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 24     <-- 24 -->        PDF

uplivom pođnebja i tla. Sve vrsti dolaze samo na sjeveru, odnosno na visokih
bregovih.


Abies concolor Lindl et Gord „"White-Fir" uspieva na visočinah
kalifornijskih i na obalah tihog oceana. Deblo naraste visoko do 100 stopa, a
u promjeru do 4 stope. Drvo je lagano, raehko, te manje čvrsto, rabi se malo
za gradju, najviše priugotavljaju od tog drveta sudove za suhe stvari i onda
prave još razno pokućtvo. Dobro je uspjela ta vrst u njekih perivojih u
Češkoj.


Abies balsamea Mili. naraste do 70 stopa visoko, uspieva na sjeveroiztoku,
drvo je vrlo lagano i mehko, te u zemlji odmah iztrune. „White-Fir",
„Abies grandis Lindl. uspieva na sjevernih obalah tihog oceana, te naraste
do 300 stopa visine, a u promjeru do 5 stopa. Zahtjeva plodno tlo, u državi
Washington i Oregon uspieva najbolje. U trgovini sve se više uvadja drvo
od te vrsti, premda je takodjer dosta mehko i lagano i od manje čvrstoće.
Rabi se najviše u gradjevne svrhe. I ta vrst pokazala se je dobrom u njekih
stranah Češke.


Vrlo liepo drvo je Abies nobilis Lindl. „Red Fir", tvori ogromne
porastline, osobito na Columbia-Riveru. Deblo naraste do 300 stopa visoko, a
9 stopa bude u promjeru debelo. Drvo je istina lagano, ali čvrsto i tvrdo.


Slično ovoj vrsti uspieva u istom predjelu i Abies amabilis Forb.
„Lovely-Silver-Fir", dimenzije su za deblo do 250 stopa, a promjerom
do 4 stope. Uspieva na visočinah od 3000 do 4000 stopa, te se može uzgajati
i u drugih djelovih Sjedinjenih država, a valjda i kod nas. Drvo je lagano i
tvrdo, ali nije osobite čvrstoće.


Navesti nam je još i rod Hemlock jela, koje takodjer najviše na sjeveru
rastu. To su skoro sve brzo rastuće vrsti, koje tvore ogronme, gotovo samo
čiste porastline.


Najpoznatija i najvažnija od tih vrsti je Tsuga canadensis Carr.
Tvori prostane šume u sjevernih i iztočnih državah, ali najviše je razprostranjena
u canadskoj pokrajini. Najbolje joj prija lahko ilova sto, ali ne vlažno tlo.
Drvo je lagano, mehko, ali dovoljno čvrsto, te nije osobito dugotrajno, rabi
se poglavito za prostije gradnje. Glavni užitak je kora, koja se skoro jedina
rabi za strojenje koža. To drvo uspjeva na mnogih mjestih i u Evropi dobro.


— Srodna ovoj vrsti je „Wes tern-Heml ock" Tsuga Mertensiana
Carr. samo je većih dimencija. Izraste do 180 stopa (prijašnja 100) a u
promjeru do 9 stopa (prijašnja 4). Raste na sjevero-zapadu u visinah od lOOO
do 4000 stopa. Inače je drvo iste vrieđnosti kao i kod prve vrsti, a tako isto
i kora rabi za dobivanje trieslovine. —
Najvrieđnija od svih tih je „Douglas-Spruce" Pseudotsuga Douglasii
Carr. To drvo počeli su u zadnje doba u velike preporučivati, da se
uzgaja u Evropi. Dosele ima je u austrijskih Alpah ponajviše umetnute, onda
u mnogih predjelih Češke; Moravske, Šlezke i dolnje Austrije. Svagdje su sa
po8tignutimi resultati zadovoljni. Deblo bude preko 300 stopa visoko, a u pro




ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— HR —


mjeru preko 10 stopa debelo. Raste izmedju svih konifera najbrže, te se može
kazati, da je najvrednije i najdragocjenije drvo u Americi. Drvo je tvrdo, čvrsto
i osobito dugotrajno, te vrlo lahko za izrađjivat. Ogromne množine se izvažaju
svake godine, buduć da se drvo dade u svaku svrhu dobro upotrebiti.


U peti razred postaviti ćemo ostale vrsti crnogorica stranom vrsti, kojim
iglice odpadaju, stranom, kojim ne odpadaju. Izmedju tih imade takođjer njekoliko
vrsti vrlo važnih po šumsko gospodarstvo.


Taxodium đistichum Rich. izraste do 150 stopa visine i 12 stopa
debljine. Kaste na jugo-zapadu, ponajviše na ogromnih močvarinah, zvanih
swamps, ali uspieva takođjer i na suhom položaju, nu neide dalje od 40. stupnja
sjeverne širine. Drvo je lagano, mehko, te nije osobito čvrsto, ali za to vrlo
dugotrajno, osobito n zemlji, stoga rabi osim za gradnju, za ograde, za gradnju
mostova za direke itd. — „Tamarack Larix americana MehK." amerikanski
ariž daleko je razprostranjen, na sjeveroiztoku uspieva na bregovih,
a na jugu na močvarastu tlu. Deblo ima dimenzije do 100 stopa visine i 2
stope promjera. Drvo je težko, tvrdo, čvrsto, vrlo dugotrajno, te rabi najviše
u brodogradnji, onda još za brzojavne stupove i za običnu gradju. Srodna ovoj
vrsti je ,.Western-Larch" Larix occidentališ, koja se drži više zapadnih
krajeva, gdje ljubi visočine od 2500 do 5000 stopa, te raste vrlo
brzo. Visine je iste kao i prva vrst, nu u promjeru je dvaput deblja. Iste je
tehničke sposobnosti kao i prva, te rabi radi svoje dugotrajnosti poglavito za
onakove predmete, koji stoje u zemlji ili su s njom u doticaju. Vrlo vriedna
vrst je takođjer i „Red. Cepar" Juni pe rus virginijana Lin., koja se
je takođjer u Evropi počela uzgajat. Razširena je skoro po cieloj Sjedinjenoj
državi, ali ljubi toplije podnebje. Uspieva isto tako dobro na močvarinah ^
obalali rieka, kao što na brežuljcih i obroneih. Deblo bude do 00 stopa visoko
i 4 stope u promjeru debelo. Drvo je lagano, mehko, nješto malo krhko, ali
je vrlo fino i dugotrajno, rabi skoro izključivo kod fabrikacije olovaka. —
Slična ovoj vrsti je „"NVihte Cedar" Chamae cyparis sphaeroidea
Spach . Takođjer je na daleko rasprostranjena. Drvo joj je iste tehničke vi-iednosti,
kao i od prve vrsti. Uporaba je mnogostručna, od njega prave šimle,
direke, doprozornike, nadalje rabe ga u brodogradnji i za ´ razne stolarske
radnje.


Thuj a 0ccid enta 1 i s Lin. ,.Arbor- vitae" naraste u Americi do
50 stopa visoko sa promjerom od 4 stope. Zahtieva bolje tlo, te raste prilično
brzo. Drvo nije osobito čvrsto, ali vrlo dugotrajno, te se mnogo rabi za šimlu,
direke itd. Ta vrst raste na sjeveroiztoku a na zapadu zastupa ju Thuj a
gigante a Nutt. „Canoe-Cedar." U diinenzijah je mnogo jača od prijašnjega,
naraste do 130 stopa visoko, a u promjeru mjeri do 9 stopa i više.
Drvo rabi u iste svrhe kao i prve vrsti, a ime nosi odatle, što većina indianaca
gradi svoje čune iz njezinog drveta.


„California-Wh ite-Cedar" Libocedrus decurrens Torr. razširena
je poglavito po Kaliforniji, kako joj to i samo ime kaže. Tu raste po




ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 61 dolovih
i obrondh u visinah od 3500 do 8000 stopa. Deblo izraste na 100
stopa visoko sa promjerom od 6 stopa. Drvo je lagano, mehko, nije osobite
čvrstoće, ali se drži vrlo dugo, osobito u zemlji, s toga ga i rabe mnogo za
podzemne i vodene gradjevine a takodjer i za razne liruge svrhe. Gradjevno drvo
u državne svrhe oko tihog oceana daje poglavito „Redvvood" Sequoia sempervirens
Eudl. Deblo naraste do 300 stopa visoko sa promjerom od 20
stopa. U Kaliforniji tvori ogromne čiste porastline. Osim za gradnju rabi se i
za mnoge druge svrhe. Još ćemo koju reći o poznatih kalifornijskih orijaških
stablikah. Obično se nazivaju „Wellingtoni a", Amerikanci nazvali su jih
„Big-Tree", a botanici poznaju jih pod imenom Sequoia gigantea Dec.
Dimenzije su im upravo ogromne; narastu do 350 stopa u vis a u promjeru
mjere do 36 stopa. Žalibože ta orijaška vrst izumire, a ono malo ostanaka,
koji još obstoje u visinah od 4000 do 6000 stopa, čuva se, djelomice stoje
pače i pod zaštitom zakona. Drvo je lagano i mehko, ali od nenadkriljive dugotrajnosti,
reć bi da nemože iztrunuti.


Kako smo se mogli iz predstojećeg uvjeriti, daleko nas Amerika nadkri-
Ijuje vrstnoćom svojih konifea, ali za to listače nemogu da se uzporede s našima.
Spomenut ćemo nekoje vrsti, koje su pokušali uzgajati u evropskih predjelih.
Na prvom mjestu da spomenemo amerikanski Juglan s ni gr a. Ta
vrst dala je povoljne resultate, raste brzo a drvo je takodjer dobro. U njekih
šumah Ćeske nalazimo češće Quercus rubra L u smjesi sa drugimi evropskim!
vrstmi. Po dosadašnjih izkustvih odlikuje se ta vi´st izvaredno bujnim
rastom, ali drvo nije glede svojih tehničkih sposobnosti domaćim vrstiiii hrasta
premac. Po manji pokusi učinjeni su i sa Quercus palustris Willd,te
po izkustvih pruskih šumara zaslužuje ta vrst, da joj se pažnja posveti. Nu
mislimo da glede vrst^h hrasta ne treba da sižemo za tudjimi stablinami. kad
nam je narav sama dala to dragocieno drvo u naše šume, koje nadajmo se
neće nikada trebat zamienjivat s drugom stranom vrsti.


Tobolac pobiraka za šumare.
Piše Vatroslav Rački.
V.


Kakav ćeš lies odabrati za gradivo?


U našemu „bielomu" Zagrebu, kako ga krsti naše priprosto seljanče, zidaju
se kuće i velebni dvorovi u zadnje doba kao nikad prije, pak sam uvjeren, da
nikoga toliko glava nezaboli, dok zidar svojom žlicom liepi opeku na opeku. Nego
čim se na zidovlje zadnja opeka položi .. . u taj tren zazebe kućara oko srca,
buduć valja misliti na krov i na drugu napremicu, a u tu svrhu treba i gredU,
gredica, podpornjaka, rogovlja i kojekakva sitniša. Sad tekar mori golema briga
kućara; jer nije šala pokriti kuću i sgradetinu, a neznaš, kakovo ćeš drvo