DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 69 --´ zadaću izpunjavaju, a djelomice, pogledom na prirast, ođolievanje proti podnebaim uplivom itd., i daleko nađkriljuju. Evo kraj grada Frankfurta (n. M.) imade poveći porast od amerikanske vrsti „White Pine" Pinus strobus Lin., koji je do 60 god. star, a prirašćuje u sadašnjoj dobi od prilike 17 kub. met. po hektaru. S toli velikim prirastom mislim, da se nebi ni jedna naša domaća vrst podičiti mogla. U kratko polučeni uspjesi u tom pogledu tako su omašni, da je vriedno, da se i mi donekle upoznamo bar sa najvažnijimi vrsti tih porastlina. Baviti ćemo se ovdje jedino sa sjevero amerikanskimi vrstmi, i to samo sa crnogoricami, buduć se poglavito goje, te daju i najzahvalnije resultate. Nu ,pošto je znano, da Amerika upliva sa svojimi proizvodi na evropsko tržište, izmedju kojih zauzima i drvo važno mjesto, s toga mislimo da nećemo pogriešiti, ako navedemo i njekoje važnije amerikanske vrsti, koje se ne goje doduše u Evropi, ali zaslužuju pazku radi njihovih tehničkih sposobnosti i radi njihove trgovačke vriednote. Sravnimo li šumske porastline Evrope s onimi od Amerike, opažamo, da posjeduje Evropa ra zmjerno mnogo manje vrsti nego li Amerika. Profesor Sargent objelodanio je pregled fl ore amerikanske, te iz tog pregleda vidimo, da Amerika posjeduje 412 vrsti drvolikih biljka. Naravski, da nisu sve te vrsti od tehničke sposobnosti, nu zadnji godišnji izvještaj tamošnje šumarske uprave označuje 90 vrstih drveća kao vriednih za šumsko gospodarstvo. Od toga ima listavih vrsti 54, a crnogorićnih 36. Conifere su bezdvojbeno najvažnije vrsti, jer one tvore ponajglavnije velike i sklopljene poraste, a isto tako jim je i uporabljivost nenadkriljiva. Najvažnije i u obće najbolje vrsti spadaju u rod Pinus Već gore spomenusmo Pinusstrobus . Deblo naraste visoko do 150 stopa, a u promjeru mjeri 4 stope. Raste u sjeveroiztočnoj Americi na svježem lahkom pjeskovitom tlu, aU zadovoljava se sa svakim tlom. Raste vrlo brzo. Drvo je lagano i mehko, te se dade vrlo liepo izradjivat, samo nije za podzemno gradnje, buduć lahko trune, jer nije dosta smolovito. Odolieva dobro zareznikom. Udomaćena je u njekih stranah Austrije i u pokrajinah Rajne. Obični pratilac gore spomenute vrsti je „Red ili Norway-Pine, Pinus resinosa Ait. Raste neobično brzo, ali dosegne samo visinu do 70 stopa, a n promjeru do 2 stope. Domovina mu je država Mihigan. Drvo je lagano, ali čvršće i tvrdje od prije spomenutog, vrlo smolovito, te radi toga dugotrajno. Rabi se za gradnju kuća. Pinus rigida Mili. „Piteh Pine" uspieva na svakom mogućem tlu, neosjetljiva je proti suši i vlagi. Uzgoj sjemenom lahak, sa sadnicami nasuuprot teži. Drvo lagano, tvrdo, ali i krhko. Poglavito rabi se za gorivo. Naratse do 40 stopa visine, a u promjeru mjeri do 2. stope. Sličan ovom je Gray-Pine ili Scrub-Pine. Ovo su najvažnije četiri vrsti pinusa, koje uspjevaju na sjeveru. Južno ležeće države imadu pet glavnih vrsti pinusa, od kojih je najvažniji YeUow |