DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 60 — iliLongleaved-Pine, Pinus palustris Mll. Naraste do 90 stopa visoko i odeblja u promjeru do 4 stope. Od nje se dobiva najvriednije drvo na jugu, ali veli se, da treba dok podpuno izraste, do dvie sto godina. Uzgaja se sjetvom. Drvo je težko, tvrdo i žilavo, te vrlo smolovito i dugotrajno. Uporaba je mnogostrana; za gradnju kuća u brodogradnji za ograde i za dobivanje ugljena. Glavni užitak je ali dobivanje terpentina, pa sva množina katrana, terpentina i smole, što ju pro izvode Sjedinjene države, potiče skoro izključivo od te vrsti. Srodna je ovoj vrsti „Short-leaved-Pine" Pinus mitis Mchr. Ona tvori u smjesi sa listačami prostrane poraste, a uspjeva i na najsiromašnijem tlu. Dimenzije su joj iste kao i kod prve, a i drvo je istih sposobnosti, samo nije smolovito. Radi toga, što se zadovoljava i siromašnim tlom. u namisli je, da se s tom vrsti pošume površine, na kojih Pinus pali u st ris uslied nerazboritog smolarenja, više uspievati nemože. Pinus cubensis Grieseb „Cubau" ili „Swamp-Pine´´ zvan, nalazi se najviše u Floridi. Raste na močvarinah i na ušćih rieka, brzo se raz vija te naraste do 75 stopa u visini, a u promjeru 2 stope. Drvo je vanredno tvrdo, živlavo, čvrsto i dugotrajno, a rabi se najviše u gradjevne svrhe, Loblolly-Pine, Pinus taeda Sin. izraste do 100 stopa u vis, a u promjeru bude 2 stope debela. Uspieva na suhom pieskovitom tlu, a takodjer i na izkrčenih i devastiranih površinah, dade se s uspjehom gojiti. Stoga se rado uporabljuje, gdje treba na novo pošumljivat. U ostalom drvo joj nije baš velike vriednote, lagano i krhko, te slabo odolieva uplivom vode, zraka i svjetla. Terpentin se takodjer može dobivati od iste vrsti, inače se najviše rabi za gorivo. ,Spance" ili „White-Pine", Pinus glabro Walt, zahtieva za se već bolje i vlažnije pristanište, nego li prijašnja vrst. Ta vrst je jedna od najbrže rastućih od svih amerikanskih vrsti P i n u s a. Dosegne visinu do 80 stopa, a u promjeru do 3 stope. Drvo je lagano i mehko, te vrlo lahko za izradjivati, ali je i krhko, slabe čvrstoće, a jako kratkotajno, buduć nije smolovito. Upotrebljuje se za prostije stolarske radnje. Treći odjel Pinusa jest u zapadnih krajevih. Medju timi zauzima prvo mjesto „Buli" ili „West e rn-1´ello v Pine", Pinus ponderosa Dougl. Tvori velike i prostrane šume na obalah tihog oceana, te je pravo brdsko drvo. Dosegne veliku visinu do 200 stopa, s ogromnim promjerom od 12 stopa. Na ravnih visočinah sa lahkim kamenitim tlom najbolje uspieva, raste brzo a pomladjuje se sigurno, s toga ju rado rabe kad treba opustošene površine na novo pošumit. Premda je drvo lahko i čvrsto, ali od slabe dugotrajnosti, ipak se u velikih množinah u trgovinu dovaža, a rabi se poglavito kod gradnje kuća i u rudnicima. Pinus Jeffreji Murr., ..Black-Pine" nalazi se samo po visočinah Kalifornije, te dopire u visinu do 6000 stopa. Dugotrajna suša može mu lahko naškoditi, deblo mu naraste samo do 50 stopa visoko, ah za to odeblja na 5 stopa promjera. Drvo je lahko, ali tvrdo i čvrsto, te se rabi najviše u kolarstvu. |