DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 24     <-- 24 -->        PDF

uplivom pođnebja i tla. Sve vrsti dolaze samo na sjeveru, odnosno na visokih
bregovih.


Abies concolor Lindl et Gord „"White-Fir" uspieva na visočinah
kalifornijskih i na obalah tihog oceana. Deblo naraste visoko do 100 stopa, a
u promjeru do 4 stope. Drvo je lagano, raehko, te manje čvrsto, rabi se malo
za gradju, najviše priugotavljaju od tog drveta sudove za suhe stvari i onda
prave još razno pokućtvo. Dobro je uspjela ta vrst u njekih perivojih u
Češkoj.


Abies balsamea Mili. naraste do 70 stopa visoko, uspieva na sjeveroiztoku,
drvo je vrlo lagano i mehko, te u zemlji odmah iztrune. „White-Fir",
„Abies grandis Lindl. uspieva na sjevernih obalah tihog oceana, te naraste
do 300 stopa visine, a u promjeru do 5 stopa. Zahtjeva plodno tlo, u državi
Washington i Oregon uspieva najbolje. U trgovini sve se više uvadja drvo
od te vrsti, premda je takodjer dosta mehko i lagano i od manje čvrstoće.
Rabi se najviše u gradjevne svrhe. I ta vrst pokazala se je dobrom u njekih
stranah Češke.


Vrlo liepo drvo je Abies nobilis Lindl. „Red Fir", tvori ogromne
porastline, osobito na Columbia-Riveru. Deblo naraste do 300 stopa visoko, a
9 stopa bude u promjeru debelo. Drvo je istina lagano, ali čvrsto i tvrdo.


Slično ovoj vrsti uspieva u istom predjelu i Abies amabilis Forb.
„Lovely-Silver-Fir", dimenzije su za deblo do 250 stopa, a promjerom
do 4 stope. Uspieva na visočinah od 3000 do 4000 stopa, te se može uzgajati
i u drugih djelovih Sjedinjenih država, a valjda i kod nas. Drvo je lagano i
tvrdo, ali nije osobite čvrstoće.


Navesti nam je još i rod Hemlock jela, koje takodjer najviše na sjeveru
rastu. To su skoro sve brzo rastuće vrsti, koje tvore ogronme, gotovo samo
čiste porastline.


Najpoznatija i najvažnija od tih vrsti je Tsuga canadensis Carr.
Tvori prostane šume u sjevernih i iztočnih državah, ali najviše je razprostranjena
u canadskoj pokrajini. Najbolje joj prija lahko ilova sto, ali ne vlažno tlo.
Drvo je lagano, mehko, ali dovoljno čvrsto, te nije osobito dugotrajno, rabi
se poglavito za prostije gradnje. Glavni užitak je kora, koja se skoro jedina
rabi za strojenje koža. To drvo uspjeva na mnogih mjestih i u Evropi dobro.


— Srodna ovoj vrsti je „Wes tern-Heml ock" Tsuga Mertensiana
Carr. samo je većih dimencija. Izraste do 180 stopa (prijašnja 100) a u
promjeru do 9 stopa (prijašnja 4). Raste na sjevero-zapadu u visinah od lOOO
do 4000 stopa. Inače je drvo iste vrieđnosti kao i kod prve vrsti, a tako isto
i kora rabi za dobivanje trieslovine. —
Najvrieđnija od svih tih je „Douglas-Spruce" Pseudotsuga Douglasii
Carr. To drvo počeli su u zadnje doba u velike preporučivati, da se
uzgaja u Evropi. Dosele ima je u austrijskih Alpah ponajviše umetnute, onda
u mnogih predjelih Češke; Moravske, Šlezke i dolnje Austrije. Svagdje su sa
po8tignutimi resultati zadovoljni. Deblo bude preko 300 stopa visoko, a u pro