DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 27 <-- 27 --> PDF |
odabrati, da ti bude krov stalan, te da ti se jednog liepog dana neskrva iznad glave. Ta briga mori isto tako i priprosto seljanče, buduć je i njemu stalo do toga, da mu zadrugari žive pod sigurnim skrovištem. Biti će dakle posve umjestno, da prigodice znadeš, kakav ćeš lies odabrati za gradivo, pa ću ovdje to pitanje razćlaniti u obće i posebice, što će ne samo šumara od zanata, nego i nešumara zanimati. Već u drevno doba obćenito se je mislilo, da ne valja nikad prije uštapa t. j. puna mjeseca drvo za lies sjeći, ako želiš dobru i trajnu gradju imati. Ovakovo je mnienje i u francuskom puku (Aragons samtl. "Werke B. Vili. gl. 13 str,). Dapače francuz. akademik Aug. de St. Hilaire piše, da tako priča puk i u Brasiliji. Takovom mnienju ima trag i kod hrvatskog seljaka, a to se razabire iz narodne poslovice: „mjeseca dobra ili zla usječen" Daničić ili „usječen dobra mjeseca" isti. Niemac Sauer misli, da je drvo prije uštapa vlažnije, dakle težje se suši i crvi ga laglje toče. U ostalom ovo pitanje, veli Arago. nije posve riešeno, nu ja velim, da ipak neće biti izprazno, ako pomislimo, da se mjesecu po njekih teorija znanstvenika pripisuje velik upliv na našu zemlju, tako primjerice na osjeku i plimu mora, na potres itd., pa tko može niekati, da li neupliva mjesec i na rastenje bilinstva! Ne ima li istine u onoj našoj poslovici: ,sveti Luka i arbul e lupa,"? Daničić, jer sveti Luka i)ada na 18 listopada, a drugi dan nastupa „uštap" (mjeseca), te je dobro poznato, da se u listopadu već započima sjeći u šumi (osobito u planini) i da je drvo za lies dobro (za arbule ili katarke). Hoćeš, da ti bude hrastovo drvo za lies jako i da ti dugo traje, onda odaberi onakovo, koje je jakog (gustog) pleteža. Čim više hrastovo drvo prelieva svoje šare (boje), tim je ono sposobnije za pokućtvo, za zastorke i za ostale stolarske radnje. Kod izbora hrastovine valja paziti, na kakovom je tlu drvo poraslo. Drvo, koje je poraslo na „pretilom" i jakom tlu, neće biti jako i žilavo, buduć ima u sebi puno mezgre, a tim mu je dobrota manja. Valja paziti i na djelovanje vazduha t. j . kako vazduh djeluje na cielo drvo, to cereći: kakovim je uplivom izvrženo bilo. Dokazano bo je, da je vriednost liesa od jedne te iste vrsti drveta (stabla), i u jednom te istom porastu veoma nejednako . Ona stabla, koja su k sjeveru obrnuta, mnogo su u kakvoći bolja od onakovlh, koja su prama jugu obrnuta, ili koja su u obće izvržena uplivu sunčane pripeke. Najbolje ćemo prokušati vrlinu hrastova drva tako, ako se ogledak (mustra) od više stabala zaroni u vođu, te onda motri, koji je ogledak najviše vode usisao. Poznato bo je, da stolari potrebuju za svoj zanat najbolje drvo, pa će oni sigurno izabrati samo ono drvo, od kojega je ogledak najmanje vode u sebe usisao, to će reći: oni će odabrati ono drvo, koje se nije u svojoj težini ni najmanje promjenilo, buduć takovo drvo ima najgušće stanice, koje neprimaju vodu, kad se u nju zaroni. Isto tako najbolje će biti ono drvo za |