DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 28 <-- 28 --> PDF |
66 lies, koje je u zimi posjećeno, buduć se je mezgra u to doba prilično usušila, te zato netreba u zimi posječeno drvo tolilso sušiti, kolilio se sušiti mora ono drvo, koje je u mezgri (sočno) posječeno. Osobitu pozornost imamo svratiti na drvo, kakovo je, a u tu svrhu valja iztraživati, kakovo je ono po sredini ; buduć se drvo ondje najprije kvari i raztvara. Na ovo treba paziti osobito kod drveta za lies; jer se najviše nesreća dogodi odtud, što se za gradivo rabi trulo i´ogovlje ili gredljike, za koje bi dao živu glavu, da su sudeć po vanjštini zdrave bile, ali su na nutri bile ipak pranovite ili drugač nezdrave. Pripominjem ovdje, da naši domaći tesari i drvari kušaju tesan lies glede njegove vrline tako, da jedan od njih klečeć prisloni uho na moždalj liesa, a drugi da na drugom kraju liesa po raoždalju nokti grebe ili polagano kamenčićem ili kakovim tvrdim orudjem kvaca (tuca). Ako je glas tog grebanja ili tucanja zvonak i ako se valjano čuje, onda naš tesar veli, da je lies ili gradljika valjana t. j . zdrava i jaka. To je donjekle pravo i pomljivo; jer vesak (glas) neće od jednog kraja liesa doprieti do drugog kraja, ako su uzdužni traci staničevlja u liesu bolestni, pretrgnuti, poderani ili inače oštećeni, buduć zvonak vesak mogu voditi samo zdravi traci staničevlja od jednog kraja liesa do uha dotična slušaoca, poput žice na glasoviru ili poput žice na telefonu, jer u drvetu, ako je zdravo, stupe žice staničevlja u titranje, te tako vesak odvode s jednog kraja na drugi. Ovo do sad u obće je rečeno, a sad valja posebice koju reći o liesu za gradivo. Sve za tesarsku porabu namjenjeno drvo mora biti čim bolje izpravno t. j . posve ravno, a da je bez mane i poraslo na visokom i suhom tlu. Ovakovo drvo ima bar godinu dana odležati, a prije porabe mora biti sasvim izsušeno t. j . da neima u njemu biljevne mezgre. Hrastov a stabla, ako se nerabe za pomoćnu gradnju ili za gradnju pod vodom n. pr. za skele, stupove itd. nego se odmah posije obaranja upriliče prema potrebi na razne omjere i gdje je prilike ili sgode, moraju se prema svojoj debljini 2 ili više tjedana pod vodom kvasiti, da se na taj način pospješi njihovo izsušenje, jer voda izvuče iz drveta biljevnu mezgru. Sve gradljike, koje nestoje uvjek pod vodom, nego se ukopaju u tlo ili u nasipinu t. j . koje su izvržene djelomice suhoći a djelomice vlagi, neka budu iz ariševog ili hrastovog drveta (manje gradljike mogu biti takodjer i iz nerodova drveta gdje ga ima). U taj red gradljika brojimo ono drvo, koje se rabi za gradnju mostova (ćuprija), ustave (Rechen), vodare (Klausen), za podsjedke, podvale (Polsterholz), vjenčanice (Mauerbiinke), obrube (Einfassungen) na bunaru itd. Iz spomenute vrsti drva može se praviti i takovo gradivo, od kojega se zahtjeva, da je osobito čvrsto, žilavo i trajno kao n. pr. sve vrsti tetiva (Tragbalken), dovratnici na platnu (Umfassungsmauer), podloge ili podložne trenice (daske) za grede i za kobile (Unterztige), skaline ili ploče za stolarske klupe (tezge, djeljače) itd. |