DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Takovo gradivo ima se po mogućnosti i prema odnošajem naličiti sa antiseptičnom tie6i (Carbolineumom) itd. proti naglomu razagnjivanju. Gdje mjestne prilike dopuštaju, moraju se one gradljike, koje uiesmo ničim naličili i koje su raznim nepogodain izvržene (kao popodjivanja, okviri na bunaru i na drugih jamah) iz drva omorikova praviti. Sve druge prije nenavedene gradjevine kao tavani, klobuci (Dachstuhl), drvene stiene, mogu se posagraditi iz borovine i jelovine. U koliko oskudjevamo na ovoj ili onoj vrsti drveća, moramo prepustiti vještu graditelju, da on prema okolnostim odabere onu vrst drva, koje može drugo drvo nadomjestiti. Pogledom na ustanovljenje jakosti ili mjere pojedine gradljike ima nam služiti za pravilo, da gradljike nebudu jače, nego što se za ovu ili onu vrst gradiva zahtjeva; jer ne samo, što nije potrebito, nego činimo veći trošak, no što zbilja moramo. Dozvoljen najveći zahtjev jakosti za najvažnija gradiva od najbolje vrstnoće u kg. za cm^ biti će kod ariša ** na pritegu (Zug) lOO, na pritisku 60 i na pregibu 80; kod dtlba (hrasta) ** na pritegu 80, na pritisku 60 i na prigibu 70 ; kod omorike, bora i jele * na pritegu 80, na pritisku 50 i na prigibu 65; nadalje kod ariša * na pritegu —; na pritisku 36 i na prigibu —; kod hrastovine * na pritegu —; na pritisku 36 i na prigibu —; kod jele, omorike i bora * na pritegu, - na pritisku 30 i na prigibu. —*) Kod odabranih brdskih ariša dovoljno je, ako je zahtjevana jakost prigiba do 100 kg. po cm.´´ U obće, gdje brdska ariševina uspjeva, treba ju porabiti imenito za gradjevine pod vodom i za mostove; jer joj je drvo vrlo čvrsto i žilavo i prkosi svakoj nepogodi vremena, a odoljeva crvotočini kao nijedno drugo drvo. Na dugotrajnost liesa dieluje takodjer i specifična težina one vrsti drveća, od koje je lies istesan. Ako je drvo jaklen o (massig), onda će od takova drveta poradjen lies dugo trajati, dočim je šupljikavo, medno drvo izvrženo raznim nepogodam, te brže trune, buduć se vlaga uzduha u takovo šupljikavo drvo laglje uvuče, te se ondje lučbeno raztvara na račun tvarih, koje su u drvetu. Drvo, koje se lahko trga ili puca, takodjer brzo se pokvari, jer se u njemu pomoćju vlage tvore svakovrsine gljivice, koje napokon drvo raztoče. Zato nam uvjek valja paziti, da nekupiijemo lies od takova drveta, koje je šupljikavo, popucano ili u svom nutarnjem pletežu potrgano. Stržavo drvo (Kernholz) mnogo je zdravije, nego ono od bjelike (Splintholz), te ga niti zareznici nemogu tako pokvariti, kao ovo potonje. Po Hartigu (forstliches Conversations-Lexikon str. 187) dulje traje drvo srednje dobe, nego mlado drvo iz kolosjeka. *) Znak ** znači uzpoređno (paralelno), a sa* znači sunovito (osovito, senkrecht) k uzdužnim vlaknam. |