DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 37 <-- 37 --> PDF |
75 Sitnice. Natječaj za popunjenje izpražnjenih šumarskih mjesta. Kod kralj, šumarskog ureda u Otočcu ima se popuniti mjesto računarskoga nadšumara s plaćom godišnjih 900 for., stanbinom od 150 for. ili stanom u naravi, 52 prostor, met. ogrievnih drva te s 12 jutara zemlje odnosno s dotičnim paušalom u to ime od 60 for. a. V. Po propisu ter s izvornimi svjedočbami obložene molbenice imaju se do konca veljače 1888. kr. šumarskom uredu u Otočcu podnieti. U obsegu kralj, županijske oblasti varaždinske imaju se sliedeća mjesta kotar skih šumara popuniti, i to: 1. Za kotar varaždinsko-ivanečki s plaćom godišnjih 700 for. i putnim i pisarničkim paušalom od 200 for. 2. Za kotar Zlatar-Krapina-Pregrada-Klauječki s plaćom godišnjih 700 for., te putnim i pisarničkim paušalom od 400 for. 3. Za kotar novomarovsk i s plaćom godišnjih 700 for., te putnim i pisarničkim paušalom od 200 for. i 4. za kotar ludbrežk i s plaćom godišnjih 700 for., te putnim i pisarničkim paušalom od 200 for. Molitelji imaju za ta mjesta do 20. veljače 1888. svoje molbenice, obložene sa pravovaljanimi izpravami o njihovu usposobljenju za šumarsku struku, presvjetlomu velikomu županu županije varaždinske i kr. slob. grada Varaždina gospođinu Rado slavu plem. Rubido-Zichy pođastrieti. Kod gjurgjcvačke imovne obćine u Belovaru ima se´popuniti mjesto nadšumar a kao upravitelja gospodarstvenog ureda sa plaćom godišnjih 1.200 for., stanom u naravi, paušalom od 800 for. uz dužnost uzdržavanja dvajuh konja, nadalje pripada istom osam hvatih drva i pravo na zaračunanje restringiranih dnevnica za putovanje u smislu naredbe kr. zemalj. vlade od 28. srpnja 1885. broj 28,983. Namještenje je za prvu godinu privremeno, ter valjaju glede službovanja, umirovljenja i obskrbe udove i sirotčađi postojeće zakonske ustanove. Vlastoručno pisane molbenice, obložene s izvornimi propisanimi izpravami, imaju se najkasnij e do gornjeg a roka podnieti gospodarstvenom uredu pomenute imovne obćine. U obsegu gospodarstvenog ureda otočke imovne obćine imaju se popuniti dv a mjesta privremenih šumarskih vježbenika i to kod šumarijah u Kosinju i Korenic i uz pripomoć godišnjih 300 for. u roku do 15. veljače 1888. Po propisu obložene i vlastoručno pisane molbenice treba do gornjega roka na gospodarstveni ured pomenute imovne obćine podnieti. Odgovor na pitanja, stavljeno u svezku VIII. i IX. od g. 1887. glede bukovine bez crvenog srca. Bukovine bez crvenog srca ima i u šumah vlastelinstva Cabarskoga, kako se o tom osvjedočih prigodom primanja bukovih kusa za paropilu u Lividragi. Takovih bukovih debala najviše nadjoli u šumskom pridielu Bukovvrh, nješto u Kobiljojglavi i Kaliću i to na mjestih, gdje se ualaziše stari ugljevnici. Po tom sudim, da ovakove bukovine mora da ima u gorskom kotaru i više. Sto se tiče upoznanja bukve bez crvenog srca po vanjštine, nisam mogao do tog doći, pošto kod jednog slučaja opazih, da kora bijaše pođpuno biela i gladka reć bi olaštena, a kod drugog sasma naravna, kao kod inih bukovih debala. To bi nam mogao tamošnji šumar g. G. pobliže dojaviti, pošto će imati više prilike kod primanja kusova za paropilu naići na ovakve exemplare, te proučiti način, kojim vanjština bukve već na oko pokazuje, da li je bez crvenoga srca ili ne? St. Odgovor na pitanje glede bukava s bielim srcem. U prvom svezku šumarskog lista za god. 1888. priobćio je jedan od naših p. n. članova, da se kod vočin * |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 7(^ — skoga vlastelinstva nalaze bukve ođ sasma bielog srca. Neznajudi s kojega razloga* se ovakove bukve doznati želi, obznanjujem ovim, da se i ovdje kod vlastelinstva Pakrafikog u šumah pogorja „Psunj " zvanog takve bukve nalaze. Pošto iz mog višegodišnjeg izkustva prilično podataka pružiti mogu, usudjujem se iztaknuti, gdje bukve bielog srca rastu te zašto se najviše i traže. Naše pogorje Psunj dosiže absolutnu visinu do 900 metara i obrašteno je najviše na južnih obroneih hrastom, na sjevernih pako bukvom. Na stojbinah, praraa sjeveru okrenutih, malo kada se takvih bukava nalazi. Akoprein jedno te isto vapnenasto tlo, to ipak može se bukve bielog srca uviek na vrhu briegova i u sklopovih prama jugu naići. Ne da je bukva ta druge kakve vrsti, nego obična naša bukva (fagus silvatica), ali po mom neajerodavnom mnienju, pa iz vlastitog izkustva, izvržena više uplivu sunčanih trakova i gibanja zraka, u vrlo visokoj starosti i to riedko crveno srce dobivaju. Bukve takove najviše traži radnik za željezničke podvlake, pošto kod primanja gotove robe manje škarta ima, a zašto ? Takva bukva manje puca i neima tako zvani luk (Zwiebel) to jest srce, koje se, kad se podvlači sunčanim trakovom izvrgnu, izluiti. Takovi podvlači pako manje se rabe. I drvo ođ bielih bukava bolje je za svaku tehničku porabu u obće, nego ono ođ bukava s crvenim srcem. F. S. Mirovinska zaklada sbora lugara otočke imovne obćino imala je glasom dnevničkog zaključka koncem godine 1887. u gotovom novcu 248 for. 18 novč., te u vriednostih papirih 8425 for. a. vr. Ovi potonji sastojaliu se iz 8025 for. privatnih obveznica, te 400 for. uloženih u prvu hrv. šteđionu u Zagrebu glasom šteđioničke knjižice broj 61.688. Budue su nekoje obveznice ođplaćene, te ova sveukupna odplata 790 for. sačinjava, to čisti iznos vriednostih papira sastoji iz 7.235 for. Ukupno stanje prama tomu jest 7.883 for. 18 novč., dočim je koncem godine 1886. bilo 5.998 for. 14 novč. Družtvena glavnica povećana je stoga godine 1887. za znatnu svotu od 1.885 for. 4 novč., a jer ođ članova nijedan đo sada prava na umirovljenje prama službenim gođinam postigao nije, to zaklada, neimajuć izdataka tekom godine 1888., mora postidi prvu deseticu hiljadice, što je svakako uz neznatan prinos članova za ovo kratko vrieme povoljan uspjeh! P. Zaključni račun mirovinske zaklade službenika križevačke imovne obćine za godinu 1897. Prihod: 1. Blagajnički ostatak koncem godine 1886. u gotovom 192 for. 40 nvč. u zađužnicah 4.705 for. 2. Kamati zajma ... . u gotovom for. 625.86 3. Prinos osoblja i imov. obć. „ „ 1575.24 4. Ođplaćene glavnice 125.— 5. Globe ... . 32.— 6. Predujam . 59.60 7. Na zajmove izdano 2450.— Prema tomu izpostavlja se prihod koncem godine 1887. u gotovom s 2610 for. 10 novč., a u efektih 7155 for. Razhođ: 1. Na zajmove izdano u gotovom 2450 for. 20 nvč. 2. Odpis glavnice u zađužnicah 125 for. * Izvolite pogledati na strani 392. našega đružtvenog organa Šumarski list ođ god1887., pak ćete naći odnosno pitanje. ´ |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 77^ — 3. Predujam u gotovom 59 for. 60 nv5. 4. Blagajnički ostatak koncem god. 1887. u gotovom 100 for. 30 nv5. a u zUđužniaah 7030 for. Prema tomu izpoatavlja se razhođ koncem god. 1887. u gotovom s 2600 for. 10 nč. a u efektih 7155 for. Novi zakon šumski u kraljevini Srbiji. Prije mjesec dana u narodnoj skupštini kraljevine Srbije razpravljan bje pređlog za zakon šumski, te je posebnom odboru za pretresivanje predan. Kako sam pouzdano izvješten, odbor je s vrlo malimi izmjenami rečeni zakonski predlog prihvatio, te je izgleda, da će skoro i kraljevina Srbija, poput inih naprednijih zemalja, jedan korak dalje u duhu vremena stupiti. Pročitao sam i sam taj zakonski predlog, koji istina ima priličnih mana, a najglavnija je ta, što se je kod naknade za šumske štete zadržala još iz predjašnjih vremena ustanova, da je pristojba ne po kolikodi drvne mase, već jedino po debljini oštećenog stabla uzeta, tome -još mora se dodati, da je i sama pristojba bez ikakove osnove, te i nesarazmjerno ustanovljena. Iz upitnog zakonskog predloga uvidja se, da je uprava po nadšumarskom sistemu prihvaćena, medjutim kako pravilnik za šumarsku službu, tako i instrukcija samoga uredjenja šumskoga posjeda, sliediti će naknadno. Za sada će biti prvo i glavno djelo pođieljenje i ograničenje šuma, a ovaj posao zauzeti će mnogo vremena obzirom na sada postojeće okolnosti, pošto se s malom iznimkom nezna ni pravo vlastničtva. Kašnje, kada zakon stupi u život, reći ćemo koju obširnije, a za sada radostno pozdravljamo ovaj liepi pojav našega susjeda tim prije, kad ugledasmo, da i ondje, mjesto onih prapotopskih policijskih uredaba, stupa u kriepost šumski zakon u duhu napriedka. Nemožemo mimoići a da nespomenerao osobu, kojoj u prvom redu hvala \ds, kr. srbsk. zem. izvjestitelja šumarstva Jefrema Novakovića, koji je svojim trudom i marom kao stručnjak i kao patriota svako priznanje zavriedio, pošto je osnovatelj upitnoga zakonskoga predloga. ć. Jednu Iz životinjskoga svieta. Prošla godina i s onom paklenom vrućinom u leti, te i zimnjom cičom, ostati će kao uspomena u životinjskom svietu. Ljetos za vrieme vrućine, moglo se opaziti, da i sam proždrljivi kurjak kao sliep traži, gdje će kapi vode naći, a plašljivi zečić, zaboravio je na svoj strah, te bieđnik traži vođe, da se razhladi. Istina prizor malo tragičan ali ipak zanimiv bijaše i kod prepelica. Dok hrana na polju još stajaše, ista su djeca hvatala prepelice, koje su se od žestine sunoa, tražeći zaklona, pod žitne i druge snopove zavlačile. Dječaci su, bez praha i olova te i psa prepeličara, sa punimi rukami lova kući se vraćali. Ta bieda bje i prodje, i jedva da je u zaborav prešla, a kad ono 23. prosinca zaodenu se zemlja bielom odećom, te što odjeća debljom postajaše, to i veća nevolja bivaše. I malo i veliko i skromno i biesno, tražijaše zaklona a i hrane. Oilovi i grabežljive zvjeradi pohrliše u gradove i sela, te hametom potamaniše pitome golubove i živinu. Divlji vuci pohrliše oko pastirskih koliba; no kad nenadjoše stada, zadovoljiše se i sa praznimi kolibami. Mnogi od njih sretno prođjoše, ali tri komada zaglaviše, koji u đružtvu u jednu kolibu uniđjoše. Iste spazi njeki seljak Šarić iz Platičeva kotara rumskog, iduć iz Klenka kući imaj ud kod sebe sjekiru a uz to i neustrašivo srce, doSulja se do kolibe i kraj vrata od kolibe stade. i . i; ; |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 78 - Na ovo vuci počeSe jedan za drugim izlaziti, a Šarić jiii svu trojicu sa crnom zemljom sastavi. Veliki broj zečeva na taj isti nafiin osim inih slučajeva, postao je žrtvom debeloga sniega. Karakteristično je i to, da se skoro za svakim komadom đrveta u fci-aj puteva zec, a gdje gdje i lisica sklonila, a to svakako radi oskudice na hrani, koja hrana uviek se po niešto na drumu nadje, a i sama balega tada nebješe na ođmet. No od svega najvedma su stradale manje i nježnije ptice, naročito jarebice, od kojih je riedko koji komad gdje ostao. Prama ovome ako priroda sama ovaj gubitak, koji je ona i počinila, nenaknadi, bogme se možemo nadati u ovoj godini lošom lovu, ć. Šlmšir ili kavkazka palma. Medju najviše cienjene vrsti drva na Kavkazu broji se šimšir ili kavkazka palma (Buxu8 sempervirens). Tvrđa kao kost, šimširovina nalazi veliku uporabu kod tokarskih i stolarskih radnja, a osobito kod rezbarstva. Nenadoknadna vrieđnost šimširova izazvala je obširnu njegovu eksploataciju, koja je uzrokovala gotovo podpuno uništenje šimširovih nasada u Španjolskoj, Italiji, Maloj Aziji i donekle u Perziji. Na Kavkazu takodjer odavna započelo se je silno sjedi to drvo za izvoz u inozemstvo, no u mnogih zabitnih mjestih Crnomorskoga okruga, Mingrelije i Abhazije sačuvala se još znatna zaliha, što je ostala netaknuta uslied zabranbenih mjera, što su se poduzele. Godine 1881. knez Tumanov predloži kondicije, koje su se ticale eksploatacije šimšira na državnom imanju Bzibskom i Abhaziji. Te kondicije izazvale su silne prigovore u mjestnoj štampi, a inicijativom samoga kneza bile su iz pitavane u šumarskom đružtvu i u Kavkazkom družtvu seoskoga gospodarstva. Oba družtva uzdržali su se od konačnoga zaključka, a kavkazko đružtvo odlučilo je na to izabrati osobitu komisiju radi sastavka kratke monografije o šimširu i iztraživanja najkoristnijega sredstva za njegovu eksploataciju. Ta odluka ipak nije se izpunila. Sada u sjednici istoga družtva, 6. studenoga (1886), knez Tumanov izjavio je, da žrtvuje 500 rubalja kao nagradu za najbolju monografiju o kavkazkoj palmi s uvjetom, da pisac lično razgleda Bzibski gaj. Rok za dostavljanje spisa naznačuje se 8 mjeseca iza dana objave, u koji dan knez Tumanov polaže 500 rubalja u družtvenu kasu. Na ruskom jeziku ima dovoljno obširna monografija o šimširu gospođina Margrafa: „Šimšir ili kavkazka palma u Crnomorskom okrugu" naštampana u „Zapisih kavk. družtva seosk. gospodarstva* godine 1884. Lesnoj Žurnal. Višjl šumarski državni izpit u Budimpešti obdržavau je od 17. studenoga đo 22. prosinca prošle godine. Izpitno povjerenstvo sastojalo se od predsjednika Alberta pl. Bedo-a k. u. zemalj. nađšumarnika i ministerijalnog savjetniku, i izpitnih povjerenika Emila pl. Belhazy-a, Julija Soltz-a i Šandora Hoft´mann-a kr. ug. šumarskih nađsavjetnika, od kojih je potonji vodio zapisnik o uspiehu izpita. Za dozvolu polaganja državnoga šumarskog izpita zamolilo je u svemu 86 kandidata, od kojih je 72 bezuvjetno podieljena dozvola, 9 uvjetno, a odbito bje 5 molitelja. Samom izpitu prisustvovalo je zbilja 75 kandidata. Pismeni izpit obdržavan je u velikoj dvorani doma ugarskog šumarskoga družtva dne 17. i 18. studenoga, te je kandidatom na riešenje dostavljeno šest sliedec´ih pitanja : I. U brežuljkastoj okolici poharana je hrastova šuma po prilici u površini od 300 rali nemarnim sjekom stabala i neprestanom pašom. Za sada je na rali popriečno kojih 20 ostarielih hrastova, a mjestimice na površinah od ´/4 do 2 rala nema drugog podmladka, nego breza i trnje. Tlo je sposobno za uzgoj hrastove šume. Ođređjeno je gospodarstvenom osnovom, da se ciela ta površina u dobi od 10 godina uporabiti i pošumiti imađe. Kako de to kandidat izpita svrsi najshođnije izvesti, ako se ved izbojci iz panjeva i korenja upotriebiti nemogu, a opet kako u slučaju, ako se to potonje upotriebiti dade? |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 79 II. Neka se izračuna površina stalnog šumskog bMjevišta, ako treba za poSiimljenje godišnjih sječa 100.000 kom. trogodišnjih smrekovih, 10.000 kom. dvogodišnjih borovih i 10.000 kom. dvogodišnjih arišovih biljka. Da se može prosuditi valjanost izračuna ne površine šumskoga biljevišta, valja opisati i vrst uzgoja tih biljka. III. Sto upliva na ciepkost (Spaltbarkeit) drva, može li i kojim načinom uplivati posjedu ik šuma, da podupre ovu tehničku osobitost drva ? U obde kakav ae red može postavit* glede ciepkosti glavnih vrsti našega šumskog drveća? IV. Izpitni kandidat neka označi uvjete uporabe šumske paše, te probitak i štetu iste sa šumsko-gospodanstvenoga gledišta? V. Žitelji trijuli urbarialnih obc´ina složili su se, da če njima pojedinice dođieljene Sume zajedno rukovoditi tako, da če se čisti prihod toga za zajedničko gospodarenje spojenoga inače u savezu stojećega posjeda razđieliti u razmjeru sadašnje vriednosti toga posjeda? Opišite bukovinom i hrastovinom obraštenu sitnu Šumu, koja se u buduče 40. god. obhođnjom gospodariti ima. Kratki opis iste šume je sliedeći; Površina u Položaj i Razred stoj- Odjel Opis tla Vrst drveća Doba Sklop katastr. ralih strmina bine 0 b e i n a A. dovoljno du 40 jug 15-20 I. 10 0-9 boki ilovasti lirast i bukva 60 jug.-zap. II. 0-8 pješak 5-10 0 b e i n a B. dovoljno dujugo- izhod 70 20 10 5—20 I. boki ilovasti hrast i bukva 30 izhod 10—20 II. 30 0-7 pješak 0 b e i n a C. dovoljno du sjev. zap. boki ilovasti hrast i bukva 40 0´8 m 10—15 pješak Ujedno bje ustanovljeno: 1. đa se iz 31 — 40-godišnjih sastojina može dobiti 20´´yo eiepaniea, 70"/^ oblikovine i 10"/^ granja; 2. Da se u 16 —SO-godisnjlh porastlinah nalazi 70"/,, oblikovine i 30"/^ granja. 3. Da porastline od 1 —15 godina sastoje i« SC/u oblikovine i 80"/^ granja, 4. Drvo se dade unovčiti i tor ciepanice po 2 for., oblikovina 1´4 forj i granje po 0-5 for. po m^. 5. Vriednost tla iznaša u I. razredu 10, u II. 8 for. po rali. 6. Upravni trošak i porez iznosi po rali 0"8 for. 7. Troškovi za pošumljenje iznašaju godimice 2 for. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 80 ;; Kandidat izpita, kao strukovnjak, neka proračuna: 1. vriednost posjeda pojedinih obcina; 2. čisti prihod cielog posjeda u prvoj godini uporabe, uz uvjet, da se opredjeli sječina razmjernim razsestarenjem na jednake plohe u 40-godišnjem odjelu ; -. . 3. prihod, koji pripada pojedinim obćinam iz prvogođisnjeg čitavog prihoda? VI. Gdje i u obde u kakovoj množini se nalazi ariš u Ugarskoj? Da li nam je do toga stalo, da se ta vrst drveća uzgaja, ako jest, na kojem tlu i pod kojimi uvjeti drži to kandidat izpita za probitačno? Kako se dade ariž uzgajati ondje, gdje ga več ima, i knko se može udomiti u većom obsegu, gdje ga još neima? Ustmeni izpiti započeše dne 20 studenoga, a bjehu zaključeni dne 21, prosinca prošle godine. Izpitu se je podvrglo 75 kandidata, a od ovih bude 4 izvrstno, 11 dobro i 38 dovoljno usposobljenimi pronadjeno, dočim jih je 22 reprobirano. Nemože se dakle uspieh dovoljnim smatrati, kad je dobro osposobljenih samo 20"/^, dočim je skoro 30"/^ kandidata reprobirano. Ugarski šumarski list opaža, da neka služe ove brojke kao ozbiljna opomena kandidatom, koji se u buduće žele podvrći državnom šumarskom izpitu. K. Pripitomljen jelen. U gradu Mitrovici kod pivara Franje Gamiršeka nalazi se jedan pripitomljen jelen. Ovaj je jelen kod pomenutog već više od godine i pol dana, a računa se, da ga je on dobio u svoje šake, kada mu je bilo 2-3 mjeseca, po tom bi isti jelen mogao najviše do 2 godine star biti; pa ipak je za oto dosta velik: ima 3 i ´/a stope visine a do 6 stopa dužine. Ženka je, s toga joj niti rogovi nerastu. Ova plemenita divljač tako je pitoma, da po celoj varoši ide od rana jutra pa do mraka bez da itko na nju ne pazi, pak se ipak svaku večer sama kući vraća. Bilo je slučajeva, da se je prošetala i do skrajnih kuća u gradu, nu tada se je povratila i u najvećem trku kući dobježala. Čudo Je doista, da se je ovako plaha životinja u toliko pripitomiti dala, da se istih lovačkih pasa neplaši, šta više, kada je ovi napadnu, to ona mjesto da bježi, junački megdan s njima deli i tako se viešto brani, da obično psa dotera do tarabe ili zida i onda ga njenim stražnjim nogama dobro počasti. Djeca ju takodjer jure, ali ona pred ovom potrči samo njekoliko koraka, pa onda opet stane, dočim neće na istu da napada. Zna često upasti i u ovdašnji park, koji je ogradjen, otrori si sama vrata s njuškom, pak onda ima policija posla, da ju iz parka izgoni. V. St. Žalostna statistika o stradalih žrtava. Englezki list Gazetta of Inđia piše, da je god, 1886. poginuo u Indiji od divlje zvjeradi i zmijskih ujeda 24.841 čovjek, dakle više 1934 čovjeka nego god. 1885. Broj smrtnih slučajeva od ugriza zmija narasao je od 20.142 (god. 1885.) na 22.134 slučaja, dočim se broj smrtnih slučajeva od divlje zvjeradi smanjio od 2.765 slučajeva na 2.707. Tigri su raztrgali 928 ljudi, vuci 222 čovjeka. Ostali broj ljudskih žrtava odpada na slonove, leoparde, medjede, hiene, šakale, aligatore, krokodile, pantere i t. d. U Bengaliji poginulo je 477 ljudi od šakala i 198 od aligatora. Osim toga poginuo je u spomenutoj godini od divlje zvjeradi i zmija u svemu 57.541 komad rogate marve, dočim je god. 1885. poginulo 59.029 komada. Što se tiče iztriebljivanja zvjeradi, to statističke viesti pokazuju neki nazadak. Tako su god. 1885. ubijena 1.4ti4 tigra (god. 1885. 1855), 4.081 leopard, (god. 1885. 5.466), 1.668 medjeda (god. 1885. 1.874), zmija 417,596 (gad. 1885. .420.044). Taj nazadak opaža se osobito u Bengaliji, te ga pripisuju neznatnoj nagradi, koju daje država za tamanjenje grabežljive zvjeradi i zmija. Od kuda dobiva šnmsko drveće dušik. Koja hraniva usisavaju biljke da mogu uspievati, jest pitanje, koje je n. p. za žitarice već odavna rieSeno poglavito poticanjem Liebiga . Tako je ustanovljeno za nekoje, da samo primanjem amoniaka mogu stvarati bjelankovite spojeve, njeke pako primanjem spojeva dušične kiseline, |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 81 — dočim vedi dio prima obje tvari kao hranivo. Da li se dade isto uporaviti i na šumsko drveće, nije bilo dosele poznato. Dr. A. Baumann pravio je pokuse na kr. šumarskom pokušištu universitete Milnohenske preko tog pitanja, te je odnosne resultate objelodanio pod naslovom: ^Ustanovljivanje sadržine amonijačnog dušika u tlu i ustanovljivanje množine absorbiranog dušika u neobrađjenu tlu. Radnja ta izašla je u 33. svezku lista „La n đ w ir t s eh af ti i c h e n Verscuhsstationen. " Ustanovljivajuć vrela dušižnih hraniva i njihovu množinu u tlu, daje nam radnja Baumanova liep uvid, kako šumske biljke dušično hranivo primaju. On smatra šumsko tlo jednako sa neobradjenim tlom. Nemožemo navesti sve potankosti te zanimive radnje, nego ćemo priobćiti najvažnije resultate, u koliko se odnose na šume. Na neobrađjenu i sa drvećem obraštenu tlu nije se mogla dušična kiselina pronaći, valjda se nitrati u šumah niti ne stvaraju, pošto manjkaju uvjeti tomu stvaranju. Dakle u tom slučaju preostao bi samo amoniak, kao vrielo za dušične hranivo. Po iztraživanjih Schrođera potrebuje IHA šume 45"62 klg. dušika. Nu analiza vode, koja protiče tlom, uči nas, da samo neobradjeno i negnjojeno vapneno tlo može producirati do 50 klg. dušika u nitratnih spojevih, dočim se u dobru ilovastu tlu tvori samo 20 9 klg. nitratnog dušika. Po tih iztraživanjih nedotječe nitratnog dušika niti u neobradjenom tlu za đušično hranivo, što ga šuma treba. Ako izuzmemo, da se u šumi stvara ista tolika množina nitratnog dušika kao na neobrađjenu tlu prem se u tlu nemože ustanovit, nego recimo, da ga porastline odmah absorbiraju, ipak smo prisiljeni priznati, da mora amoniak služiti kao dušično hranivo, jer množina dušične kiseline nije ni najmanje dostatna. Mora se dakle pripisati amoniačnim spojevora daleko veća uloga kao neposrednom hranivvi naših bilina, nego što je to dosele učinjeno. Svakako je odlučno dokazano, da naše šumsko drveće ne prima dušik izključivo od nitratnih spojeva. C. f. đ. g. F. Eauri drvo. Na otočju Nova Zelandija raste drvo, kojeg urođjeniei zovu kauri, a botanici Dammara anstralis. Spada međju conifere a nije ga moći nigdje drugdje na zemlji naći, osim na gore spomenutom otoku, pa i tu ne širi se izpod 38" južne širine. Svakako mora da mu je veća toplina potrebna, pošto je već od stoljeća izčeznulo to drvo na jugu tog otočja, valjda uslied sniženja toplote, a gdje i imade na jugu ponešto tih stabala, nigdje nemožeš opaziti podmiadka. Easte na glinastom tlu a najradje na obroncima, te dosegne visinu od 50 do 70 metara a u obsegu mjeri po više metara. Drvo mu je vrlo uztrajno te se dade vrlo liepo ulaštiti. Kako je to drvo uztrajno, najboljim nam je primjerom drvo pokopano u močvarah. Kašnje stoljeća izkopano, moglo se je od njega praviti najbolje podsjeđe. Nu drvo nije glavni užitak te porastline, nego nješto drugog. To je sok drva ili naprosto njegova smola Bila sad ista dobljena odmah sa drveta ili od fosilnih ostanaka, jednako ju upotrebljuju za pravljenje skupa pokosta (Pirniss). Kazasmo da imade i fosilne smole. Ta se nalazi svigdje, gdje uspieva kauri šuma ili gdje je prije bila. Ta smola najme izcurila je iz drveta, te pošto ju je pokrila zemlja skrutnula se i pretvorila u stvar ambri sličnu. Ovakova fosilna smola bolja je za pokost od friške buduč ima ljepšu boju. Ako narežemo drvo ili jednostavno ođtrgnemo par grančica, curiti će ćurkom van smola, te se mora dobro paziti kod gojenja te šume, da se ne izerpi stablo premnogimi zarezi. Tako dobivena smola plavkaste je boje te nije tako liepo colorirana kao ona koja je odležala bez pristupa zraka i svjetla. Sabiranje fosilne smole dosta je težko. Nalazi se u komadićih, razsijanih na okolo u zemlji, nu imade i cielih naslaga. Nu osebujnost tamošnje vegetacije otežčuje vrlo traženje. Korenje naime dosta je plitko ali tako prepleteno, da tvori baš pravu mrežu, u kojoj je težko tražili i kopati. Najviše odkrića takovih sbiva se slučajem. 7 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 44 <-- 44 --> PDF |
82 Trgovina s tom smolom vrlo je velika, osobito sa Sjedinjenim! đržavami, kamo se izvaža skoro dvie tre<5ine od ukupne proizvodnje i to dielom neposredno đielom posredovanjem londonskog tržišta. Ciena je ovisna od tržišta u New Yorku, kao od glavnog konsumenta, te variira izmedju 1,075 do 1,500 franaka za jednu englezku tonnu. Nu kratkotrajna bit c´e ta trgovina, ako uzmemo u obzir, da kauri drvo sve više i više izumire, te se prema tomu ne tvore nikakove nove naslage, a sadašnje bit će izerp- Ijene kraj ovako velika izrabljenja u kojih par decenijah. Prije nego što se smola ukrca u ladje Cisti se od primjesa, te dolazi u tvornice kao surova smola, gdje se onda pomnjivo čisti i razredi po svojoj dobroti. U smjesi trepentina i lanena ulja pravi se onda pokost, od kojeg takođjer ima raznih vrsti. Najskupocieniji filtrira se, te se ostavlja u posebnih reservoirih, da se čisti. Gdjekoji se pročisti za četiri mjeseca, a gdjekoji treba tomu i po 15 mjeseci. Ta industrija nije još uvedena u Novoj Zelandiji, premda ta kolonija imade i tlo i pođnebje, sposobno za kulturu lana IzVoz te smole dosta je znatan. U godini 1886. izvezeno je iz Aiicklanda te smolo do 4.880 tonna u vriednosti od 6,250.000 franaka. Nego opazit je, da izvoz malakše, buduć je god, 1885. puno više izvezeno naime 5 836 tonna. Uzev za podlogu zadnji petgodišnji izvoz, bila bi popriećna godišnja vriednost izvoza 7,500.000 franaka. „Le Bois." Novi način strojarenja koža. Strojarenje koža važna je grana industrije za svaku zemlju. Kako je poznato, dosele se je strojarilo tako, da se je životinjska koža spajala sa trieslovinom te tako učinila, da odolieva uplivom vlage i vođe. Taj postupak imade dosta mana, a najglavnija je, što treba dugo vremena dok koža podpuno učinila bude. S toga su se pravili mnogobrojni pokusi, da se strojarenje jednostavnijim učini i da se u krade doba obavi. Sada je izumljen nov način strojarenja, koje bi mogao labko iztisnuti tanin od dosadanje njegove uporabe za istu svrhu. Obretnik taj je njeki Reinsch, koji upotrebljuje mjesto tanina lijeku tvarinu, kojoj je nadio ime pyrofuscin. Ta se tvar´na nalazi u kamenom ugljenu, ali u različitih množinah te ovisi od nai´avi tog mineralnog goriva. Kemičke reagencije neuplivaju na tu tvar nikako a nemienja se ni na svjetlu. Lahko se topi u lužijama. te se na t^sm svojstvu osniva i dobivanje te tvari. Fino smrvljeni kameni ugalj macerira se vrijućoin natrijevom lužijom, a izvadak se neuiralizuj^ solnorn ili dušičnom kiselinom, na što se izluči pyrofuscin. Ta tvar je vrlo stalna, izložena bilo u razredjenoj, bilo u koncentriranoj raztopini, neće se ui malo promieniti. Raztopljena u lužijah vrlo je antiseptična, pa na tom svojstvu se osniva i strojarenje koža. U tu svrhu ueuti-alizuje se raztopina ugljičnom kiselinom, (što se može postidi, ako se i na zraku ostavi) pa je onda gotova za uči- Djenje. Pusti li se tako priredjena raztopiua da djeluje na kožu, to za kratak čas ne upliva na nju više i vrijuća voda, naime koža je ved učinjena. Pogledamo li komadid tako učinjene kože pod mikroskopom, opazit demo, da je pjrofuscin više djelovao na unutarnju stranu kože, gdje se nalazi pletež mišićni, nego li na strani vaujskoj naime kod epiderraisa. S toga i jest koža, na takav način učinjena, dugotrajnija i više elastična, nego ona, koja je učinjena taninom ili koceljem. Pokusi učinjenimi u tom pogledu, dokazalo se je bezdvojbeno vriednost pjrofuscina, jer kože njim učinjene odolievaju svim uplivom. Sastav hjpoderma i epidermisa ne promjeni se ni malo uplivom pyrofuscina. Rabe ga ili da upodpune učinbu koža, učinjenih sa taninom ili koceljem, a takođjer učinjaju i s njim samim. Toliko crpimo iz vrela. Nu od ciene te nove tvari ništa nije napomenuto, ako li mu bude i ciena odgovarala upotrebljivosti, tad bi mogle tvornice tanina dosta štetovati a tako i naše, ter tim bi nam i naše šumsko gospodarstvo izgubilo prodavanjem hrastovih odpadaka. „Le Bois." |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 83 — Poučnik Ćordašićev. Uprav sada izašlo je izpod tiaka trede izdanje „Po učnika za čuvare šuma i pomoćno šumarsko osoblje", napisanim! po Franj i Corđašiću , šumarskom izvjestitelju kr. zem. vlade. Ovo treće izdanje je primjereno svrsi, kojoj je knjiga namienjena, popunjeno, razšireno i slikami providjeno. Dje´o to preporuča se najbolje tim, što su dva izdanja istoga po 1000 komada u razmjerno kratkom vremenu razpaćana tako, da se je uslied mnogih novih naručba nuždnim ukazalo i treće izdanje. Knjiga nalazi se u pisca, te tko ju želi naručiti, neka se neposredno nanj obrati. Ciena pojedinoga komada je for. 1.20, a tko 10 komada naruči, dobije komad po 1 for. Viesti iz Dalmacije. C. kr. ministarstvo za poljodjelstvo u Beču odobrilo je šumski proračun za god. 1888., ter je u izgled stavilo za pokriće šumskih troškova i to: za uzgoj biljka for. 3 600 za pošumljenje „ 3.700 za šumarsko osoblje u pojedinih obćinah -. . „ 14.000 ukupno . . ^or. 21.000 Godine 1887. bje u to ime dozvoljeno i na izplatu doznačeno u svemu 17,250 for. Prema tomu pokazuje za tek. godinu višak od 4.050 for. Za prepriečenje bujica i vododerina odrediti će se pokriće prema potrebi od slučaja do slučaja. , P. Z. Visoka škola za zemljotežtvo u Beča . Na ovom zavodu počela je školska godina 1887/88. dne 12. listopada pr. god. svećanom inauguracijom novoizabranoga rektora za tu godinu, profesora Gustava Henschel-a. Rektor od prošle godine, profesor dr. E m i 1 Perels , podnese izvješće o prošloj Školskoj godini. U uvodu istoga izviešća iztaknu govornik najprije, da visoka škola stupa već tečajem te školske godine u 16. godište svojeg obstanka i da se je organizacija iste, u koliko se za to vrieme dovoljno ukazalo, sasvim praktično i svrsi shodno održala, 8 toga smatra, da je unutarnja uredba učilišta podpuno upriličena. Usuprot tomu pako neima u učilištnoj sgradi dostatno prostorija, dapače da je od prieke nužde, da se za ovu visoku školu posebna ter svim zahtievom sadanjega vremena odgovarajuća sgrada s nova podigne. Iz izviešća za školsku godinu 1886/87. rarabiremo nadalje, da je iznašao broj upisanih slušatelja tečajem iste godine u svemu 310 (prama 323 u prošloj godini), od tih na šumarskom odsjeku 132, na gospodarskom 154, a na kulturno-tehničkom 24. Od sveukupnoga broja slušatelja bilo jih 254 redovita a 56 vanredna, nadalje svršilo je 138 slušatelja ili 44´5´Yo gimnazijalne, te 172 slušatelja ili 55-5"/,| realne nauke. 251 slušatelj bio je iz Cislitave, a 49 bilo jih je iz zemalja ugarske krune, 10 pako inozemaca, od potonjih 3 iz Rumunjske, po 2 iz Ruske i Bugarske a po jedan iz Italije, Francezke i Englezke. Konačnom diplomskom izpitu podvrgoše se u svemu 41 kandidat i to 22 gospodara i 19 šumara; državnim izpitom podvrgoše se, i to prvom 10 gospodara, 23 šumara i 7 kulturnih tehnika, drugom izpitu 11 gospodara, 19 šumara i jedan kulturni tehnik. Od 19 kandid»ta drugoga šumarskog državnoga izpita bijahu aprobirani 18, medju timi 2 s odlikom; jedan kandidat bje reprobiran. Izim toga položiše 258 slušatelja svih trijuh naukovnih tečaja 651 kolokvija iz pojedinih prodmeta. Stipendije imalo je naročito od slušatelja šumarstva 28 u ukupnom iznosu od for. 8.145 20 ; izim toga podielilo je e. kr. ministarstvo za poljodjelstvo i njekoji zemaljski odbori pojedinim siromašnim slušateljem svih trijuh naukovnih tečaja privremene podpore u iznosu od for. 2.430, a sličnim načinom nadarilo je podupirajuće družtvo visoke škole njeke oskudne djake podporami u iznosu od for. 1.170´60. Medju ostalim sj´ominje izvieslitelj sa zahvalnošću, da je državno šumarsko družtvo iz Grabnerove zaklade for. 60 doprinielo za putne troškove njekim slušateljem šumarstva. |