DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 77^ —


3. Predujam u gotovom 59 for. 60 nv5.
4. Blagajnički ostatak koncem god. 1887. u gotovom 100 for. 30 nv5. a u
zUđužniaah 7030 for.
Prema tomu izpoatavlja se razhođ koncem god. 1887. u gotovom s 2600 for.
10 nč. a u efektih 7155 for.
Novi zakon šumski u kraljevini Srbiji. Prije mjesec dana u narodnoj skupštini
kraljevine Srbije razpravljan bje pređlog za zakon šumski, te je posebnom odboru
za pretresivanje predan.


Kako sam pouzdano izvješten, odbor je s vrlo malimi izmjenami rečeni zakonski
predlog prihvatio, te je izgleda, da će skoro i kraljevina Srbija, poput inih naprednijih
zemalja, jedan korak dalje u duhu vremena stupiti.


Pročitao sam i sam taj zakonski predlog, koji istina ima priličnih mana, a najglavnija
je ta, što se je kod naknade za šumske štete zadržala još iz predjašnjih
vremena ustanova, da je pristojba ne po kolikodi drvne mase, već jedino po debljini
oštećenog stabla uzeta, tome -još mora se dodati, da je i sama pristojba bez ikakove
osnove, te i nesarazmjerno ustanovljena.


Iz upitnog zakonskog predloga uvidja se, da je uprava po nadšumarskom sistemu
prihvaćena, medjutim kako pravilnik za šumarsku službu, tako i instrukcija samoga
uredjenja šumskoga posjeda, sliediti će naknadno.


Za sada će biti prvo i glavno djelo pođieljenje i ograničenje šuma, a ovaj posao
zauzeti će mnogo vremena obzirom na sada postojeće okolnosti, pošto se s malom iznimkom
nezna ni pravo vlastničtva.


Kašnje, kada zakon stupi u život, reći ćemo koju obširnije, a za sada radostno
pozdravljamo ovaj liepi pojav našega susjeda tim prije, kad ugledasmo, da i ondje,
mjesto onih prapotopskih policijskih uredaba, stupa u kriepost šumski zakon u duhu
napriedka.


Nemožemo mimoići a da nespomenerao osobu, kojoj u prvom redu hvala \ds, kr.
srbsk. zem. izvjestitelja šumarstva Jefrema Novakovića, koji je svojim trudom i marom
kao stručnjak i kao patriota svako priznanje zavriedio, pošto je osnovatelj upitnoga
zakonskoga predloga. ć.


Jednu Iz životinjskoga svieta. Prošla godina i s onom paklenom vrućinom
u leti, te i zimnjom cičom, ostati će kao uspomena u životinjskom svietu.


Ljetos za vrieme vrućine, moglo se opaziti, da i sam proždrljivi kurjak kao sliep
traži, gdje će kapi vode naći, a plašljivi zečić, zaboravio je na svoj strah, te bieđnik
traži vođe, da se razhladi.


Istina prizor malo tragičan ali ipak zanimiv bijaše i kod prepelica. Dok
hrana na polju još stajaše, ista su djeca hvatala prepelice, koje su se od žestine sunoa,
tražeći zaklona, pod žitne i druge snopove zavlačile.


Dječaci su, bez praha i olova te i psa prepeličara, sa punimi rukami lova kući
se vraćali.


Ta bieda bje i prodje, i jedva da je u zaborav prešla, a kad ono 23. prosinca
zaodenu se zemlja bielom odećom, te što odjeća debljom postajaše, to i veća nevolja
bivaše.


I malo i veliko i skromno i biesno, tražijaše zaklona a i hrane.


Oilovi i grabežljive zvjeradi pohrliše u gradove i sela, te hametom potamaniše
pitome golubove i živinu.


Divlji vuci pohrliše oko pastirskih koliba; no kad nenadjoše stada, zadovoljiše se
i sa praznimi kolibami.


Mnogi od njih sretno prođjoše, ali tri komada zaglaviše, koji u đružtvu u jednu
kolibu uniđjoše. Iste spazi njeki seljak Šarić iz Platičeva kotara rumskog, iduć iz
Klenka kući imaj ud kod sebe sjekiru a uz to i neustrašivo srce, doSulja se do kolibe
i kraj vrata od kolibe stade. i . i; ;