DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 78 - Na ovo vuci počeSe jedan za drugim izlaziti, a Šarić jiii svu trojicu sa crnom zemljom sastavi. Veliki broj zečeva na taj isti nafiin osim inih slučajeva, postao je žrtvom debeloga sniega. Karakteristično je i to, da se skoro za svakim komadom đrveta u fci-aj puteva zec, a gdje gdje i lisica sklonila, a to svakako radi oskudice na hrani, koja hrana uviek se po niešto na drumu nadje, a i sama balega tada nebješe na ođmet. No od svega najvedma su stradale manje i nježnije ptice, naročito jarebice, od kojih je riedko koji komad gdje ostao. Prama ovome ako priroda sama ovaj gubitak, koji je ona i počinila, nenaknadi, bogme se možemo nadati u ovoj godini lošom lovu, ć. Šlmšir ili kavkazka palma. Medju najviše cienjene vrsti drva na Kavkazu broji se šimšir ili kavkazka palma (Buxu8 sempervirens). Tvrđa kao kost, šimširovina nalazi veliku uporabu kod tokarskih i stolarskih radnja, a osobito kod rezbarstva. Nenadoknadna vrieđnost šimširova izazvala je obširnu njegovu eksploataciju, koja je uzrokovala gotovo podpuno uništenje šimširovih nasada u Španjolskoj, Italiji, Maloj Aziji i donekle u Perziji. Na Kavkazu takodjer odavna započelo se je silno sjedi to drvo za izvoz u inozemstvo, no u mnogih zabitnih mjestih Crnomorskoga okruga, Mingrelije i Abhazije sačuvala se još znatna zaliha, što je ostala netaknuta uslied zabranbenih mjera, što su se poduzele. Godine 1881. knez Tumanov predloži kondicije, koje su se ticale eksploatacije šimšira na državnom imanju Bzibskom i Abhaziji. Te kondicije izazvale su silne prigovore u mjestnoj štampi, a inicijativom samoga kneza bile su iz pitavane u šumarskom đružtvu i u Kavkazkom družtvu seoskoga gospodarstva. Oba družtva uzdržali su se od konačnoga zaključka, a kavkazko đružtvo odlučilo je na to izabrati osobitu komisiju radi sastavka kratke monografije o šimširu i iztraživanja najkoristnijega sredstva za njegovu eksploataciju. Ta odluka ipak nije se izpunila. Sada u sjednici istoga družtva, 6. studenoga (1886), knez Tumanov izjavio je, da žrtvuje 500 rubalja kao nagradu za najbolju monografiju o kavkazkoj palmi s uvjetom, da pisac lično razgleda Bzibski gaj. Rok za dostavljanje spisa naznačuje se 8 mjeseca iza dana objave, u koji dan knez Tumanov polaže 500 rubalja u družtvenu kasu. Na ruskom jeziku ima dovoljno obširna monografija o šimširu gospođina Margrafa: „Šimšir ili kavkazka palma u Crnomorskom okrugu" naštampana u „Zapisih kavk. družtva seosk. gospodarstva* godine 1884. Lesnoj Žurnal. Višjl šumarski državni izpit u Budimpešti obdržavau je od 17. studenoga đo 22. prosinca prošle godine. Izpitno povjerenstvo sastojalo se od predsjednika Alberta pl. Bedo-a k. u. zemalj. nađšumarnika i ministerijalnog savjetniku, i izpitnih povjerenika Emila pl. Belhazy-a, Julija Soltz-a i Šandora Hoft´mann-a kr. ug. šumarskih nađsavjetnika, od kojih je potonji vodio zapisnik o uspiehu izpita. Za dozvolu polaganja državnoga šumarskog izpita zamolilo je u svemu 86 kandidata, od kojih je 72 bezuvjetno podieljena dozvola, 9 uvjetno, a odbito bje 5 molitelja. Samom izpitu prisustvovalo je zbilja 75 kandidata. Pismeni izpit obdržavan je u velikoj dvorani doma ugarskog šumarskoga družtva dne 17. i 18. studenoga, te je kandidatom na riešenje dostavljeno šest sliedec´ih pitanja : I. U brežuljkastoj okolici poharana je hrastova šuma po prilici u površini od 300 rali nemarnim sjekom stabala i neprestanom pašom. Za sada je na rali popriečno kojih 20 ostarielih hrastova, a mjestimice na površinah od ´/4 do 2 rala nema drugog podmladka, nego breza i trnje. Tlo je sposobno za uzgoj hrastove šume. Ođređjeno je gospodarstvenom osnovom, da se ciela ta površina u dobi od 10 godina uporabiti i pošumiti imađe. Kako de to kandidat izpita svrsi najshođnije izvesti, ako se ved izbojci iz panjeva i korenja upotriebiti nemogu, a opet kako u slučaju, ako se to potonje upotriebiti dade? |