DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 80 ;; Kandidat izpita, kao strukovnjak, neka proračuna: 1. vriednost posjeda pojedinih obcina; 2. čisti prihod cielog posjeda u prvoj godini uporabe, uz uvjet, da se opredjeli sječina razmjernim razsestarenjem na jednake plohe u 40-godišnjem odjelu ; -. . 3. prihod, koji pripada pojedinim obćinam iz prvogođisnjeg čitavog prihoda? VI. Gdje i u obde u kakovoj množini se nalazi ariš u Ugarskoj? Da li nam je do toga stalo, da se ta vrst drveća uzgaja, ako jest, na kojem tlu i pod kojimi uvjeti drži to kandidat izpita za probitačno? Kako se dade ariž uzgajati ondje, gdje ga več ima, i knko se može udomiti u većom obsegu, gdje ga još neima? Ustmeni izpiti započeše dne 20 studenoga, a bjehu zaključeni dne 21, prosinca prošle godine. Izpitu se je podvrglo 75 kandidata, a od ovih bude 4 izvrstno, 11 dobro i 38 dovoljno usposobljenimi pronadjeno, dočim jih je 22 reprobirano. Nemože se dakle uspieh dovoljnim smatrati, kad je dobro osposobljenih samo 20"/^, dočim je skoro 30"/^ kandidata reprobirano. Ugarski šumarski list opaža, da neka služe ove brojke kao ozbiljna opomena kandidatom, koji se u buduće žele podvrći državnom šumarskom izpitu. K. Pripitomljen jelen. U gradu Mitrovici kod pivara Franje Gamiršeka nalazi se jedan pripitomljen jelen. Ovaj je jelen kod pomenutog već više od godine i pol dana, a računa se, da ga je on dobio u svoje šake, kada mu je bilo 2-3 mjeseca, po tom bi isti jelen mogao najviše do 2 godine star biti; pa ipak je za oto dosta velik: ima 3 i ´/a stope visine a do 6 stopa dužine. Ženka je, s toga joj niti rogovi nerastu. Ova plemenita divljač tako je pitoma, da po celoj varoši ide od rana jutra pa do mraka bez da itko na nju ne pazi, pak se ipak svaku večer sama kući vraća. Bilo je slučajeva, da se je prošetala i do skrajnih kuća u gradu, nu tada se je povratila i u najvećem trku kući dobježala. Čudo Je doista, da se je ovako plaha životinja u toliko pripitomiti dala, da se istih lovačkih pasa neplaši, šta više, kada je ovi napadnu, to ona mjesto da bježi, junački megdan s njima deli i tako se viešto brani, da obično psa dotera do tarabe ili zida i onda ga njenim stražnjim nogama dobro počasti. Djeca ju takodjer jure, ali ona pred ovom potrči samo njekoliko koraka, pa onda opet stane, dočim neće na istu da napada. Zna često upasti i u ovdašnji park, koji je ogradjen, otrori si sama vrata s njuškom, pak onda ima policija posla, da ju iz parka izgoni. V. St. Žalostna statistika o stradalih žrtava. Englezki list Gazetta of Inđia piše, da je god, 1886. poginuo u Indiji od divlje zvjeradi i zmijskih ujeda 24.841 čovjek, dakle više 1934 čovjeka nego god. 1885. Broj smrtnih slučajeva od ugriza zmija narasao je od 20.142 (god. 1885.) na 22.134 slučaja, dočim se broj smrtnih slučajeva od divlje zvjeradi smanjio od 2.765 slučajeva na 2.707. Tigri su raztrgali 928 ljudi, vuci 222 čovjeka. Ostali broj ljudskih žrtava odpada na slonove, leoparde, medjede, hiene, šakale, aligatore, krokodile, pantere i t. d. U Bengaliji poginulo je 477 ljudi od šakala i 198 od aligatora. Osim toga poginuo je u spomenutoj godini od divlje zvjeradi i zmija u svemu 57.541 komad rogate marve, dočim je god. 1885. poginulo 59.029 komada. Što se tiče iztriebljivanja zvjeradi, to statističke viesti pokazuju neki nazadak. Tako su god. 1885. ubijena 1.4ti4 tigra (god. 1885. 1855), 4.081 leopard, (god. 1885. 5.466), 1.668 medjeda (god. 1885. 1.874), zmija 417,596 (gad. 1885. .420.044). Taj nazadak opaža se osobito u Bengaliji, te ga pripisuju neznatnoj nagradi, koju daje država za tamanjenje grabežljive zvjeradi i zmija. Od kuda dobiva šnmsko drveće dušik. Koja hraniva usisavaju biljke da mogu uspievati, jest pitanje, koje je n. p. za žitarice već odavna rieSeno poglavito poticanjem Liebiga . Tako je ustanovljeno za nekoje, da samo primanjem amoniaka mogu stvarati bjelankovite spojeve, njeke pako primanjem spojeva dušične kiseline, |