DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 44     <-- 44 -->        PDF

82


Trgovina s tom smolom vrlo je velika, osobito sa Sjedinjenim! đržavami, kamo se
izvaža skoro dvie tre<5ine od ukupne proizvodnje i to dielom neposredno đielom posredovanjem
londonskog tržišta. Ciena je ovisna od tržišta u New Yorku, kao od glavnog
konsumenta, te variira izmedju 1,075 do 1,500 franaka za jednu englezku tonnu. Nu
kratkotrajna bit c´e ta trgovina, ako uzmemo u obzir, da kauri drvo sve više i više
izumire, te se prema tomu ne tvore nikakove nove naslage, a sadašnje bit će izerp-
Ijene kraj ovako velika izrabljenja u kojih par decenijah.


Prije nego što se smola ukrca u ladje Cisti se od primjesa, te dolazi u tvornice
kao surova smola, gdje se onda pomnjivo čisti i razredi po svojoj dobroti. U smjesi
trepentina i lanena ulja pravi se onda pokost, od kojeg takođjer ima raznih vrsti. Najskupocieniji
filtrira se, te se ostavlja u posebnih reservoirih, da se čisti. Gdjekoji se
pročisti za četiri mjeseca, a gdjekoji treba tomu i po 15 mjeseci. Ta industrija nije
još uvedena u Novoj Zelandiji, premda ta kolonija imade i tlo i pođnebje, sposobno
za kulturu lana


IzVoz te smole dosta je znatan. U godini 1886. izvezeno je iz Aiicklanda te
smolo do 4.880 tonna u vriednosti od 6,250.000 franaka. Nego opazit je, da izvoz
malakše, buduć je god, 1885. puno više izvezeno naime 5 836 tonna. Uzev za podlogu
zadnji petgodišnji izvoz, bila bi popriećna godišnja vriednost izvoza 7,500.000
franaka. „Le Bois."


Novi način strojarenja koža. Strojarenje koža važna je grana industrije za
svaku zemlju. Kako je poznato, dosele se je strojarilo tako, da se je životinjska koža
spajala sa trieslovinom te tako učinila, da odolieva uplivom vlage i vođe. Taj postupak
imade dosta mana, a najglavnija je, što treba dugo vremena dok koža podpuno učinila
bude. S toga su se pravili mnogobrojni pokusi, da se strojarenje jednostavnijim učini i
da se u krade doba obavi. Sada je izumljen nov način strojarenja, koje bi mogao labko
iztisnuti tanin od dosadanje njegove uporabe za istu svrhu. Obretnik taj je njeki Reinsch,
koji upotrebljuje mjesto tanina lijeku tvarinu, kojoj je nadio ime pyrofuscin. Ta se
tvar´na nalazi u kamenom ugljenu, ali u različitih množinah te ovisi od nai´avi tog
mineralnog goriva.


Kemičke reagencije neuplivaju na tu tvar nikako a nemienja se ni na svjetlu.
Lahko se topi u lužijama. te se na t^sm svojstvu osniva i dobivanje te tvari. Fino
smrvljeni kameni ugalj macerira se vrijućoin natrijevom lužijom, a izvadak se neuiralizuj^
solnorn ili dušičnom kiselinom, na što se izluči pyrofuscin.


Ta tvar je vrlo stalna, izložena bilo u razredjenoj, bilo u koncentriranoj raztopini,
neće se ui malo promieniti. Raztopljena u lužijah vrlo je antiseptična, pa na tom
svojstvu se osniva i strojarenje koža. U tu svrhu ueuti-alizuje se raztopina ugljičnom
kiselinom, (što se može postidi, ako se i na zraku ostavi) pa je onda gotova za uči-
Djenje. Pusti li se tako priredjena raztopiua da djeluje na kožu, to za kratak čas ne
upliva na nju više i vrijuća voda, naime koža je ved učinjena. Pogledamo li komadid
tako učinjene kože pod mikroskopom, opazit demo, da je pjrofuscin više djelovao na
unutarnju stranu kože, gdje se nalazi pletež mišićni, nego li na strani vaujskoj naime
kod epiderraisa. S toga i jest koža, na takav način učinjena, dugotrajnija i više elastična,
nego ona, koja je učinjena taninom ili koceljem. Pokusi učinjenimi u tom pogledu,
dokazalo se je bezdvojbeno vriednost pjrofuscina, jer kože njim učinjene odolievaju
svim uplivom. Sastav hjpoderma i epidermisa ne promjeni se ni malo uplivom pyrofuscina.
Rabe ga ili da upodpune učinbu koža, učinjenih sa taninom ili koceljem, a
takođjer učinjaju i s njim samim.


Toliko crpimo iz vrela. Nu od ciene te nove tvari ništa nije napomenuto, ako
li mu bude i ciena odgovarala upotrebljivosti, tad bi mogle tvornice tanina dosta
štetovati a tako i naše, ter tim bi nam i naše šumsko gospodarstvo izgubilo prodavanjem
hrastovih odpadaka. „Le Bois."