DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 116 —


jevima zemlje kao n. pr. u Zadru, Spljetu, Šibeniku, Hvaru bi lijepim uspjehom
uvedena. Samo je žaliti, da zarad skupoće ova se gojitba ne može širiti
koliko bi vlada namjeravala. Ali ma koliko vlada radila, neće se postići velikog
uspjeha, dok se ne budu sve obćine i privatnici zauzeli za ovaj posao;
dok ne bude, kao što je tu skoro jedan naš strukovni list preporučio, svaka
obćina odlučila svake godine da pošumi po stanoviti komadić svake svoje goleti,
dok i privatnici ne budu prednjačili obćinama u tom poduzeću.


Bilo bi već skrajnje vrijeme — piše veliki francezki stručnjak Clav6 —
da prionemo za radom, brineć se da pomnožimo šumsko blago svedj usavršenijim
načinima, i da pomnožimo najviše ona stabla, koja, pripravljajuć dohodak
dojdućira pokoljenima, doprinašaju napredku uljudnosti i obrazovanosti, jer to
nije, nego umnožavanje glavnice moralnih i materijalnih dobara. Ako je jedno
pokoljenje ostavilo za sobom više produkcija, nego što je našlo i primilo od
prešastnika, dobro je uradilo za ljudstvo; usuprot, ako je potrošilo više, nego
što privređilo, otelo je toliko dojdućem pokoljenju, otežčuć ljudski napredak.
A ako naši potomci ne budu našli više dubrava, nego što smo ih mi našli,
mi ćemo naličiti zločestom tutoru, koji je rasno siroti sve imanje, što su mu
bili roditelji ostavili.


Naša sirotčad i udovice.


Natječaj, što no ga predsjedničtvo naše u broju X. „Šumarskoga lista"
prošle godine, na strani 496 objelodanilo u predmetu podpora, koje bi se bile
mogle, na račun prošle godine, iz prihoda naše „družtvene pripomoćne
zaklade"/* nasljednikom t. j . udovicam i sirotčadi bivših članova te zaklade
u smislu družtvenih pravila podieliti, ostao je i ove godine bez uspjeha.


* Za one Čitaoce, kojim svrha te zaklade možda jošie nepoznata, spominjemo,
da je VII. glavna skupština šumarskoga družtva, obdržavana dne 14. kolovoza 1883,
zaključila, da se u naručaju družtva, utemelji posebna zaklada u iznosu od 5000 for.
u tu svrhu, da se iz njezinih kamata godimice podpora daje potrebnim udovicam ili
sirotam takvih šumarskih činovnika, čijih je suprug, odnosno otac počam od prvoga
pristupa u šumarsko družtvo stalno i barem 5 (pet) godina bio ma koje vrsti članom
toga družtva, kao takav udovoljio svojim obvezanostim, i u tu zakladu jedan za sve
puta uplatio 5 (pet) forinta a. vr. pristupnine. Ova zaklada čini vlastničtvo šumarskoga
družtva, a njena se glavnica ima samostalno rukovoditi u družtvenoj blagajni
tako, da se njezini kamati uzmu kao stalna posebna stavka prijetka. Zakladom upravlja
upravljajući odbor družtva. Podpore davaju se svake godine. Jednom dopitana podpora
neizključuje slučaj stalne godišnje podpore na sirotčad u onom slučaju, ako se
ista kani naobraziti za šumarsku struku, za vrieme boravi onja na kojem strukovnom
zavodu, dok im je napredak povoljan i ponašanje pohvalno. Pojedinim moliteijem pružiti
se imajuća podpora nemože« manja biti od 25 for. — Zaklada stupila je u život
prvim »iečnjem 1884. godine. (Vidi u ostalom §§ 24. do 32. družtvenih pravila.)
Piaac.




ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 117 ~
Ako bi tomu bio razlog taj, da sirotčadi tiaMh pokojnika i njihovim udo


vicam netreba takove podpore, bio bi to sigurno radostan znak blagostanja


našega i naših. Al dok znamo, kako nas u obće govoreći — kukavno pla


ćaju za službe, a kakova nam sudbina tek ćeka potomke naše iza smrti za slučaj,


da ih nemogosmo za života obskrbiti onda znamo i to, da u nas ima i previše


siroteadi bivših šunaara i lugara, kojim bi i te kako trebalo pomoći i podpore.


Kad je tomu tako, kako je to onda, da je naša družtvena pripomoćna zaklada do


sada na toli slab odziv medju našimi šumari i lugari naišla? — Kako to, da


nam zaklada ta još danas t. j . 4 godine iza osnutka tek 69 ćlanova broji.


Nije li vriedno jednom za svagda uplatiti u zakladu tu svotu od 5 for


pak si time osjegurati ženi i djeci eventualnu podporu od najmanje 25 for.,


koja se podpora uz to još i ponavljati može?


Taj indiferentizam prema rečenoj zakladi tim je manje opravdan, što je


danas većina članova našega družtva više od 5 godina u družtvu, a već time


posjeduje kako znamo i bezuvjetno pravo podpore za slučaj smrti svojim


nasljednikom.


Pojmimo to pako još i tim manje, što baš velikom dielu naših sučlanova


lugara u obće još nije ni mirovina osjegurana, a još manje dašto podpora


njihovim udovicam i sirotčađi!


Pa ipak tko nosi više glavu na pazar — no lugar? — Tko dvoji, eno
mu, neka proHsta samo „Šumarske listove" od posljednjih trijuh godina,
pa će naći, da su u to vrieme silovitim, d^ u mnogih slučajevih upravo
užasnim načinom — obavljajući svoju službu i zvanje usmrćeni:


Adolfo Lozert, kr. državni šumar; zatim Franjo Gulij, lugar vlastelinstva
Poznanovec; Josip Išek, lugar vlastelinstva Kutjevo; Nikola Ostoić, Gjuro Bjelić,
Adam Paić, Petar Bruić lugari I. banske imovne obćine; Vjekoslav Selraan,
lugar vlastelinstva Bukovica; Jovan Vuković, lugar vlastelinstva iločkoga; Nikola
Prodanović i Ivan Perenčević, kr. državni lugari; Ivan Riček, obćinski
lugar u Zlataru; Franjo Žilić, kr. državni lugar i Tomo Zubrinić, lugar otočke
imovne obćine. Slava im!


Dakle u tri godine četrnajst slučajeva silovitog usmrćenja
i naprasne smrti! — A koliko je tek bilo onakovih slučajeva, gdje
šumari i lugari u službi klicu smrtonosne bolesti dobaviše? Sigurno za gori
rečeno vrieme bar još dva puta toliki broj-


Dolazi dakle na 120 lugara godimice popriečno bar jedan slučaj nenaravne
smrti 1 Razmjer doista užasno velik, A gdje su tek udovice i nemoćna sirotčad
nesretnih tih žrtava, zvanja i službe? Kolik je njihov broj? Na stotine!


Nije nam medjutim bilo na umu predočivati potežkoće šumarskelugarsko čuvarske službe, koliko nam je bilo upravo do toga, da s primjeri dokažemo,
koli je dobro i koristno, ako si navlastito lugar, neznatnim prinosom
od 5 for. osjegura podporu sirotčađi iz naše „družtvene pripomoćne
zaklade". Zaklade ne samo plemenite, nego i koristne po nas. Zaklada ta
ima već danas glavnicu do blizu 2400 for, u smislu samih pravila, pak ona


10