DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 144 — onda izmjenično posudjuju i šum. strojeve proučavaju za praktičnu porabu, — dalje neka se šumar, kandidatom u ljetno vrieme šum. tehničke radnje prakse radi povjere, da imadu sami stanovite elaborate izradjivati, koje bi radnje gospodarskomu uredu podnašali, a ovaj bi imao radnje ocieniti, te kandidatom pronadjene mane izpraviti. Eadnje bi se imale zadati na pr. stanoviti dio šume šumskom busolom ili mjeračkim stolom izmjeriti — ploštinu sa najnovijim strojevima proračunati, u dobne razrede šumsku površinu razdieliti, prirast sa strojem pronaći, visinu i debljinu stabala sa različitim Hipsometrima i Dendrometrima pronaći — po skrižaljkama drvnu masu proračunati t. j . u cielom jednu malu ploštinu taksirati, jer kod taksacije uporabljuju se svi šum. strojevi i skrižaljke, a i sama taksacija je najglavniji rad kod šum. gospodarstva. Tu bi kandidat imao zadaću u dvogodišnjoj praksi uz nadzor i pouku procjenitelja dovršiti, tim bi se sigurno svrha postigla, da se nebi kandidatu prigovaralo, te ako i onda nebi kandidat odgovorio, — e onda mu nije pomoći, a tim bi se ujedno i za izpitnu radnju kandidat mnogo okoristio, jer je praksa kod nas vrlo mršava, a da bi mogao drugčije strojeve poznavati i strukovnu ocjenu napisati bez takovih radnja — ili ako se to nebi dalo provesti, onda bi trebalo šum. kandidate izmjenično za ljetnu i zimsku radnju demonstracije radi dotičnom procjenitelju na službovanje dodieliti, koje mu sigurno nebi na teretu bilo. Na križevačkom šum. zavodu predaje se jedan pomoćni predmet cjelo jedno poijeće, naime šumarsko kućanstvo, a taj bi se predmet izostaviti i to vrieme pako za praktične šumarske demonstracije upotrebiti mogao, jer sam predmet izvadja se iz ostalih šumarskih znanosti, a kad ga slušatelj jedanput pomnjivo pročita, mora ga znati, u praksi mu pako samoj ove i šum. zakon i ostale naredbe propisuju, šta se sve i u koje vrieme ima raditi; ovo je moje nemjerodavno mnienje, koje dakako prepuštam za riešenje i ocjenu vrstnijim silama. A da je poznavanje i praktična uporaba šum. strojeva i pomagala doista važan faktor, nemože ni jedan strukovnjak zanjekati, te u obće je šumarska znanost bez toga skoro iluzorna. Ovoliko na opazku velecienjenog gosp. pisca, da nebi neupućeni — u naše odnošaje — zlo sudili, te nas kao figurante šumarstva smatrali. — a— Šumarsko-trgovačka razmatranja. n. Posljedni put iztaknusmo na ovom mjestu medju inim takođjer i veleprodaju iz državnih šuma u bivšoj gornjoj krajini, sklojjljenu izmedju kralj, državnog šumskog erara ter tvrdke „Neuberger i sin". Ova je prodaja šumsko |
| ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 145 — trgovački sviet gorskog kotara te bivše gornje krajine — svojih eventualnih posliedica radi — silno uzrujala, čemu će biti razlog i u tome, što se o čitavoj toj prodaji i mnoge krive viesti raznašahu, i s toga se eto i mi još jednom na veleprodaju tu osvrćemo. Što se prije svega same te prodaje tiče, to je erar tom prilikom tvrdki ,Felix Neuberger et sin" prodao ukupni desetgodišnji etat jelovog i smrekovog tvorivog kao i gradjevnog drva sa redovitih nu manje pristupnih godišnjih sječina broj I. do VIII. šumarije jasenačke, zatim etat sječina I. i IV. kralj, državne šumarije begovorazdoljske. Etat taj obuhvaća ukupno oko 28.400 kub. met. mehkog drva na godinu. Osim toga ipak dužan je kupac uzeti jošte bar 10.000 kubičnih met. bukove gradje na račun odnosnog etata bukovine istih šumarija. Kako je već od tuda razabrati, radi se tuj prije svega ob unovčenju etata onih državnih šuma, u kojih se isti do sada u obće u podpunoj mjeri nije mogao unovčivati, doćim će se u onih državnih šumah, u kojih se usljed njihove blizine prema Ogulinu i Fužinam, odnosni godišnji etat i do sada „maloprodajom" bar većim dielom redovito unovčivati mogao, isti i odsada istim tim načinom unovčivati. Što se nadalje tiče ciena, ugovorenih sa tvrdkom „Neuberger i sin", to je isti dužan tečajem prvih pet godina po 2 for., a slieđećih pet godina pako i 2´30 for. po kubični metar gradjevnog drva — bilo jelovo, bilo smrekovo, — sve do 45 cm. debljine na pročelju (t. j . gornjem kraju debla) bez kore mjereno plaćati. Za cielo vrieme trajanja ovog ugovora pako dužan je plaćati po 1 for. za svaki kubični metar jelovog ili smrekovog tvorivog drva, koje se iz vršika tih jela i smreka jošte izvaditi dade, te kojih vršika trupci na dolnjem kraju 45 cm., na pročelju pako bar još debljinu od 26 cm. imadu. Dočim imade za bukovinu plaćati po kubični metar 1*30 for. za trupce, koji na dolnjem kraju bar debljinu od 45 cm. na pročelju pako 35 cm. imadu. Kad bi trgovac pri tih cienah mogao izradjivati po dosadanjem u tih stranah običajnom raztrošnom načinu, dašto da bi ciene te bile nepovoljne prema — do sada kod obdržavanja prodaja na malo, — polučenim poprečnim cienam, tome ipak nije tako. Pod tvorivnim jelovim i smrekovim drvom, koje je kupac dužan uzeti, razumjevaju se svi oni dielovi debla u oblom stanju, kojih je drvo zdravo ter sposobno za proizvadjanje gradjevnog i tvorivog drva ili ciepke gradje, i to do debljine od 45 cm. na pročelju, sve drvo bez obzira na trulež u srcu od 3 cm. u promjeru, osim toga broje se medju jelovo i smrekovo tvorivo drvo takodjer i oni zdravi trupci vršika takovih stabala u oblom bez kore, koji na dolnjem kraju debljinu od 45 cm., na pročelju pako bar još debljinu 26 cm, u promjeru imadu. Trupce izpod duljine od 4 met. nije medjutim kupac dužan primati. Pod bukovo tvorivo drvo pako dužan je kupac preuzimati svu zdravu i čistu (t, j . bezgranu) đebljevinu, koja ođbiv debljinu kore drva, na pročelju |
| ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 146 — bar još promjer od 35 cm. imade, ter iz koje se jošte običajna (ugangemassige) roba izradjivati dade. Komu je poznat dosadanji upravo ekstensivni i neracionalni način izradjivanja — a po tome i unovčenja — drva u tih stranah, taj će sigurno, uvaživ gori rečeno, kao i danas u našem primorju postojeće šumsko trgovačke odnošaje, morati priznati, da je rečena prodaja povoljna po državni erar, a žalimo jedino, što si domaći naši producenti taj posao neumješe osjegurati. Kako već posliednji puta iztaknusmo, sagraditi će tvrdka i dvie oveće pilane, od kojih će jedna, kako nam javljaju biti smještena u Novom, druga pako na Rieci, ne pako kako se to iz prva mislilo u Jasenaku. U koliko će pako tom prodajom našim domaćim producentom i pilanam nastati doista konkurencija, to sigurno u mnogom obziru glavna krivnja do njih leži, jer napokon ipak dosadanji odnošaji nemogoše dugo potrajati. — 0 tom pako nećemo za sad razpravljati. III. Od kada je usljed nastavšeg carinskog rata izvoz mehke gradje i laktovine iz sjeverne Ugarske, kao i sjevernih austrijskih zemalja — u Njemačku odnosno Rumunjsku — na minimum reduciran, preoteše ti proizvodi sve to više mah — na tržištih Rieke i Trsta — dašto ne na malu štetu naše domaće hrvatske proizvodnje — iz šuma po gornjoj Krajini i gorskom kotaru — te nam danas već nepreostaje ino van ozbiljno s tom obstojnosti računati. Okolnost ta pako povod bi medju inim, da se je počela naročito u Austriji osobita pozornost posvećivati proizvodnji drvenine (Holzstofffabrikation), kojom se proizvodnjom mehka gradja kani novoj uporabi privesti. Naši susjedi već se ozbiljno laćaju tih podhvata, kako nam to medju inim dokazuju i novo nastavše tvornice za fabrikaciju drvenine, tvrdke Mayer u sjevernoj Štajerskoj, te tvornice u Hermagoru i Seebachu u Koruškoj, (posliednja spadajuća tvrdkl Seutter et. comp.) kao i viest, da se netom o tome radi, da se takova tvornica i u blizini Zenice u Bosnoj uredi. Što se ciena jelove, smrekove i arižove laktovine riečkog tržišta tiče, to bilježismo koncem veljače : Za daske 3´90 met. (12 stopa) duge, po 100 komada; ´/a palca debelih, 6 palaca širokih 10 for. — 7 palaca širokih 13 for. — za ^/t palca debele, 8 palaca široke daske 14 foi-. — za 1 palac debele, 9—10 palca široke po 25 for. — za 11—12 paka široke 35 for. — za ´´I* palca debele, 11´5 —12 palca široke pako 47—48 for. — za 7* palca debele, IIS—12 palca široke, 57—58 for. — i to za Kranjsku, Štajersku i Korušku robu. Kao što se jelovini i smrekovini sveudilj nove uporabe iztražuju, tako se kod bukovine nastoji uporabivost sve to više širiti, pa se je baš u tom pogledu kod nas u novije doba posvetila osobita pozornost proizvodnji t. z. zavijenog pokućtva. Takovih tvornica imademo danas već dvije, i to onu bečko-peštanskog dioničarskog družtva u Vratih nedaleko Fužina, koja ne samo da već danas do |