DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 147 — devet stotina radnika zabavlja, no i na hiljade kubičnih metara bukovine izradjuje, a što nara je od osobite važnosti, posao liepo napreduje. Druga takova tvornica jiako jest ona t\rdke G. Pongratz u Zagrebu. Prva tvornica proizvadja najviše za Ameriku. U najnovije doba kupila je ista oveće gromađe drva iz zagorskih bukovih šuma, dočim tvornica zagrebačka bukovinu iz državnih šuma nedaleko Gradeca, ter iz šuma vlastelinstva bistranskog dobavlja. Isto se tako i proizvadjanju bukovog uglevja u najnovije doba i opet kod nas veća pozornost svratila, te je naročito jedna zagrebačka tvrdka, koja je preuzela veću dobavu za Italiju. Zaključujući ta razmatranja, spomenuti nam je jošte jedan vrlo važni dogodjaj, a taj je stečaj sisačke štedione, jednoga najstarijih zavoda te vrsti u našoj domovini. Giro-obligo iznaša oko 289.000 for., kojemu nasuprot stoje dobri papiri u vriednosti od 140.000 for., tako da bi prema tome deficit oko 150.000 fr. iznašao. Ovim je stečajem ukupni sisački trgovački sviet manje više oštećen, a svakako će isti bitno uplivati takodjer i na sisačke šumskotrgovačke poslove, s kojimi je ta štediona u stalnom savezu stajala. Kažu medjutim, da imade još sveudilj izgleda nagodi, što bi u interesu stvari samo željeti bilo. Zagreb, početkom ožujka 1888. F. X. K. LZSTJ^KI. Družtvene viesti. Pisarna hrv.-slav. šum. đružtva, ter stan đružtvenoga tajnika, nalazi se počam ođ 1. travnja t. g. na akađemičkom trgu kbr. 4 kat II. desno, u kudi gosp. savjetnika M. Halpera, kamo molimo odsele i sve družtva se tifiuc´e dopise i pošiljke upravljati. Subvencija šumarskom družtvu. Njegova preuzvišenost gosp. Ban doznačio je i za ovu godinu visokim odpisom od 10. ožujka t. g. broj 44785 predsjedniku hrv.-slav. šumar, družtva g. M. Durstu u ime podpore za promicanje šumskoga gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji iznos ođ 400 for. iz autonomnoga buđgeta ovih kraljevina. Zakoni i normativne naredbe. Naredba od 26. ožujka 1888. broj 7533 ex 1888. izdana glede službenoga znaka za područno lugarsko osoblje. Na temelju §. 54. šumskoga zakona od 3. prosinca 1852. obnašla je kr. zem. vlada, odjel unutarnji, propisati za zaprisežno lugarsko osoblje, kojemu je povjereno čuvanje šuma odnosno čuvanje lova, (izuzam lugarsko osoblje kr. drž. erara) u svrhu, da se razpoznaje i da bude štovano kao javna straža, obligatorni službeni znak, kojega je vanjsko obličje opisano na koncu ove naredbe. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 148 — Taj službeni znak dužni su rečeni organi, kad vrše svoju službu, nositi na prekoramenici ili na lievoj strani prsišta. Propuštaj toga, kao i nošenje službenog znaka pa na to neovlaštenih, imađe se kazniti prema smislu naredbe minist. unut. posala i pravosuđja zatim vrb. red. vlasti od 30. rujna 1857. zem. list razđ. I. komad XXXIII. broj 195. u koliko neima mjesta uporabi kaznenog zakona. Opis službenog znaka. Službeni znak ima se prigotoviti iz čiste mjedi u jajastom obliku od 98 mm. duljine i 68 mm. širine. U srednjem jajastom polju, koje je 49 mm. široko i 53 mm. visoko, ima biti grb trojedne kraljevine, nad njim 17 mm. visoka i 30 mm. široka kruna sv. Stjepana a izpod njega 11 mm. široka vrpca, koja se 36 mm. visoko i 68 mm. široko neposredno ovija i koja nadignutimi slovi rieži: „zapriseže n lugar * sadržaje. Obzirom na to, da višerečeni službeni znak bude jednoličan i što jeftiniji, dati će ga ova kr. zem. vlada, odjel unutarnji, priugotoviti. Da se pako potrebita u tu svrhu zaliha rečenih znakova namaknuti uzmogne, imati će ta oblast, proglasiv svestrano predstojeću naredbu, pozvati dotične službođavce (privatne vlastnike šuma, urbar, obćine i t. d.) ako žele službene znakove ovim načinom t. j . posredovanjem kr. ovo zem. vlade pribaviti si, da svoju naručbu priobće toj oblasti, koja se dalnjeg realizovanja radi ovamo predložiti imade do konca lipnja t. g. Opaža se konačno, da se glede naumljene nabave upitnih znakova zamj. vlađ. povjer. za im. obćine bivšeg krajiškog područja znanja radi posebnom naredbom obavješćuju. Naredba od 10. ožujka 1888. broj 636´´. ex 1888. glede čuvanja vrelovja u kraških predielih. Kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, saznala je, da vrela u tamošnjoj županiji, kojih je u svoje doba u obilju bilo, sve više i više ponestaju, odnosno da i onaj dosta mali broj vrela, koji još postoji za trajanje ljetne žege većim dielom presahne. Uzrok tomu pojavu jest taj, da su oko vrela ležeći krajevi i predjeli usljed bezbrižnog haranja po tamošnjem pučanstvu lišeni svake vegetacije i bilinskoga pokrova, koji vlagu i oborine upija i skuplja, ter time vrela hrani. Da se zavladaloj nestašici na vodi, koja svakim danom vidljivo raste, uspješno na put stane, nastala je potreba, da se stanovito, mjestnim odnošajem primjereno i dosta prostrano podiučje vrelovja (Quellengebiet) stavi pod oblastnu zaštitu i ovo područje, ako je dovoljno drvljem ili inom vegetacijom obraslo i nadalje tako uzdrži, odnosno u protivnom slučaju drvljem i grmljem pošumi eventualno raznimi vrsti trava zasije. Prema tomu imati će ta kr. županijska oblast podčinjene kot. oblasti pozvati, da sva postojeća vrela svoga kotara po ob(5inah točno popisati dadu uz oznaku imena, položaja, snage i množine vode, koju drže, ter oko svakoga vrela imenito onog, koji za vodovod služi, odlukom ustroji tako zvane zaštitne pojase. U rečenoj odluci, koja se više puta svestrano proglasiti imađe i proti kojoj imade mjesta utoku, treba točno opredieliti dotični zaštitni pojas po mogućnosti sa naravnimi medjami i lokalnimi imeni, nadalje propisati postupak, kojega se držati valja kod pošumljenja i stvaranja nove vegetacije, i kod omedjašenja rečenog pojasa vidljivimi znakovi (kao što su na pr. gajke, krečom namazane gomile kamenja i t. d.), nadalje zabraniti svaku sječu i pašu, zatim odrediti, da se dotična vrela pri izvoru ograde suhozidom, čisto drže i takovim drvljem zasade, koje će davati dovoljan hlad, da vođa u vrelu odviše hitro neizhlapi, da pristup k vrelu sgodno oprediljen bude, da blago, koje se tamo napaja, kod vrela planđovati nesmije, konačno ustanoviti globu i kazan, koja će svakoga zateći, koji će proti gore naglašenim ustanovam odluke uzrađiti, imenito nehajno vrela zabrtviti ili zagraditi, u obće sve ono uvrstiti, što je nuždno, da se uspješno provedenje upitne odluke trajno osigura. |