DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 149 —


Da se pako predstojeća svrha u pogledu uzdržavanja vrela što prije poluči, to
će ova kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove, tu kr. županijsku oblast podupirati
sa novčanimi sredstvi, bud nagradjivanjem onih žitelja, koji će u tom smjeru steći
osobite zasluge, bud subvencioniranjem iz dohođka kulturne zaklade, kada će ta kr.
županijska oblast ovamo podnieti u tom predmetu obrazloženi predlog.


Opaža se pođjeđno, da je kr. šumsko ravnateljstvo u Zagrebu i kr. šumski ured
u Otočcu zamoljen, a otočka imovna obćina putem zamjenika vladina povjerenika shodno
upućena, da postupajućem u tom predmetu oblastim uspješno na ruke ide. (Ova naredba
izdana je na kralj. žup. oblasti u Gospiću i Ogulinu.)


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


Podsjedei i šumska imovina ili buduća propast hrastika. Promatrajuć
golem napredak njemačkog stručnog knjižtva u novije doba, moramo ipak biti oprezni
kod izbora takovih diela, koja zasjecaju u šumsku struku; jer ćemo opaziti, da nije
sve zlato, što se blista. Nevalja samo sliepo sliediti pojedine pisce, a da se neuvjerimo,
da li se teorijske zasade neprotive istini ili dokazanom praktčnom izkustvu, dotično,
da li se onakova nauka može shodno našim domaćim odnošajim prilagoditi ili upriličiti.


Stavljajuć šumogojstvo na matematičko polje, obradjuju to polje pojedini pisci po
svom naumu različito, te obretav razne matematičke obličke za proračunanje dohodka
šume i t. d , svaki misli, da je bliže naumljenom cilju dospio. Posljedak iznenadjuje
nas u velike, te nam se sva naša mašta o nepogriešivosti takovih matematičkih obličaka
razpline poput mjehurića, koga izvije igrajuće diete iz slamke. To netreba tek dokazivati;
jer je izkustvo više put potvrdilo, da nije drugaS, nego tako.


Ovo budi rečeno na brzu ruku u obće, a na pose svraćam svu pozornost na
veoma zanimivu knjigu, koja razpravlja o predmetu, o kojem naumih progovoriti.


Nadmjernik Morit z Gre U složio je naime u posebnoj knjizi dva svoja zanimiva
predavanja „o željezničkih pođsjedcih i šumska imovina ili buduća
propast hrastika, što no jih je slovio u skupštini austrij. željezničkih činovnika
u Beču god. 1886. i 1887.


Pisac spomenute knjige trudio se je odgonetati zanimivo pitanje, da li će đostajati
hiastovine za pravljenje željezničkih podsjedaka u Austro - Ugarskoj obzirom na to, što
se u tu svrhu sve više traži hrastovo drvo i što danomice potreba takovih podsjedaka
raste.


Kod odgonetanja dolazi pisac do niječnog odgovora, a odtud bi sliediti imalo,
da je već sad nestalo velike zalihe potrebitog hrastovog drveta za pravljenje podsjedaka,
te da je već nađošlo vriememe, da bi se hrastici u gorju od sječe poštediti morali.
Pisac je proračunao potrebu željezničkih podsjedaka u Ugai-skoj na 2 milijuna, a u
drugoj poli monarkije na ´/j milijuna, te dokazuje na temelju statističkih podataka, da
će se moći ta potrebita množina drva za pođsjedke iz vlastitih austr. ugar. šuma jedva
kroz 10 do 12 godina podmirivati, buduć će u tu svrhu prikladnog sjecivog hrastovog
drva ondje ponestafi.


Cim je Grellova knjiga božje sunce ugledala, nastalo je medju šumari u Njemačoj
čudnovato gibanje u tom pravcu, da treba kod takove prilike napustiti misao, da se
hrast više negoji ; jer da bi bilo ludo, da se hrast kojom drugom vrsti drva zamjeni,
buduć će ga Austro - Ugarska morati za rečenu svrhu dobavljati iz njemačkih šuma.
(Ovo imali bi si naši domaći stručari dobro zapamtiti, te živo nastojati, da se naš
kićeni dub neizkorieni ili da mu gospodujući položaj drugo manje cienije drvo nepreotme)


Spomenuti pisac kao da tu tvrdnju njemačkih šumara sasvim usvaja, te je F.
Bauer u „Porstwirth. Centralblatt" za god. 1888. kod razsudjivanja spomenute knjige,