DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 222 —


Zrcalom po Faustmannu, kojim se strojem može mjeriti visin a predmeta prosto m


ruko m bez ikakgva pođnožka.


Hartmami-Braunov stroj za mjerenje visina namjenjen je ponajviše za porab u


šumara ; nu huđu^ se s njim vrlo spretno baratati može, dobro ie ga rabiti i mjer


nici , graditelji, obkopnici (pionieri) i topnici za mjerenje svake ruke. Taj stroj rabi


se i kod razanja i kod mjerenja razmaka, te ie poslužiti ne samo mjerniku za


pitomenje, nego i svim onim, koji se u obde mjeračinom bave.


U koliko se je mogao taj stroj letimice ovdje glede njegove praktičnosti pro


kušati, možemo redi, da je ne samo po vanjštini vrlo ukusan, nego se može našim


šumarom mirne duše Što toplije preporučiti u onu svrhu, u koju je namjenjen.


Bilo bi osobito želiti, da si takav stroj nabave naši šum, procjenitelji, a


uvjereni smo, da de jim u praktičnom poslovanju dobro doći.


Taj stroj, koji se vrlo rabi za mjerenje još od god. 1856., usavršen je sada


prema današnjemu zahtjevu posve, te je ne samo točan za mjerenje, nego i vrlo


spretan, budud se može posvuđ u džepu nositi.


U ostalom upozorujemo naše vriedne članove na ogla s spomenute radionice,


koji je priložen za uvid i porabu u ovom broju j,Sum. lista".


Osobne viesti.


f Gustav Pausa. Nemila smrt pokosila je jednog od najodličnijih članovah


hrv.-slav. šum. družtva u najliepšoj muževnoj dobi, a tko je lično poznavao pokojaog


nadšumara II. banske imovne obdine u Petrinji Gustava Pausu jamačno mora


priznati, da je to bio muž obdaren svimi vrlinami, koje krase poštenjaka od pete


do glave.


Pokojnik bolovao je na pludnoj boljetici ved dulje vremena, te bi joj bio sigurno


davno podlegao, da nije vanredno umjereno živio, te da nije bio jakog tjelesnog ustroja.


Vrativ se iz kupelji Gleichenberg lanjske godine mislio bi, tko ga je onda vidio,


da je sretno preboljeo, ali zatajen crv grizao je potajno, dok mu 12. travnja t. g. u


5´/a sata s jutra uništi život u 44. godini života svoga, oplakivan od razcviljene su


pruge i malodobne kderke.


Gustav Pauza rodio se je 19. siečnja 1845. u Prodliku (u Moravskoj).


Šumarske nauke učio je god. 1867. na šum. učilištu u Ausseu najboljim uspje


hom, te je god. 1868. položio viši državni izpit za samostalno vodjenje šum. gospo


darstva u Zagrebu.


Najprije služio je kao šum. vježbenik u Pernsteiuu 1 god. 11 mjes., a odtud


ode na jedno od đobarah grofa Mittrovskja, te je ondje služio kao šumarski pristav


3 godine. Zatim služio je kao šum. mjernik i procjenitelj kod slob. građa Olomuca


8 mjeseci.


Kao mjernik i šum. upravitelj u Varažd. Toplicah (vlastnost zagreb. kaptola)
vanređnom radinošdu sproveo je preko 4 god., a od ovuđ ode u Varaždin kao središnji
šumar. Nakon jednogodišnjeg službovanja stupi on g. 1874, u službu II. banske
imovne obdine, gdje je sve do svoje smrti neumorno služio kao nadšumar i upravitelj
kod gospodarstvenog ureda u Petrinji.


I hrvatska knjiga izgubila je u pokojniku marljiva i vrlo vješta radnika, te
prem je pokojnik sin tudjeg kraja, obljubio je ne samo hrvatski narod, nego je neumorno
radio na procvatu i napredku domaćeg šumarstva i sborom i tvorom.


Tiskom objelodanio je: „Izvješde o upravi gospodarenja kod II. banske
imovne obdine u god. 1875.—1881.", a to djelo njegova pera, sastavljeno
je osobitim marom i dubokim znanjem naših domadih odnošaja.


God. 1882. izdao je tiskom: „S križaljke raste nj a i prihoda šuma za
porabu kod procjene i uredjenja šum. gospodarstva", te bi rekli, da