DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 177 —


doka/aiia ftiioiiiaštva uemogu svoje dugove u gotovom namiriti, kod jesenskih
šumsko-ogojniii radnja u šumah imovnih obćina te dugove odradbom u naravi
odslužiti.


U tom pogledu upućeni su dotićni gospodarstveni uredi imovnih obćina
posebnom naredbom kr. zemalj. vlade.


Da se to odpisivanje zaostataka lakše urediti uzmogne i po gospod. uredu
uspješnije udjelotvori, pozvane su dotične kr. kot. oblasti, da od svijuh obć.
ureda, u području kojih se nalaze šume imovnih obćina, zatraže točan izkaz
onih dužnika, koji svoje odštete sbog dokazane nemogućnosti nisu kadre u
gotovu novcu namiriti.


Da se pako dužni iznos onih okrivljenika, koji su umrli ili nepoznatog
boravišta iz računa izbrisati uzmogne, zatraženi su posebni popisi istih.


Nadalje jedan od glavnih uzroka dosadašnjeg neuspjeha kod ućerivanja
šumskih odšteta bio bi taj, što su pojedini prekršitelji odsudjeni na odštetu
šumskoga kvara, a ne njihove zadruge, u korist kojih je kvar najviše počinjen.


Poznato je dovoljno s kolikim troškom je spojeno ućerivanje kakove tražbine
od kojeg zadružnog člana, koji nelma pokretne imovine, zadruga bo odklanja
plaćanje onog, na što nije pravomoćno odsudjena.


U interesu stvari odredjeno je dakle, da kod budućega postupanja kralj,
kot. oblasti ne pojedine prekršitelje, nego cielu zadrugu, odnosno kuću na
odštetu odsude u onom slučaju naime, ako se je od kvara sbilja okoristila zadruga
ih dotična kuća.


Sbog poboljšice šumsko redarstvenih odnošaja područnog šumskog posjeda
obdržavan je 5., 6. i 7. rujna 1887. kod ove oblasti nižji državni izpit za
lugarsko i pomoćno šumsko-tehničko osoblje u smislu propisa naredbe c. k. ministarstva
za poljodjelstvo i rudarstvo od 16. sječnja 1850. i to pred posebnim
izpitnira povjerenstvom, koje je imenovano odpisom visoke kr. zemalj. vlade,
odj. unut. od 15. rujna 1887. br. 24.100.


Od izpitanih 15 kandidata položili su taj izpit odlikom tri, sposobnimi
proglašeno je 9, dočim su tri kandidata reprobirana,


Pošumljenje područnog primorskog krasa.


Žalostno današnje narodno-gospodarstveno stanje područnog Primorja poznato
je dovoljno. Ovaj predjel domovine naše, koji bi po svom položaju mogao
biti pretežice cvatućim vrtom, te jedan od najbogatijih krajeva Europe, pretvoren
je bezumnim postupanjem sa šumom većim dielom u strašne goljeti.


Pogubne posljedice tih pustih goljetih uzrokom su nevolji, koja sad tišti
siromašno to pučanstvo, te ga sili, da sinove svoje šalje u daleki vanjski sviet,
da rade ili da prosjače!


Šume bile su i biti će glavni izvor narodnog blagostanja, jer one uplivaju
na shodno razdjeljenje oborina, na plodnost njiva i livada, riečju: one stvaraju
i uzdržavaju vrela.