DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 240 — I naša je vriednost porastline = viiednosti šume manje vriednosti tla .. VIII Ali s ovim obličkom dobijemo samo tada pravi posljedak, ako se već u prvoj obhodnji može računati na normalne dohodke, u protivnom slučaju ima se izračunati idealna vriednost šume i tla — predpostavljajuć, da će dohodci abnormalni biti i u sljedećih obhodnja kao što su i u prvoj obhodnji. Vriednost porastline H u godini m jest jednaka kamatom i od kamata kamatam glavnice tla, koja se vriednost, ako obhodnju sa M, a sa Hi naznačimo na koncu obhodnje proizlazeći čisti dohodak odbitkom svih dotle prispjelih troškova proizvodnje, pronaći može po obličku " (10 pm _ 1 lOu — 1 Ovamo se još imaju uračunati i do m godina dospjevajuće kamate i od kamata kamate proizvodne glavnice (javni tereti, gojitbe, administracija), jer posjednik u vriednosti porastline ima ne samo naknadu do godine m dospjevajuće rente tla, nego i kamate ostalih glavnica, koje su za proizvodnju porastline potrebite bile. Ako je pakc do m godine imao nuz to i nuzužitaka, onda se imadu isti prema predjašnjem proračunu vriednosti porastline u odbitak uzeti. Oiitud sliedi, ako sa S, C, V do m godine dolazeće kamate javnih tereta, gojiibe i troškova uprave, sa D dotle dospjele vriednosti medjuužitaka označimo, da će biti: 1^ (10 p m — 1) +S-f-C4-V — D = vriednost porastline. U tom 1-Op" — I obličku označuje zz ne pravu, nego onu vriednost tla, koja bi uzslie1- 0 pn — 1 diti imala, ako bi čisti dohodci svih obhodnja uvjek jednaki bili //´. Ima li se dakle na koncu obhodnje u očekivati dodpjevajući normalni čisti dohodak, onda s-e tim postupkom ukazuje i prava vriednost tla. Discontiramo li cio na proizvodnje odnoseći se potrošak na sve postojeće porastline od njihova začetka do dobe diobe u sadašnjosti, onda će sbog istog potroška i svaka medjusobna naknada odpasti, jer se svi troškovi prema razmjeru udioničtvovanja pojedinih djelbenika iz zajedničkih sredstva podmiruju, te se tim i naknada d´že i izjednačuje. Kod proračunavanja vriednosti šume smatraju se djelbenici kao stranke, kojim se pojedini djelovi šume kao kupcu prodavaju. Na temelju toga imadu se svi neprestano uzslii´divši užitci diskontirati na sadašnjost, te od ovih samo na porabno vricme unapred diskontirani troškovi odbiti, koji se posije diobe od dotičnih vlastnikah podmiiiti imaju. Zato se prvašnji troškovi gojitbe, podmireni javni tereti i t. d. nesračunavaju, ali se zato moraju čisti dohodci od neprestano uzsliedivših porastlinah sračunavati, koji dohodci za proračunanu vriednost tla služe. Ova je ovisna od vrsti drveća i uzgoja kao takodjer i od obhodnje, a na temelju toga osniva se sva procjena. Kod toga postupka ima se obličak VIII. zamjeniti sa obličkom VII. |