DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 23 <-- 23 --> PDF |
. — 249 — Pregledajmo naše po obrtniku i stolaru načinjeno pokućtvo. I ovdje ćemo opaziti na većih predmetih, kano na stolovih, ormarih, na krevetu i i. d., da nisu na predmetih pojedini djelovi od jedne te iste vrsti drva načinjeni, jer da bi cieli predmet na pr. od samog hrastovog, bukovog, orahovog, smrekovog, jasenovog drva ili koje mu drago druge vrsti drva izradjeno bilo, onda bi bio možda koji predmet težak, nestalan, neukusan ili bi se izvitlavio. Tomu svemu zna obrtnik iz izkustva izbjeći, da mu predmet valjan bude. Akoprem se u novije doba vidjaju ormari, stolovi, kreveti i mnogo drugo pokućtvo od same krupne (masivne) hrastovine izradjeno i rezbarijom izrezuckano, jer se tako ili sbog gizde ili sbog privriede izradjuje : to ima ipak svoje mane, jer hrastovina rado popuca, ako nije baš podpuno suha, na što se zaista mnogi naručilac tuži. U tom slučaju izgubi predmet svoju vrieđnost. Ovo uvidjaju i sami obrtnici, te sad traže onakovo hrastovo drvo za kućni nared, koje je više godina u suhom pod krovom ležalo, kano: stare balvane, grede, tetive, mostnice, iz kojih je tekar moguće predmete valjano i krupno izraditi i umjetno izvajati, da glas takovom obrtniku medju kupcima razširi. Niti u gradovih za krovni lies, niti za unutarnje djelove kuće neuzima se sama hrastovina, akoprem je hrastovo drvo, kako je poznato, najtrajnije, pa se ipak izbjegava rabiti ga za svu kućnu gradju, buduć ne samo da je težko, nego nebi bilo ni probitačno rabiti takovu gradju, gdje i druge lagane vrsti drveća pod krovom i u suhom stalne i dugotrajne usluge činiti mogu. I ovdje graditelj umuje, kako će razne vrsti drveća spojiti, da namjenjenoj svrhi odgovaraju. I orudjari spajaju više vrstih drveta, da orudje stalnije i ukusnije bude, te da svrhi odgovara. Primjerice navadjam ovdje gusle, glasovir i drugi nared. Ovdje opažamo, da je orudjar spajao mehkano i čvrsto drvo, drugač nebi gusle valjale, niti bi ikakovu vrieđnost imale. Razmotrimo sad naše kućanstvo ili u obće naše gospodarstvo. Seljak, ako želi, da mu ograda stalna i dugotrajna bude, rabi kolje od hrastovine, a za pleter uzima ivovo, ljeskovo ili svibove prutje. A.ko bi on kolje grabovo, bukovo ili lipovo upotriebio, bila bi ograda nestalna, a niti će on uzeti prutje od graba, bukve, jalše, lipe ili od drugih vrstih, koje za porabu neodgovaraju. Isto tako nalazimo raznovrstno drveće sdruženo na ognjištu, a to ne valjda zato, što je slučajno iz šume skupa dovezeno, nego se upravo mješa drvo dobrog goriva sa lošim za to, da vatra bude izdašnija. Ako bi za vatru rabili samo jednu vrst drva, koje lošo gori, na pr. od stara hrasta lužnjaka, kestena pitoma, duda, bagrema, topole i t. d., koje vrsti u ostalom slab plamen i žeravicu davaju, dapače rado se na vatri utrnu, onda nebi pametno uradili. Zato se lošije drvo za vatru smjesa sa boljim kao primjerice sa bukovim, grabovim, jasenovim, cerovim, brestovim itd. koje drvo jaklenu vatru daje. Tim ćemo drvo lošog goriva poduprieti, da bolje gori i plamsa. Ako izpitujemo svojstvo i novčane vriednosti pojedinih vrstih drveća, onda bi ma na odkale stavljeno pitanje: „koja vrst naših drveća ima najveću vried |