DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 251 — bude rukotvorina spretna, ukusna i valjana, tako isto valja da poznaju i vlastnici šuma, koja vrst drveća trpi družtvo druge vrsti, te koja vrst ljubi ovakovo ili onakovo tlo, podnebje ili položaj, da prema tomu znadu udešavati gajenje šuma i uklanjati sve ono, što bi uzgoju drveća škodljivo bilo. Valjan šumar može čak i samu prirodu donjekle obuzdati i u svoju svrhu izrabiti, ako ju umije potanko poznavati. J. E. 0 uspjesih novije taksacije drveća. Pitanje, koji su strojevi najprikladniji i najtočniji za izmjerivanje debljine rastućega i posječenoga drveća, već je odavna veoma zanimalo mnoge stručnjake. Mi ćemo pokušati, da izložimo rezultate, koji su u tom postignuti zadnjih deset godina. I. Medju novije iztraživaoce u taksaciji drveća spada profesor Tarandske šumarske akademije Neimeister.´ On je sravnio mjerenje drveća mjeračom krakljačom (Kluppe), mjerilnim šestilom, i mjerilnom vrpcom. Da to postigne, uzeo je 500 stabala, koja je porazdielio u četiri razreda: u I. razr. nalazilo se 200 stabala u debljini od —15 cm. " II. „ „ „ 200 „ „ , „ 16-22 „ „ IV. , „ „ 17 „ „ „ „ 30 cm. i više. Posječeno drveće mjerio je mjerači mi krakljačami u polovini duljine, a zatim mjerilnim šestilom, pak je pronašao, da se je debljina kod prvoga mjerenja, sravnjena s drugim mjerenjem (šestilom) u razr. povećala umanjila Tim se je promienio objam za jedan cm. kod stabala kub. met. U % I. 7 2 + 0,14 + 0,4 II. 3 — + 0,13 + 0,2 III. — --— IV. — — _ _ Kod mjerenja mjerilnom vrpcom: I. 51 + 1,33 + 3,9 II. 60 — +3,01 +3,6 III. 6 — +0,44 +0,6 IV. 1 — +0,09 +0,4 * Sravni njegovo djelo: Untersuchung iiber die Arbeit von Baumzirkel, Kluppe und Messbanđ bei „Starkenmessungen" u. „Tharauder forstliches Jahrbuch´´ 34 Band (1884.) str. 126 — 128. |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 252 — Na temelju polučenih data zaključuje Neimeister, da je za mjerenje debljine stabalš,, dapače i cieloga drveta u polovini debljine vrpca najmanje prikladna, šestilom da se postizavaju dosta vjerni resultati kao i mjer. krakljačom, a osim toga može se mjeriti šestilom dosta udobno i takovo drvo, kojega sbog njegova položaja krakljačom nije moguće mjeriti. Po tom priznaje Neimeister, da je za mjerenje debljine drveta u polovini dubljine tarandsko šestilo najpraktičniji stroj. No jedva se može pristati uz takovo kategoričko izvadjanje: dosta je samo, da spomenemo, da mi, mjereći šestilom debljinu drveta na stanovitom mjestu, opredjeljujemo duljinu od nekoliko, ili dapače od mnogih tetiva, koje su sječenjem nastale, pak da najveću od njih uzmemo za traženu veličinu — za opredieljeni diametar. Za ovakovo mjerenje treba mnogo vremena, mnogo više, nego kad se debljina opredjeljuje krakljačom, ne spominjuć toga, da li je pronađjena kao najveća tetiva sbilja najveća, — a baš o tom zavisi proračunana veličina drveta. A valja nam gledati i na cienu i na težinu ovih dvaju strojeva. Ovo posljednje nije baš tako malo važno, kako bi tko mislio, jer šestilo, koje je do 272—8 puta teže od krakljače, brzo umara onoga, koji se njim služi, a dosliedno zapriečuje i brzinu mjerenja. Po onom, što smo dosada kazali, možemo se sigurno nadati, da iztraživanja prof. Neimeistera neće ni najmanje u prilog biti uporabi šestila u šumarskoj praksi. — Ceski šumar Cenker priznavajuć formulu Guberovu sjednem presjekom u polovini duljine brvna najsgodnijom u šumarskoj praksi za mjerenje objama brvna ili dapače cielih stabala pokušao je´, da iznadje pouzdanijih resultata kod uporabe njegove formule, uvedši izpravak kod pronadjene u polovini duljine presjeke vehčinu diametra dotičnoga brvna ili stabla. V^ ličinu ovoga izpravka opredjelio je sravnjivanjem tako, da je uzeo 2020 greda i sbrojio im objame po Guberovoj formuh, uzevši u račun veličinu diametra kod jedne presjeke u polovini duljine, a zatim sbrojio objame, uzevši u račun veličine kod više presjeka. Na temelju ovakove sravnitbe, ako se uzmu u obzir razlike medju jednim sbrojem objema i drugim, nije mu bilo težko opredieliti, za koliko treba diametar povećati ili umanjiti kod jedne presjeke u polovini dubljine grede, da se računajuć mu objam po Guberovoj formuli, poluči ista veličina, koja se je pronašla po istoj formuli, ako se je računalo ne po jednoj presjeci, nego razdielivši gredu na više česti. Da se ta zadaća rieši, najbolje je, da se uzme izračunani po Guberovoj formuli objam grede kao sbroj više odrezaka, i da se smatra objamom valjka (cilindra), pak se podieli duljinom grede; količnik (quotieat) bit će tada osnovka valjka, a njezin diametar traženi izprav- Ijeni diametar. Razlika medju izpravljenim diametrom i u istinu nađjenim u polovini duljine pokazuje vehčinu izpravka. ´ Sr. „Vereinsschrift fur Forst- Jagđ- uiid Naturkunđe" 1882. 3-tes Heft str. 21—24. i „Centralblatt fiir đas gesammte Forshvosea" 1883. sti-. 282 — 2 83. |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 253 — Iztraživanja Cenkerova pokazala su, da je ili jestan ili niječan izpravak, a to prama tomu, kakova je vrst i duljina drva, kako se vidi iz sliedećih podataka : Ako je drvo Izpravak u veličini diametra mjerenoga u polovini duljine dugo met. grede u cm. kod jele kod bora kod omorike 8,0 + 0,4 0,0 — 0,1 10,0 + 0,4 + 0,6 0,0 11,7 -0,1 0,0 -0,2 14,5 0,0 -0,2 -0,1 15,5 -0,1 -0,2 -0,1 17,5 -0,2 — 0,3 -0,0 19,4 + 0,3 — 0,1 -0,7 20,0 — + 0,4 + 0,7 21,0 -0,4 -0,2 — 22,0 + 0,2 —0,8 — 23,0 0,0 — 24,0 + 0,7 -0,4 —. 25,0 — -1,1 — 26,0 — 0,6 — Ako razmotrimo ove brojeve, onda ćemo težko opaziti ikakovu pravilnost, pa ne možemo drugačije, nego da pristanemo uz mnienje Cenkerovo, koji po ovim podatcima tvrdi, da je velik dio izpravaka, izuzevši one, koji su u ovoj skrižaljci podbrisani i one, koje smo dobili, ako smo imali posla s hrpom drveća, u kojoj se je slučajno nalazilo mnogo drveća osobito nepravilnog oblika, da je, veli on, velik dio tih izpravaka veoma i tako neznatan da ga kod običnoga taksacionoga računanja možemo posvema bez velike pogrješke zanemariti i da se po tom izračunavanje objamS, jele, bora i omorike u duljini od 22—26 metara može izvesti po Guberovoj formuli i to po jednostavnijem njezinom obliku, t. j. po nadjenom diametru jedne presjeke u polovini duljine dotične grede. Isto je pitanje potaklo i prof. Weise,* da iznadje u kojoj visini drveta leži ona kružna ploha, koja pomnožena s visinom drveta dade njegovu gromadu (masu), koju smo proračunali točnijim načinom, t. j . razdiehv drvo na više odrezaka. Postupao je isto tako kao i Cenker. Posljedke iztraživanja možemo si predočiti ovako: Ako je drvo Kružna ploha dotične presjeke leži od dolnjega kraja drveta dugo met. udaljena za: metara u o/^ 22 7,8 36 ´ Sravni njegovu razpravu: „In welchec Hohe đes Baumes liegt diejenige Kreisflache, welche mit đer Hoiie des Baumes multiplicirt, dio Massc đesselben gicbt?´, što je izasla u „Zeitschrift filr Forst- und Jagdvveseu" 1885. str. 281 — 282, |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— ao4 — Ako je drvo Kružna plol lotične presjeke leži od dol´ dugo met. udaljena za: metara ti7o 23 8,7 38 24 9,5 39 25 9,7 39 26 10,1 39 27 n,2 41 28 12,» 44 29 12,8 44 30 13,2 44 31 14,2 45 Na početku ovoga stoljeća bijaše G o s f e 1 d ´ predložio poseban oblićak za opredjeljivanje objama posječenih stabala drveća, koja je poznata pod njegovim imenom i koja se od petdesetih godina, hvala preporuci prof. Rikke-a´* upotrebljava u šumarskoj taksacionoj praksi. Kod izvadjanja ovog oblička polazio je od tvrdnje, da veći dio šumskih stabala stoji svojom formom medju paraboloidom i konusom (čunjem), i da po tom sbog veće točnosti ne treba uzimati u formulu za izračunavanje objema stabla ili njegove česti osnovku stabla drveta, koju smo izmjerili na najdolnjoj mu česti. Po tom je on oprodielio objam stabla, odrezavši najgornji vrh, po formuli: V=(Gi + 3 Ga) i gdje Gf označuje kružnu plohu presjeke na gornjem kraju, G^ = plohu presjeke, koja leži u udaljenosti ´/a ^ od dolnjega kraja, h pako označuje visinu drveta, — dakako bez vrha. God. 1861 predloži´ prof. Baur zabacajuć kod opredieljivanja objama rastućega drveća uporabu uslovne visine, što ju bijaše Pressler predložio, da se kod toga upotrebi Gosfeldova formula, koja će se za taj cilj ovako prirediti: V = ´/4 G2h = 0,75 G2h (I), a to s toga, jer je kod rastućega drveta, komu nije vrh odrezan, gornja ploha jednaka 0. Ako kod Baurova primjera sravnimo resultat dobiven po njegovoj formuli i resultat izračunan točno potankim načinom, bit če razlika — 0,7i % Ovu je formulu predložio Cenker * ne obazrievši se na to, da je Baur pronašao pogrješku u dva navedena primjera + 0,61 "/^ i — 0,42 7o Na ovu formulu, koja je očevidno posve jednostavna i veoma udobna za opredjeljivanje objama u svakdanjoj praksi, obratila se pozornost i u po ´ Sravni od njega: „Nieđere unđ hohere praktische Stereometrie". Leipzig 1812. Weidemann § 67., strana 123. * Sravni od njega: „Ueber die Berechnung des korperlichen Inhalts unbeschlagener Baumstamme". Stuttgart 1849. Metzler. * Anleitung zur Aufnahme đer Baume unđ Bestande nach Masse, Alter unđ Zuwachs. Wien 1861. BraumuUer, str. 121 — 122. * Oesterreichische Monatschrift fur Forstvvesen 1868 (XV1U. Bd.), str. 737.—741. |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 25-5 — sljednjem deceniju. Njemački jedan taksator pokušavši da iztraži, na koliko su resultati po formuli (I) udobni i vjerojatni, pak naišavši na potežkoće kod opredjeljivanja veličine od Ga, što je u ostalom pokušao bio i prof. Baur ´, kušao je, da zamieni ovu veličinu drugom, koja se može laglje, udobnije i točnije opredieliti. Ta veličina bila bi bez sumnje ploha (?, t. j . ploha presjeke u visini čovječjih prsiju, ili točnije u visini od 1,3 metra od površine tla. G i Gi stoje po pronalazu u paraboloidu ovako jedno prama drugomu: G:G2 = h:|h = l:| a odtuda se dobije: G2 = I G Stavimo li ovo u formulu (I) dobijemo: V = I X I Gh = i Gh (II) t. j . običnu formulu, koja opredieljuje objam paraboloida, što je sasma naravno, kao što i formula (I) predstavlja objam paraboloida, s tom samo razlikom što je ovaj drugi proračunan po plohi presjeke u trećini ciele dubljine. Nu ako smatramo niži dio stabla od visine 1,3 metra do visine ^, t. j . do one točke, gdje smo kod presjeke dobili plohu Ga, kao kusi (odrezani) paraboioid, a ostali dio kao podpuni paraboioid, onda ćemo dobit evo ovo: V = (G + Ga) i X i h + Ga X i X I h = = i (G + G2) i h + Ga X i = = (i G + 1 Ga + Ga) I h = == A (G + 3Ga) i h = = (G + 3Ga)~ (III) Posljednja ova formula, u kojoj se nalazi ploha presjeke u visini čovječjih prsiju, imala bi po mnienju njemačkoga toga taksatora pružati točnijih rezultata, nego formula Gosfeldova, što ih pruža u prvotnom svojem obliku. Da dokaže ovu svoju tvrdnju, proizveo je on dva pokusa: za prvi je uzeo 22 jele od 60—65 ljetnoga rasta i visine od 16—23 metra, a debljine od 19 —30 cm., i 22 bukve od 90—120 ljetnoga rasta, visine 18—29 metara i debljine od 2672—43 centimetra, za drugi 86 jela od 60—70 ljetnoga rasta i 86 bukava od 90—120 ljetnoga rasta. ^ Visinu je ovomu drveću opredielio, poslije kako je posječeno, točno na decimetre, a debljinu dapače na milimetre. Za iedinicu sravnjivanja, t. j . za pravi objam stabla uzeo je objam, koji je pronašao razdielivši svako stablo na odrezke od dva metra i računajući objam svakoga odrezka po Guberovoj formuli. Na temelju tih pokusa pokazalo se, da su se kod uporabe formule (I), (II) i (III) polučili sliedeći resultati: ´ Sr. njegovu razpravu: Priifung einiger Methođen zur Ermittluug đer Schaftholzmasse stehender Biiume, što je izašla u Allgemeine Porst- und Jagdzeituiig 1882, str. 320—323. ^ Allgemeine Porst- und Jagdzeitung 1885, st. 360—361. |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 25(5 — Br, pokusa; Pogrješka Broj stabala, kođ kojih se je pokazala vrst đrTeća u o/o pogrješka, kad jim se računao objam po formuli: (I) (II) (III) A) kod I. po-0,0— 5,0 23 29 28 jLusa zajedno za 5,1—10,0 15 12 13 22 jele i 10,1—16,0 4 6 2« 22 bukve U obće za 44 stabla u "/o + 3,24 -j-0,08 + 1,88 0,0— 5,0 50 50 B) kod II. pokusa 5,1-10,0 28 25 a) Bukva (86 10,1—15,0 5 9 stabala) 15,1-20,0 3" 2» Obća pogrješka za 86 stabala u "/o + 2,5 + 1,4 — 0,0 5,0 40 45 b) Jela 5„—10,0 87 30 (86 stabala) lO„-l5,o 7 8 15„-20,„ 2* 3 Obća pogrješka za 86 stabala u "/o . . + 5„ + 0,6 Odavle se jasno vidi, da formula (II) daje kud i kamo točnije resultate od formule (I), o čem se možemo osvjedočiti, ako sravnimo veličine pogrješke: + 0,081 + 1,4 i + 0,6 u prvom slučaju i -f- 3,54 + 2,5o i 5„ u drugom slučaju. Formula (III) zauzima medju ovima srednje mjesto. Ne zadovoljavajuć se gore navedenim posljedcima, pokušao je njemačke taksator, da sravni izračunane po (I), (II) i (III) formuli resultate s resultatima polučenim po uslovnoj visini, kod čega se je služio dosta spretnom formulom Presslerovom, u kojoj se uzima u račun debljina drveta blizu korena, poimence formulom : V = I g(h, + i m + i mn) (IV) gdje g označuje plohu u presjeci drveta u visini 1,3 metra, h uslovnu visinu za g, m = 1,3 m. a w označuje sa 10 pomnoženi omjer medju razlikom diametra plohe u presjeci, polovine visine 1,3 metra (D) i diametra plohe u presjeci ciele visine 1,3 metra (d) i medju posljednim diametrom (d), — dakle D- n = X 10 * Najveda pogrješka —11 "/g. * Najveća pogrješka —17,^ "j^. ´ Najveća pogrješka —16,3 "/^j. * Najveća pogrješka —18„ "j^^. |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 257 — Za pokus uzeo je dvije hrpe drveća, t. j . 7 jela i 19 bukava, a kod toga je našao: Pogrješka Broj stabala, kod kojih se pokazala poVrst drveda u Vo grješka, kad im je računao objam po formuli: (I) (II) (III) (IV) 4 6 [ "fO ^fO 5 7 Jela ) 5„-lO,o 1 3 — — (7 stabala) 10„-15,o f 1 — 1 — f 15„-20„ 1 — — — Obćenita pogrješka kod 7 stabaU u /o —0,73 4,54 1,37 +0,84 f OfO ^lO 12 8 13 14 Bukva 5,1-10,0 7 8 6 3 (19 stabala) lO„-l5,o — 3 — 1 f l5„-20,o — — — 1 Obćenita pogrješka za 19 stabala u /o -1-2,75 + 2,58 + 2,50 —0,13 / 0 fi 17 12 19 21 U obće za jelu [ ",0 ´^lO 8 11 6 3 i bukvu ) 5,1-10,0 3 ´ 1 * 1 (26 stabala) 10,1—15,0 1 ´ 1 » [ 15,1-20,0 Obćenita pogrješka za 26 stabala u ´0 + 2,« + 1,58 + 1,96 + 0,0029 Na temelju ovih podataka lako je zaključiti, da Presslerov način po svojoj točnosti zaslužuje pred svima prednost, no ne valja takodjer zaboraviti, da je izračunavanje objama stabala po uslovnoj visini Pressler predložio za rastuć e jošte ili stojeće drveće, a ne za posječeno, a iztraživalac je imao kod pokusa posječeno drveće, gdje je visinu hi mogao lahko neposredno izračunati, t. j . mjeriti, što kod stojećega drveća to nije moguće. — Poznato je, da se u paraboloidu, gdje je f = 0,50, za diametar S u presjeci na polovini visine izrazuje diametrom osnovke njegove naime sa D, dakle S = Vi D== = ij^ = 0„„, D = 0,71 D. a odatle imamo q = p- == 0,71. Dopuštajuć proporcionalnost medju q i f lahko se posljednje opredieli prvom veličinom: I: f = 0,^07 : 0,5« odkuda: f = q X -^ = 0„o7 q (V) Najveda pogrješka — 12,o "/o Najveća pogrješka — ll,o */o Najveća pogrješka —16,o ´/o |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 258 G. Str žele ckij predlaže´, da se upotrebljuje ova zadnja formula kao jednostavniji način za izračunavanje /"-a. Da se dokaže i potvrdi istinitost formule (V), izračunan je objam od osam stabala različne vrsti drveća, kao što po formuli Guberovoj, razdielivši ih na odrezke — F, tako i po ovoj formuli bez razdieljivanja Fi, pak je zatim pronadjeno f po objamu F i /i po formuli (V), a pomoću posljednjega opriedieljen je objam — F2. Kod toga se je pokazalo, da opredieljenje objama po/i, koje smo našli po formuli (V), daje mnogo vjernije resultate, nego njegovo opredieljenje po formuli Guberovoj i po presjeci u polovini visine, kako se to lako razabire iz sliedećih podataka: Vrst drveta: q =:fl = f = Razlika u % medju objamima: Vi-V, V2—V za bor 0,772 0,546 0,55 + 9,0 +0,6 » jelu 0,719 0,508 0,51 + 1,^ +0,4 „ omoriku 0,654 0,462 0,46 - 5,7 +0,8 „ ariš 0,638 0,451 0,45 — 9,5 + 0,2 „ hrast 0,677 0,478 0,47 - 3,1 + 1,0 „ bukvu 0,739 0,522 0,51 + 7,2 +2,1 „ jalšu 0,652 0,461 0,46 — 8,6 -1, 0 „ brezu 0,571 0,404 0,41 -21,1 -2,7 — Reynard, saobćujuć francuskim šumarima način, kako se proračunava f po Strželeckovom načinu izvadja ^ sliedeću formulu za izračunavanje objama njekoga stabla: V = ^ D" = Hf ^D«H X 4V2" = ^l/2"DSH = 0,555 DSH . . (VI) 4 4 U 4 Nu Vaultrin (Voltren) sasma sgodno primjećuje ´, da je kod paraboloidne forme drveta: V = 10=^1 = |D X DX H=^DSH . . . . . (VII) zato, jer je S = —: . (VIII) odkuda D = 8V2 Proizvadjajuć izračunavanje objama stabalž, od istoga drveća, što ga bijaše uzeo Strželecki po formuli objama paraboloida i po formuli Guberovoj s jednim diametrom presjeke u polovini visine, točnim mjerenjem i izračunanim po formuli (VIII) objamom, izrazio je Vaultrin razliku medju točnim mjerenjemmedju računanjem po formuli (VIII) u postotcima i sravnio postotke s izraže * Ceutralblatt fttr đas gesammte Por8twesen 1883 str. 430—433 i b) Revue đes eaux et forgta 1884 str. 25. * Kevue đes eaux et foršts 1884 str. 25. * Ibidem str, 121—122. |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 33 <-- 33 --> PDF |
259 — ženom u postotcima razlikom odnošaja D i S u paraboloidu naprama odgovarajućim visinam ili naprama udaljenostim ovih diametara (D i S) od vrha paraboloida D S =, kod čega je našao, da VH ViW Razlika medju točno izračunanim olijamom stabla izračunanim objamom i obja- po formuli Guberovoj s točno D Vrst drveća mom paraboloida izmjerenim S. i međju obj. izr. ViH po formuli (Vfll) bor - 8,5 - 8,5 +10,. jela - l,fi - 1. + 1,0 ´,5 omorika + 9,« + 8,3 - 7,5 ariš +11,. +10,9 -11,3 hrast + 5„ + 4,3 - 4„ bukva - l,s — 4,4 + 5,, jalša + 8,8 + 8,0 - 7, ,9 breza +21,1 +23,, -19„ — Da se olakoti izračunavanje f-a kod rastućega drveća, predložio je nadšumar Šaal * pred tri godine, da se upotrebi uslovna visina Presslerova. Taj se pređlog ne može nazvati novim: formula, koja opredieljuje f stabla pomoću uslovne visine, bijaše prije dvadeset godina poznata šumarom; tako se je n. pr. o njoj spominjalo god. 1864/5. u tečaju ruske „Šumarske Taksacije" na bivšoj ruskoj šumarskoj akademiji. Skupimo li sve, što smo dosad iztaknuli, to je jD=»|h.-2h, (IX) TCD=»H —3H t. j. f se proračuna, ako se dvostruka uslovna visina stabla razdieli trostrukom visinom cieloga stabla. Kod opredieljivanja uslovne visine drva pomoću Presslerova mjerila za visinu, postaje opredieljivanje mnogo jednostavnije po formuli (IX), ako se visine izraze tangentom kutova viziranja i udaljenošću mjerioca od drveta; ako označimo kutove viziranja na mjesto, gdje je diametar presjeke == —-i na vrh stabla sa a i §, a udaljenost sa S, to ćemo naći, da je h^ = S tang.a i H= S X tang.p, a tada 2 S X tang.a 2 tang.a / = (X) 3 S X tang.p 3 tang.p ´ Sr. njegovu razpravu: „Die Ermittelung đer Pormzahlen stehenđer B^ume mittelst đer Bichtpunktsmethođe", što je izašla u Allgemeine Forst- unđ Jagdzeitung 1885 8tr. 332—334. |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 260 — Prem da Šaal nije podao podataka, u koliko su vjerni resultati, kad se f računa po zadnjoj ovoj formuli, to ipak, kako se predmnievati može, da bi se po njoj mogao točno proračunati objam stabla pomoću njegove uslovne visine, 0 kojoj u istinu kod rastućega drveća neima gotovo ni govora, razlikovat će se po tomu i /", izračunan po formuli (X) od prave svoje veličine. Da se olakoti taksiranje gromade stabla mjerenjem od oka, koje je u Njemačkoj jošte dosada razprostranjeno, predložio je Dencin ´ sljedeću obćenitu formulu, po kojoj se može opredieliti kubički sadržaj stabla u metrima, ako je stablo visoko 25—30 metara: ^=1000 ........... . (XI) t. j. kvadrat điametra presjeke u visini drveta 1,3 met. izmjerenoga u centimetrima , razdieljen na 1000, jednak je objamu toga stabla izraženomu u kub. metrima. Da se olakoti izračunavanje kvadrata diametrova u pameti, treba ga zamieniti dvima faktorima, od kojih se jedan okanča ništicom; tako se na pr. (33)´^ =1089 može zamieniti ovako: 30 X 36 = 1080; (45)´= 2025 izračuna se kao 40 X 50 = 2000 ili (68)^ = 4624 može se zamieniti sa 70 X 66 = 4620 itd. Formula (XI), koju njemački šumati priznavaju podpuno praktičnom, ne predstavlja ništa nova: ovo je obće poznata formula V = j D^hf = Q^ hf^D´ u kojoj ft = 25 metara i f=Q,^o a produkt ^hf=^^^X 25 X 0,50= pri bližno 10 ´ ; izrazujuć D, koje je izmjereno u centimetrima, metrima, t. j . za mienjujuć ga j ^ dobijemo: V100/ 10000 1000 Prispodobiv ovom formulom u praksi polučene resultate sa resultatima polučenim po tablicah, što su Njemci sastavili ^ osvjedočio se Dencin, da se po formuli (XI) dobivaju dovoljno točni resultati kod visine stabla za omoriku od 80 metara, za bukvu (i hrast) i jelu od 26 metara i za bor od 25 metara. Ako visina stabla prekoračuje ovu normu, moraju se polučeni po ovoj formuli objami povećati razmjerno s povećanjem visine, i to za svaki metar kod omorike, jele i bora za 3 "/^ i kod bukve za 5 "/^; obratno kod manje visine treba ´ Sravni njegovu razpravu: „Einfaches Verfahren zur Bestimmung đes Festgehalts Btehenđer Baume«, što je izašla u Forstliche Blatter 1884 str. 399—400 i 1885 str. 122—124. ´ To6no = 9,8175. ´ Runce i Veise za omoriku, Baur — za jelu i bukvu, Lorey — za bor. |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 261 — da se umanje za svaki metar kod jele i bora za 4 "/„ S kod omorike za 3 "j^, kod bukve za 5 V^. Izrazimo ovaj izpravak u obćenitoj formuli, dobit ćemo sliedećih šest speciahii h formula za opredieljivanje gromade rastućih stabala, ili pravije govoreći, na korenu stojećega drveća različitih vrstih: a) za omoriku: b) za bukvu (i vjerojatno za hrast): c) za jelu: a) kod h veće od 26 met.: V = j^(H-[h-26]0,o3) (i) kod h manje od 26 met.: ^ = iSo(^ + th-26]0,„,) d) za bor: oc) h veće od, 26 met.: P) h manje od 25 met.: ^ = iSo (^ + f*" - ^^] ^´»*) ´ Uporabu ovih formula može se objasnili sliedećim primerima : 1) omorika ima D = 33 cm. i h = 34 met. a) Pribhžno izračunano: (30 X 36) : 1000 = 1 ,„» kub. met. b) Točno izračunano: l,gg (1 -\~ [34 — 30] 0,1)3) == 1,2096 kub. met. c) Po tablicama Behmovim: l,i8 kub. met. i d) Po tablicama Kuncevim: 1,28. 2) Bukva ima D = 53 cm. i h = 28 met. a) Približno izračunano: (50 X 56) : 1000 = 2,8oo kub. met. b) Točno: 2,8 (1 + 2 X 0,05) = 3„ kub. met. c) Po tablicama Baurovim: ^ - (0,53)^ X 28 X 0 ,499 = 3,og kub. met. U ostalom dopušta Dencin, da se za jelu i bor uzima kao i za omoriku 3 "J^. * Interesantna je primjetba Dencinova, kako se mogu lako ove formule u pameti držati: u formuli za omoriku (Kiefer) dolazi 3 i 30 (drei und đreiszig), a to je lako pamtiti, jer u obadva broja dolazi slovo r, koje se nalazi i u imenu vrsti (Kiefer). Isto si tako nije težko zapamtiti 5 u formuli za bukvu, jer slovo ii, koje se nalazi u tom broju (fiinf) dolazi i u samom imenu vrsti (Buche). Isto se raože opaziti i kod broja 4 za formulu jele, jer broj (vier) počima istom slovkom, kao i vrst đrveta. (Pichte). 20 |
ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 262 — 3. Jela ima D = 63 cm. i h = 34 met. a) Pribl. izrač.: (60X66) : 1000 = 2,96 kub. met. b) Točno: 4,„ (1 + 0,24) = 4,8 kub. met. c) Po tabl. Baurovim: ^´ ´"-^ (0,63) ^ X 34 X 0,452 =- 4,79 kub. m. 4 4. Bor ima D = 52 cm. i h = 34 met. a) Pribl. izrač.: (50 X 54) : 1000= 2,7 kub. met. b) Točno opredieljeno: 2,7 (1 + 0,33) = 3,6 kub. met. c) Po tabl. Lorey-evim: Al!li (0,52) ´^ X 34 X 0,474 = 3,42 kub. met. 4 (Nastavit de se). ILJZST^:K:- Družtvene viesti. Poziv k ovogodišnjoj glavnoj skupštini. Kako je jur javljeno imala bi se ovogodišnja glavna skupština šumarskoga đrnžtva obđržavati u drugoj polovici mjeseca kolovoza u Mitrovici. Zastupstvo slav. petrovaradinske imovne obćine votiralo je u svrhu pokrića možebitnih troškova šumskoj upravi kredit do iznosa od 600 for. Akoprem upravni odbor još nije konaSno ustanovio program: to možemo ipak već danas spomenuti, da je naumljeno tom prigodom posjetiti tvornice tanina u Županji i Mitrovici; zatim imovinske šume Vratećno, Varadin, Smogva i Klještenicu, ustavu na Bosutu, te eventualno i Obedsku baru. U koliko je pako bezdvojbeno u interesu stvari, da polazak skupštine bude 5im jeftiniji, naumljeno je urediti i bezplatnuil i bar vrlo sniženu vožnju posebnim parobrodom iz Siska do Morovića, te ođ Mitrovice u Sisak; nu to samo onda, ako se bar kojih trideset učestnika iz gornje Hrvatske prijavi. Umoljavaju se s toga sva ona p. n. gg. ćlanovi, koji ovogodišnjoj skupštini prisustvovati kane, da to najdulje do 20. lipnja t. g. prijave pređsjeđnićtvu družtva, koje će nastojati, da i na odnosnih željezničkih prugah primjerenu popustbinu izhodi, samo da se ćim većem broju družtvenih članova omogući velezanimivom tom sastanku sudjelovati. Novi članovi šumarskoga družtva. Nadalje pristupiše družtvu: 1. Tvrđka Felix Neuberger i sin u Jasenaku kao utemeljitelj. — Kao član I. razreda: 13. Markos Dragutin veleposjednik u Buđjanovcih, a kao Članovi II. razred a gg.: 28. Pauković Ivan, 29. Dragišić Mate, lugarski zamjenici kr. Su |