DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 233 — Kod guleiija šiblja smje^ti se radnik pred škripalicu, koja se prije povisoko učvrsti na kakav panj, a iz vode povadjeno šiblje poslaže uzanj na križnicu (kozu, nogaru, nogaće) tako, da bude radniku pri ruci i da može lahko rukom za deblji kraj šiblje dohvatiti. Sad zahvati desnom rukom šibu za šibom, povuče šibu natražke brzinom kroz križnicu, na što se kora odliipi, te oguljenu šibu odbaci na stran. Ako se nebi kod koje šibe kora odmah odguliti htjela, tad mora radnik deblji kraj iste najprije provuci kroz škripalicu, a onda ju okrenuti i vrškom kroz škripalicu provući. Za radnikom kod škripalice stoje djeca, koja imadu po radniku izbačene šibe podizati, ter iste ručnom škripalicom ili kakovim nožićem oguliti i to samo u slučaju, ako bi posije gulenja na velikoj škripalici na šiblju još zaostalo ponješto kore. Sad treba ovako valjano oguljene šibe smjestiti na letve, te šibe razvrstati prema njihovoj duljini. Od ovud prenašaju se šibe na sunce ili u posebne prostorije, da se prosuše. Posije 24—36 satih valja šiblje povezati u svežnje za prodaju. Buduć se u novije vrieme sve to više traži valjana roba za spremanje raznih proizvoda i buduć se pazi osobito na to, da budu košare od dobra gradiva pletene: to neinia dvojbe, da će pitomljena bekva sve druge mješovite vrsti vrba iztisnuti iz obćeg prometa. Prem je vrba u obće s malim zadovoljna: to će nam ipak dati veći dohodak onda, ako budemo umjeli nju razložno pitomiti i ako nebudemo u predsudi živili, da je za pitomenje vrbe u svrhu košaračtva i najlošije tlo dobro. I izbor vrsti vrba odlučuje znatno na valjanost gradiva za košare. Tako se primjerice vrlo cieni dobrota takozvane bademaste vrbe (Mandehveide) sbog njezine biele boje šiblja i sbog drugih tehničkih svojstva. Druga suvrst bademaste vrbe — naime Salix amjgdalina canescens daje u dobroj stojbini preko 3 metra dugačke Ijetoraste, dočim salix amjgdalina angu^ tifolia daje samo jedan metar dugačke Ijetoraste. V. R-č—. Obća načela o provedbi diobe šuma. (Po professiiru dr. Eduarđu Heijeru). Svaki s diobom šuma baveći se šumar služi se u tom poslu obično posebnimi, pače donekle i opravdanim! načeli, no ipak ne uvjek podpuno temeljiti mi, za to se može u takove radnje lahko uvući po koja pogrieška, koja pojedinoj dielit se imajućoj stranki može nanjeti nepravdu tim, da joj je manje dodieljeno od dielećeg se šumskog imetka, dočim je usuprot drugoj stranki veći dio pripao, nego što bi ga zaista dobiti imala. Dioba šuma zadaje stručaru, koji se s tim poslom baviti ima, zaista tegotnu zadaću, jer će isti sbog pomanjkanja nuždnih naputaka često na neprilike nagaziti, koje mora ipak svla |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 234 dati, da uzmogne svojoj zadaći onako zadovoljiti, kako se to samo od svjestna stručara očekivati može. Naputci dakle za posao oko provesti se imajuće diobe šuma jesu od bitne zamašnosti za provedbu diobe same, a s tom spojene potežkoće takove su naravi, da se iste jedino putem obće discussije i nakon medjusobna svestrana prosudjenja i podpuno izcrpljene ocjene pojedinih valjano opravdanih stručnih nazora ukloniti mogu, pošto će se samo tim putem do žudjena cilja doći. Obća načela u tom pravcu mogu se svesti u sliedeće točke: 1. Za diobu mora da je šuma prije točno izmjerena; 2. prije diobe treba da se kroz cielu šumu prema potrebi i shodnosti valjani putevi osnuju i ponačine, te njihov pravac pobilježi i u nacrt ucrta, dočim se ima izgradnja još nuždnih obćih puteva na uzajamni trošak vlastnika prije diobe izvesti, ali i uporaba istih neuzkratiti nijednomu od dielećih se vlastnika, zašto moraju dosljedno i troškove uzdržavanja takovih puteva svi suvlastnici razmjerno prema porabi nositi. Tako izradjen i svestrano prihvaćen sistem puteva nesmije se više mienjati bez privole svih interesenta tako, da bi se samo stari putevi u druge svrhe smjeli upotrebiti tekar onda, ako bi se isti zamienili sa novimi putevi ili ako nebi bili u obće od nikakove porabe. 3. Tekar onda, kad su zbiljne plohe svih odjela i odsjeka šume u razmjerju njihova normalna dohodka po jednoj občenitoj plošnoj jediuici stegaute, ima se dioba šumske površine medju vlastnike u onom razmjerju obaviti, u kojem razmjeru isti na dohodke razdjeliti se imajuće šume udioničtvuju. Samo zemljištni posjed osjegurava budućnost djelbenika i posjednika, dočim novčana glavnica iznimno može biti samo kao jednačak zemljištne glavnice i uz veće kamate, buduć je vrlo prolazna, promjenljiva i nestalnije od prve. — Obćine, koje bivaju na taj način podmirene sa novčanim jednačkom, prodju zaista hrdjavo, te obično osiromaše, a kod toga trpi ponajviše bezkućnik (proletarac), koji očekujuć kakovu podporu ili polakšicu, nemože dobiti pomoći iz obćenitog takovog imutka, dočim korporacije usljed umanjenog im zemljištnog posjeda gube na kreditu, te se samo pojedinci mogu takovim postupkom obogatiti. 4. Kod ustanovljivanja medjašnih crta treba paziti na to: a) da se pojedini djelovi po mogućnosti arondiraju; b) obćeniti sistem puteva ima odgovarati potrebi pojedinih djelbenika, a za to valja nastojati, da se u sklad privedu oni nuzgredni putevi, koji mogu i za pojedine djelbenike biti od važnosti; c) da su pojedini u vlastničtvo izlučeni djelovi šume djelbenikom što više pristupni; d) da se vrstnoća i vriednost stojbine, tla i porastline (procjena u obće) izjednači što moguće više tako, da zbiljna pojedinim dielbenikom pripadajuća površina stoji što više u istom razmjerju sa stegnutom površinom; 5. da se odieli jednog uredjajnog razreda na jednu vrst drveća, uzgoja i obhodnje, i to po vladajućoj vrsti prociene obzirom na to, što se predpostavlja, da se sa stanovišta šumsko-gospodarstvenog ovakovo šumsko tlo i u buduće |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 235 — neće otudjiti šumogojstvu. Docira se stojbinske vrstnoće sa normalnimi dohodci u dobi obhodnje podudaraju, s toga moraju i potonji biti istovjetni, da jih medjusobno prispodobiti uzmognemo. Kad bi oni bili u rastućem razmjeru, onda bi jim u vriednosti unutar diobnoga teritoriuma medjusobno u jednom te istom omjeru bili bez obzira na ovu ili onu vrst drveća, ili na ovaj il onaj uzgoj il obhodnju Ako se takove obćenite šume sastoje od raznih vrstih drveća, uzgoja i obhodnja, to se ima od tih za temelj diobe uzeti ona, koja svim ondje vladajućim odnošajem bar donekle odgovara i koja bi se konačno za buduće gospodarenje pridržati mogla; u protivnom pako slučaju morali bi se onakovi odjeli, koji po svojih vlastitostih iziskuju poseban postupak izlučiti, te od ovakovih sastaviti poseban uredjajni razred; 6. da se svi odieli jednaka prirasta uvrste (ucjena) u jedan te isti razred stojbinske dobrote, a za svaki takav razred ima se sastaviti skrižaljka dohodka tako, da svakoj porastlini s normalnom drvnom gromadom u raznoj starosti iste odgovara u istovjetnom razmjeru ona u skrižaljki naznačena porastlina od iste starosti. Na normalnih mjestih svih onih odjela, po kojih se ima gromada račnnati za dojdući dohodak, treba da se sadašnji dohodak po jutru ustanovi, koji istodobni dohodak iz skrižaljke, ako se razdieli kroz onaj prvi po jutru, pokazuje nam za sve starosti porastline nepromjenjen činbenik. Ako ovaj činbenik pomnožimo sa u skrižaljki naznačenom drvnom gromadom odabrane dobe, dobit ćemo normalni dohodak porastline. Šumski odjeli u dobi premladi ili sa obrastom za procjenu neodgovarajućim, in)aju se smatrati kao čistine (laži), te jih valja po drvnoj gromadi njim bližnje porastline i sa sličnom stojbinskom dobrotom onako ucjeniti, kako je to već obrazloženo. Kod uredjenja i procjenbe dohodaka ima se stegnuti zbiljni zemljištni prostor na jednaki nečisti dohodak (tvarni, gromadni ili novčani), dakle na obćenitu jedinicu ucjenjivanja t. j . na normalnu dobrotu. Ako se potonji dohodak podieli sa istodobnim normalnim dohodkom obhodne dobe i pomnoži sa čimbenikom, koga smo kod napomenutog stezanja dobili, onda ćemo dobiti odtud zbiljnu zemljištnu površinu. U normalnih odnošajih ovako će se zaista ukazati jednaki dohodci po gromadah ili novčanih iznosih, ali kod diobe šuma vriede druga načela ucjenjivanja, buduć tamo nečisti dohodak (Rohertrag) povoljne obhodnje može biti brojnik činbenika za stezanje, dočim je ovdje čisti dohodak najpovoljnije ob hodnje (y i) mjerodavan, pošto prrirajerice 3 jutra šume na izvrstnoj stojbini donose tobki nečisti dohodak, koliki 120 jutara šume na lošoj stojbini, koji kod procjenbe i uredjenja, nu nipošto kod diobe šuma predočuje jednačak od 3 jutra, biiduć su ovdje troškovi administracije sa raznimi javnimi tereti 40 struke veći, nu ne samo to, nego su i troškovi skopčani sa izrabljivanjem šume razmjerno veći, te i troškovi za samu gojitbu mogu biti ovdje pače tohki, da usljed rečenih činjenica čista dohodka neitna. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 236 — Kod razložnog ucjenivanja ima se od nečistoga dohodka -R, odbiti trošak izrabljivanja šume E, zatim do konca obhodnje proračunani javni godišnji tereti S, trošak administracije A, te svi potrebiti troškovi za izgradnju puteva i troškovi gojitbe K. Usljed toga bio bi kod dobitne mjere p, čimbenik stezanja: normal. dobrot. dočim je «/ F´= stegnuta površina, ako je F= zbiljna površina. Ako je brojnik = 0, to je takođjer yF=^0, t. j . primatelju dodjeljena površina nije zai´ačunana, jer od nje proiztičućih dohodaka sa prije spomenutimi troškovi nestaje. Ako je brojnik niječan, to će tad i stegnuta površina biti niječna, te ako bi primatelj takovu primio i nju kultivirati imao, onda bi morao još toliko put dobiti ječne površine, da nebude u gubitku. Za to imala bi se onakova površina šume, koja niječan dohodak i kod najbolje obhodnje nosi, sasvim napustiti iz računa, ili bi se samo onda u račun uzeti imala, ako bi posjednik iz stanovitih razlogah prisiljen bio, da takovu površinu pošumljivati mora; 7. da se razdioba drvne gromade temeljiti ima što točnije na sadanjoj vriednosti njezinoj, a to zato, da se tim na polju spekulacije izbjegne što više svakoj obmami. Vriednost postojećih, poglavito starijih porastlina nesmije zavisiti 0 uredjenju šumskog gospodarenja u obće za pojedina udioničtva, niti od kasnijih za porabu dospjevših dobnih razreda, niti od nazora gospodarenja napose, a niti od nepredvidjenih nepogoda kroz ljude i prirodne dogodjaje, koji bi uzsliediti mogli. Da se slične obsjene od posjednika odklone, ima se ona obhodnja ustanoviti, — i to po onoj kod ucjenivanja dohodka uporabljivanoj skrižaljki, -koja najveći čist dohodak nosi, te vrstnoću tla i vriednost šume povisuje, dakle u obće ona, koja je po šumoposjednika najpovoljnija bez obzira na budući način gospodarenja. Prosudjujuć po skrižaljki dobu porastlina jednu za drugom, a tako i obhodnju i discontiranjem neprekidnim redom pravilno opetujuče se dohodke, te ostajuće porastline kao takođjer i medjuužitke na sadašnjost, te obračunom discontirane koli početne troškove, toli i na koncu svake obhodnje opetujuće se troškove gojitbe na sadašnjost: onda ćemo dobiti iz početka rastuće, a ka^nje padajuće kazalo vrieđnota, od kojih najviša vriednota za posjednika najpovoljniju obhodnju pokazuje. Jednaki godišnji izdatci (javni tereti, administrativni troškovi i t. d.) neuzimaju se ovdje u obzir, pošto isti po predspomenutom kazalu odbitkom konstantne jim glavnične vriednosti najvišu vriednotu nepromjenjuju. Ako svaka skrižaljka od više razredah vrstnoće osobitu obhodnju zahtjeva, onda se ima površina svakog razreda (fi, fa, . . . .) sa primjerenom dobom obhodnje (ui, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 237 u 2, ) pomnožiti, a iznos proizvoda sa ukupnom plohom riizdjoliti, da tim zadobijemo srednju obhodnju, — dalile: flUl4-f2U24- IT Um = f —, f , ^^ Sa šum. odjeli onakoviii vrstili drveća i uzgoja, koji nisu još ucje ijeni, postupa se isto tako po skrižaljci, koja odgovara njihovoj porastlini. Ako uzmemo vriednost glavnog užitka te u obhodnji uzsljedujuće dohodke prorede = M (nečisti dohodak), početni trošak gojitbe = K i dobitnu mjeru = p ; to će biti najpovoljnija obhodnja po obličku: R - K (lOp)u Uj lOpu -1 Ako ima dakle više šum. odjela tečajem prirasta jednakih i glede drvne gromade i glede sortimenta, t. j . da oni u jedan razred dobrote spadaju, onda se ipak neće najpovoljnija obhodnja istih toga radi sudarati u istoj godini, jer ako i dobne gromade jedne porastline medjusobno točno u istomu raznijerju stoje, u kojem razmjeru stoje i kod druge porastline, to neće ni ustanova potonje formule ovdje vriediti. Stavimo li primjerice pretežniju drvnu gromadu po jutru odjelu I. za dobu porastline lO, 20, 30, i t. d., sa r ´,„, r ´,^,|, r ^3„, ... . a onu odjela II. sa r ^10, r \o, r %(),, to nastaje razmjerje : ´´o : r´,„ : r´ao =r^„, r ^^ ^ r \n, a odtud ipak j(,š nesljedi, da je R 1 — K 1 xi-o pi o ^ ]I^V^K^^o^K VOp^ . 11*30 -K´3oXl-0p-^" 1-0 p 10 -1 1.0p^»—1 ´ l-Op´» —1 III 10 _ R 2 10 K 10 X lOp lO l-Op>o_l i-op^"—! I0p»"—1 a to tim manje, jer se i troškovi gojitbe medjusobno razlikovati mogu. Prema tomu u obće nepostoji samo za pojedinu porastlinu, nego i za pojedine skupine šum. odjela i za svaki uredjajni razred pojedinog udioničtva jedna posebna najpovoljnija obhodnja, koja se po obličku II. ustanovljuje. Medju ovimi obhndnjami, koje poprimiti valja, jest najpovoljnija najkraća (na pr. kod bukve 45—60 godišnja) jer životnoj snagi drveća najbolje odgovara i jer je u toj dobi prirast na drvu najveći. Kod onih vrstih drveća pako, kod kojih je prirodno pomladjivanje moguće, (e ako zahtjevana obhodnja stupi u onu dobu, u kojoj još za sječu do/.riela nisu, ima se iztražiti, da li se nebi dala ta doba po najvećoj vriednosti pronaći po obličku III. predmnjevajuć, da su troškovi gojitbe K približno jednak 0. Ova obhodnja svakog dionika može zadovoljiti, jer izdatke netreba ukamaćivati, jiošto takovih porabom sječin;v niti neima. 8. Porastline po svojih svojstvih diele se u 2 razred^ A. u I. razred spadaju: |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 238 — a) takove, koje su obhodnju jur dostigle ili pače nju prekoračile i koje se zaračunavaju po tržnoj cieni njihove sadanje drvne gromade. Po kratkoći goreiećene obhodne dobe ubrajaju se sve one porastline, koje kod njihove drvne gromade izkazuju svoju vriednost, na kojoj se osobito budući dohodci osnivaju i na koje se valja osobito obzirati, buduć se kod procjene takovih porastlina držati valja samo zbiljnih obstojnostih, na temelju kojih može se pouzdano naš račun osnivati; b) takove porastline, koje još doduše obhodnu dobu postigle nisu, ali su u prirastu zaostale ili su inače nepodpunog obrasta ili se u pravcu sjećnog reda nalaze, dakle u obće takve porastline, koje se sbog sličnih obstojnostih uporabiti imadu i konačno ovamo spadaju, c) zalihe od proreda ciele šume. Tržna ciena za pod b) i c) navedene slučaje obračunava se po sadanjoj drvnoj gromadi. B. U II. razred spadaju sve ostale mladje porastline, dakle: a) pretežnije zalihe, koje se bez uštrba za posjednika nemogu uporabiti i kojih vriednost raste i b) zalihe takove, koje još u vremenu do najpovoljnije obhodnje putem proredjivanja do porabe dolaze. Pravu vriednost (B. W.) tih porastlina naći ćemo, ako diskontiramo čisti prihod (v) iz porabnog dohodka najpovoljnije obhodnje (ui) na sadanjii dobu porastline (a), a isto tako valja i sa medjuužitci (d i da . . . dn ) postupati, koji u odgovarajućih dobali porastline (ai, a2 . . . a n = u i) stižu. Prema tomu sadanja vriednost porabnih užitaka i dohodaka od proredjivanja ustanovljuje se po oblićku: + —^ + —^´ +....+ ^´^—..IV. ui — a ai — a az — a an — a lOp lOp 1-Op 1-Op Za proračunanje zbiljne |)orabne gromade u m (ako se nećemo poslužiti sa procjenom izbrajanja stabala) morati ćemo pronaći pokusnu |dohu. u kojoj su obćenite vlastitosti ciele porastline zastupane, te na istoj ustanoviti sadanju (« godišnju) protežniju drvnu gromadu (m), koja podielena kroz istodobnu (a godišnju) gromadu (f) skrižaljke dohodka (koja tečaj prirasta porastline predstavlja) daje količnik ( ´r J, s kojim se gromada u skrižaljki najpovoljnije obhodnje pomnožiti ima. Tako proizišavša množinj, kubičnih metara umnožena sa vriednošću 1 m^ (tržna ciena po odbitku troškova porabe) i pomnožena zbiljnom površinom predstavlja vriednost (V.) glavnoga dohodka. Isto tako pronadju se inedjuužitci, ako pomnožimo u skrižaljki naznačenih dohodaka proredjivanja sa gore navedenim količnikom (JY) ^ vriednost 1 m´ X površinom porastline. Ako bi se imala k porabi jur dospjela porastlina X izrabiti i unovčiti, to §e odtud nastali čisti prihod (G) može odmah koristonosno uložiti (ukamatiti)i |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 239 — a osim toga nosi bez odvlake dotična oplodjena uporabljena površina takodjor rentu. Drugčije se ima sa porastlinoni r, koja tek za n godina k porabi do lazi. Sadanja vriednost takove po obličku IV. proračunane porastline odgovara ovdje čistom prihodu (G). Oba potonja prihoda (G) nisu si istocieni, akoprem su od iste veličine, te iste kamate nose. Tomu nije razlog taj, što godišnji kamati od Y nedolaze odmah u ruke, nego tekar poslie n godina jer se može G i od A u n godina sa kamati na kamate povisiti, te bi tako u obih slučajih GxlOp n bio, nego razlog tomu je taj, što kamati G—a od X teku od dužnika neodnosećeg se na ploštinu porastline, dočim kamati G — o od Y odnose se na samu površinu. Ova površina n godina nosi kamate, te nemora drugu posebnu rentu nositi kao ona u prvom slučaju, buduć vlastnik X može prometnu svoju novčanu glavnicu G povoljno kamatonosno uložiti i istodobno po volji zemljištnim prostorom razpolagati (na pr. prodati) jer G + podpunu vriednost tla on posjeduje, dočim vlastnik Y tek posije n godina u isti položaj stupa. Za tu dobu sbog te izostajuće posebne rente tla pripada Y njeka odšteta (D), koja odšteta izjednačuje razliku njemu sad u dio dopale vriednosti od one tekar poslie n godina uzsljediti imajuče podpune vriednosti tla, dakle je Tx j ^1 vried. tla , , 10p"i—a -1 ,. D = vried. tla — —1-Opn = vried. tla X l-Op"i —a ^^ Ali i dužnik G—a od Y (površina porastline) nemora tolike kamate davati kao onaj G—a od X (povoljna osoba na pr. družtvo), jer prvi mora tečajem n godina još godišnje javne terete i troškove administracije (s) podmirivati, što pomnožavanje i povisivanje prvog G - a slabi, jer raste do porabe na s X 1-Op" — 1 Uslied toga pripada vlastniku Y još daljnja odšteta, koje je sadanja vriednost: S = S X 1-Op (1-Opn — 1) _ S (lOpui-a—1) 0-Op X 1-Opn — 0-Op X l-Opii - a-, Ako se dakle drvna gromada porastline X kao G računa, onda je ona od Y= G — D — S. Tržna ciena jedne a godišnje porastline, koja u dobi najpovoljnije obhodnje ui, čisti prihod = V n izgled stavlja i do porabe u dobah porastline ai, a2, ... . a´n čiste dohodke od proredjivanja đi, rfa, dn daje uz sve to, što ima i godišnjih izdatal%a, jednaka je sadanjoj vriednosti porabit se imajućih užitaka i prihoda proredjivanja, — odbiv razliku medju vriedno.sti njekog za proizvadjanje diva razpoloživog zendjišta, koju vriednost sad ima i koju će nakon ui — a imati i napokon odbiv na sadanju joj dobu diskontirane za trajanja Ml — a godina dospjele godišnje izdatke ili: B W = obličku IV. — (obličak V. + obličak VI.) VU. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 240 — I naša je vriednost porastline = viiednosti šume manje vriednosti tla .. VIII Ali s ovim obličkom dobijemo samo tada pravi posljedak, ako se već u prvoj obhodnji može računati na normalne dohodke, u protivnom slučaju ima se izračunati idealna vriednost šume i tla — predpostavljajuć, da će dohodci abnormalni biti i u sljedećih obhodnja kao što su i u prvoj obhodnji. Vriednost porastline H u godini m jest jednaka kamatom i od kamata kamatam glavnice tla, koja se vriednost, ako obhodnju sa M, a sa Hi naznačimo na koncu obhodnje proizlazeći čisti dohodak odbitkom svih dotle prispjelih troškova proizvodnje, pronaći može po obličku " (10 pm _ 1 lOu — 1 Ovamo se još imaju uračunati i do m godina dospjevajuće kamate i od kamata kamate proizvodne glavnice (javni tereti, gojitbe, administracija), jer posjednik u vriednosti porastline ima ne samo naknadu do godine m dospjevajuće rente tla, nego i kamate ostalih glavnica, koje su za proizvodnju porastline potrebite bile. Ako je pakc do m godine imao nuz to i nuzužitaka, onda se imadu isti prema predjašnjem proračunu vriednosti porastline u odbitak uzeti. Oiitud sliedi, ako sa S, C, V do m godine dolazeće kamate javnih tereta, gojiibe i troškova uprave, sa D dotle dospjele vriednosti medjuužitaka označimo, da će biti: 1^ (10 p m — 1) +S-f-C4-V — D = vriednost porastline. U tom 1-Op" — I obličku označuje zz ne pravu, nego onu vriednost tla, koja bi uzslie1- 0 pn — 1 diti imala, ako bi čisti dohodci svih obhodnja uvjek jednaki bili //´. Ima li se dakle na koncu obhodnje u očekivati dodpjevajući normalni čisti dohodak, onda s-e tim postupkom ukazuje i prava vriednost tla. Discontiramo li cio na proizvodnje odnoseći se potrošak na sve postojeće porastline od njihova začetka do dobe diobe u sadašnjosti, onda će sbog istog potroška i svaka medjusobna naknada odpasti, jer se svi troškovi prema razmjeru udioničtvovanja pojedinih djelbenika iz zajedničkih sredstva podmiruju, te se tim i naknada d´že i izjednačuje. Kod proračunavanja vriednosti šume smatraju se djelbenici kao stranke, kojim se pojedini djelovi šume kao kupcu prodavaju. Na temelju toga imadu se svi neprestano uzslii´divši užitci diskontirati na sadašnjost, te od ovih samo na porabno vricme unapred diskontirani troškovi odbiti, koji se posije diobe od dotičnih vlastnikah podmiiiti imaju. Zato se prvašnji troškovi gojitbe, podmireni javni tereti i t. d. nesračunavaju, ali se zato moraju čisti dohodci od neprestano uzsliedivših porastlinah sračunavati, koji dohodci za proračunanu vriednost tla služe. Ova je ovisna od vrsti drveća i uzgoja kao takodjer i od obhodnje, a na temelju toga osniva se sva procjena. Kod toga postupka ima se obličak VIII. zamjeniti sa obličkom VII. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 241 — Nakon diobe sliedeći godišnji jednaki troškovi mogu se u tom slučaju iz računa izpustiti, a tako i stegnute površine pojedinih udioničtva, jer se usljed toga njihove glavuične vriednosti medjusobno dižu i izjednačuju. Nu ovaj pokraden jiostupak za procjenu \riednosti šume u svrhu prodaje nije umjestan. 9. Vriednost tla = o, ako je čisti prihod = o. — Obično nebiva, da se zemljište pcklanja, a još manje, da se komu plaća, ako se preuzima, te je i sbog nepravilne prodajne ciene i dobitna mjera nizka. Prema tomu je vriednost tla =^ prodajnoj vriednosti. Ovdje valja prosuditi, da li je ovisna vriednost tla ili dobitna mjera od prodajne vriednosti. 10. Kod proračunavanja svih čistih dohodaisa i dobitaka imadu se sadašnje tarife ciena i nadnica kao temelj uzeti. Proti prigovoru, da bi usljed toga vriednost tla i šume promjenljiva bila, vojuje Činjenica prigodnog padanja i dizanja žitnih ciena i visina za livade odnoseće se vriednosti nadnice. U. Troškovi gojitbe za podpuuu sjetvu, koji troškovi bijahu neposredno prije diobe još zajednički podmireni, imadu se uračunati preuzimatelju takove gojitbe po obličku VII., pričem je a^o sa: V d* dn K = ^r——7-+ —;r + + --X — vriednost tla X gOpu´—1) _ S (lOpu´- 1) 1-opu´ oop X 1-opu´ — 1 Za procjenu vriednosti gojitbe sa sadjenicami 1, 2 m godišnjimi izvedene, jest a = 1, 2 . . . . m i t. d. Kod ovog proračunavanja imadu se još uzsljediti imajući troškovi oko popravaka i usavršenja gojitba zajednički podmiriti. Ako bi vlastnik takovo zemljište na vlastiti trošak pošumio, onda k ob ličku IX. imali bi se na porabnu dobu discontirani troškovi odbiti, dakle K == na porabnu dobu discontirani podpuni čisti dohod manje vriednost tla ?L^P.!iz:il = na porabnu dobu diskontirani čisti prihod 4- vriednost tla _ 1-Oput 1-Opui vriednost tla = vriednost tla — vriednost tla = o, t. j . ovdje nedolazi nika kova vriednost porastline u račun. 12. Ako je novčana vriednost porastlina posebice za svakoga udionika ili sveukupno sbrojena, onda se proračuna za svakoga udionika „ima" i „dati" (Soli u. haben), a iz tog izdatci odnosno primitci po novčanoj vriednosti računaju. Izdatci mogu biti u novcu ili u drvu. U prvom slučaju ima dužniku dozvoljeno biti, da svoj dug prodajom dorastlih porastlina podmiri. U drugom slučaju preporučuje se, da se primatelj diobnim ugovorom obveze, te da svoje tražbine podmiri sa budućimi za izrabit dopustivim! šumami, da sve vrsti drveća i sortimente po procjeni porastline, po ustanovljenoj drvnoj cieni i uz podmirenje troškova izrabljivanja šume preuzeti ima. Ako bi se imalo izjednačenje provesti po vrstih drveća i sortimentih, onda bi prema okolnostim dužnik imao iz ciele šume sječom i preborom mnogih porastlina svojim obvezam zadovoljiti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 242 — 13. U pogledu točnosti procjene drvnih gromada preporuča se kod diobe šuma osobito posebni postupak, te: a) ako drvne ciene u obće vrlo nizko nestoje, ima se pretežniju porabiiu gromadu drva izbrajanjem i klupiranjem stabala procjeniti, a tako isto i poti štena stabla starijih porastlina. Samo drvne gromade proredjivanja i mladjih porastlina imadu se ustanoviti izradbom povećih pokusnih ploha. Kod izvanredno nizkih drvnih ciena mogu se pravilne porastline, kod kojih je starost (doba) približna najpovoljnijoj obhodnji primjereno velikimi pokusnimi plohami procjeniti. b) Glede još za porabu nedozrelih porastlina primjećuje se, da se netaknuto ostat imajuće drvne gromade do one dobe, do koje se može računati na njihov dojdući prihod, procjeniti imadu iU sredstvom povećih ploha, ili izbrajanjem i klupiranjem na njih nahodećih se stabala. —k— Zanimiv dogodjaj u lovu. Nije šala, odlučio sam u lov na medjede, na što nikad prije ni pomislio nisam, dok nezačuh, da će lugar S. sa nekojimi vodici, koji znadu potražiti medjedov brlog. Toj njegovoj namisli veoma sam se čudio. On da će u lov na medjede, — ta on nije lovac, a nije baš ni toli odvažan. To me baš usokoli. Prem nisam ni ja strastven lovac, ali ipak mogu biti dogodice odvažan, te odlučih čvrsto u potragu za medjedi. Kad sam se posije te odluke sastao s lugarom, upitav ga, je li je istina, da će ići u lov na medjede? On mi odvrati: „Uprav sam gosp. šumar došao prijaviti vam, da dva čovjeka Jezeranca znadu za medjedov brlog, pa ako imate volju, mogli bi ga s njimi potražiti". To mi se je svidjalo, te mu odmah naložih, da 9. veljače t. j . u četvrtak rano u jutro sa obojicom vodica dodje u stan na Vrh Kapele. U taj čas pristupi k meni i neki seljak iz Modruša i kaže: „Gospodine i ja znam za dva brloga. Dobro — odgovorih mu — dodji i ti u četvrtak, pa ako budemo sretni liepo ću vas sve nadariti. 9. veljače svane na Vrh Kapele liepi zimski dan. Sunce pomaljajuć se na vedrom plavetnom nebu, kan da poklanja svoju blagodat samo zato, da vidi posljedak znamenitog poduzeća, koji će se tog dana u Kapeh odigrati, nu to mu danas sudjeno nije, jer će prije glavnog prizora ođputovati u druge krajeve. Gora obavila se bielim sniežnim plaštem, a sunčani traci odrazujuć se o sitne sniežne pahuljice, ne dadu oku dulje vremena gledati u svjetlucanje plašta. Prvi red uz drum stojećih jela pričinio mi se na prvi pogled kao red velebnih alabastrovih piramida ili kao u svečanom ruhu red orijaških niemih stvorova, koji očekuju, da im izpovjedim naumljeni moj današnji posao. Nu toga im ne treba, — ta i onako će svemu svjedoci biti. Sunce je već dobrano poodskočilo, a nikoga neima. |