DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 276 - Odavle se može zaključiti, da je nepravilnija kružna presjeka jele; nepravilnija je bukvina, hrastova i omorikina, kod čega se opazilo, da prva ima u obće nepravilan oblik, a ostola dva — nepravilnu ovalnu. Ova iztraživanja pokazuju, da mjerenje debljine stabala po premjeru u jednom samo smjeru ne pruža nikakova jamstva za točne resultate, te da može dati u praksi pogrješne resultate za 5 do 10%. Prelazeći od obćenitosti na pojedinosti, uvjerit ćemo se, ako i nije mnijenje Mussetovo o najvećoj debljini drveta u smjeru premjera od zapada k istoku kod svih stabala potvrdjeno, daje ono ipak u većini slučajeva valjano i opravdano. Tako se je na jednom pokusnom prostoru bukova nasada, gdje se šuma ploštin^ izračuna po premjeru od zapada na istok razlikovala od one izračunane po premjeru od sjevera na jug za 12 "/„, pokusom pokazalo, da je u 88,3 % svih stabala debljina od istoka na zapad veća od debljine sa sjevera na jug, u l,g % da su obadvije debljine jednake, a samo u 9,9 "/„ da je posljednja (od sjev. na jug) veća od prve. II. Da se dokažu mnijenja Teodora Hartiga i Nordlingera, koja se tiču debljine stabala rastućih na obronku gorž, uzeto je 15 pokusnih prostora na takovu mjestu — 3 u jelovom, 11 u bukovom i 1 u arižovom nasadu, koji su stajali po starosti rasta medju 50 i 150 god. ´ Mjerenjem debljine stabala na tim prostorima pokazalo se, da a) kod jele i bukve, kada rastu na sjev. ili juž. obronku, veća debljina leži u položaju od istoka na zapad (0W), t. j . u pravcu poprječnom na spuštanja obronka, kako se vidi iz ovih podataka: , ^ Suma ploština osnovaka u f ^ ´ ´" S I Broj di-ve-^a, koje imade stabala drveća u kvadrat-Razlika vrst arveea .g.^ > ^^^^ debljinu u smjeru: nih metrih izračunanih po u V ca g>´o diametru: ´ 0 0W NS 0W NS jela .. . 80 55 24 8,731 8,28.3 + 5,3 60 37 22 8,398 8,060 4,2 + 50 35 14 5,894 5,707 3,3 + bukva . . ( 100 69 22 4,723 4,36o 8,4 + 100 77 17 1,445 1,299 + 11,3 100 79 17 8,9.57 8,204 9,9 + b) Kada rastu ove vrsti na istočnoj ili zapadnoj strani na obronku, biva obratno najveća debljina stabala u pravcu spuštanja obronka ili u pravcu idućem niz obronak, dakle: jela ... . 60. 94. 30. 53. 24. 41. 1,326 15,112 1,308 14,922 + 1,3 + 1,3 60. 29. 27. 1,36 1,140 -f- 2,3 50. 38. 10 7,017 6,146 + 14,2 bukva 100. 66. 31. 3,210 3,0.52 + 4,9 100. 54. 40. 7,1.50 6,984 + 2,4 50. 37. 11. 1,391 1,3I0 + 6,2 ´ Izmjereno je ukupno na pokusnim prostorima 234 jele, 820 bukava i 50 ariža. |