DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 292 —


c. Užitci gospodarstva u šumi (Biihler).
(1. Šuniarsko-kemijska tehnologija (Schvvackhofer^
e. Lovstvo (pl. Dombrowski).
f. Ribarstvo (Metzger).
C. Nauka o uredjenju šuma:
XI. Dendrometrija (pl, Guttenberg).
XII. Računanje vriednosti šuma i šumarska statika (Lelir).
XIII, Uredjenje (Judeich).
XIV. Uprava (Schwappach).
XV. Politika šumarstva (Lehr).
Prvi odsjek „Zadaće šumarske znanosti" izradio je prof. dr- Rudolf
Weber. Vrlo je zanimivo poglavje o geografičkom razprostranjenju šuma
u Evropi i historički uzroci tomu. Na strani 4. govori, da odredbe u pogledu
šuma datiraju istom od polovice XVI. stoljeća, nu valjda misli otim takove
odredbe, koje su imale pravnu moć za cielu zemlju, jer za pojedine šume izdavala
su zemaljska gospoda već davno prije podpune odredbe za pojedine
šume. Tako n. pr. za hagenauersku šumu izdao je takovu odredbu izborni knez
pfalački sporazumno sa gradom Hagenau već god. 1434. A i drugih takovih
primjera ima dosta. Na istoj strani govori Weber dalje, da je prvi šumski red
za cielu Francezku izdan za vladanja Karla IX. god. 1573.,do6im Baudrillar t
u prvom svezku svog djela „Traite general deseax et foržts etc."
imade odtiskan šumski red sa 92 članka, koga je izdao Franjo I. god. 1515.
Na strani 9 nalazimo, da se je šumska površina u Francezkoj od g. 1791.
do god. 1881. pomnožala od 6,55 miliona ha. na 8,397 mil. nu tomu nije uzrok
pošumljenje, kako to Weber navadja. Ta diferencija pokazuje kako je nestalna
šumarska statistika u Francezkoj pogledom na privatne šume. Officielna „statistigue
forestiere" od god. 1878. računa šumsku površinu na 9,185.310
ha., dočim takodjer službeni kataster od 1879. uzima samo 8,144.177 ha.
Podatci Webera potiču od uprave izravnih poreza, dočim podatci od 1878.
od ministarstva za poljodjeljstvo. Ujedno se protive tomu i broj silnih krčenja,
koja sam Weber priznaje; tako je izkrčeno od god. 1830. do 1884. samih privatnih
šuma 464.983 ha.
Drugo poglavje opisuje važnost šuma za obće blagostanje, najprije upliv
istih na temperaturu, onda na stupanj zračne vlage i na proticanje i uzdržavanje
vode. Material u tom poglavju vrlo je bogat te pomno razvrstan.
Isto tako puno podataka je treće poglavje, koje govori o važnosti šuma
za učvršćenje tla i slabljenjenje vihora.
Nu sva ta tri poglavja morala bi doći makar i kao posebni odsjek u
šumarsku politiku kao i ostala narodno gospodarstvena svojstva šuma, koja
Weber ne navadja. Lehr u svojoj šumarskoj politici osvrće se na njih, pa što
Weber o povjestnom razvitku govori, to Lehr opetuje, a Schwappach u povjesti
šumarstva obzirnije razlaže.