DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 293 To isto može se kazati i o drugom dielu Weberove radnje: „Šumsko ^gospodarstvo sa gledišta privatnoga gospodarstva." Što se tu govor 0 „naravnima faktorima šumskog gospodarstva" o čovječjem radu kao faktoru produkcije kao i o proizvodnih glavnicah i o njihovu unosu, to je sve h´epo i izvrstno, ali bi više spadalo u šumarsku statistiku ili u šumarsku politiku. K tomu može to samo onaj razumieti, koji je već prilično upoznat sa ostalima disciplinama šumarstva. Evo k tomu primjera. Na strani 88. i 89. pokazuje Weber, da bar ponešto prikaže omjer izmedju drvne glavnice i prihoda, da je normalna zaliha U z jednaka u — a zaliha najstarije sječine ue. Tu nam označuje u obhodnju a 0 popriečni sječivni prirast. Ovdje bi se moralo više iztaći, da je normalna zaliha samo u neznatnih slučajevih jednaka ^L^, te da dohod šume usljed predužitataka /i više iznosi, nego li it z. K tomu je popriečna novčana vriednost ukupne zalihe bitno manja, nego li sječivog porasta, te je za pitanje rentabiliteta šuma omjer gromade kraj etata i zalihe samo kao računski faktor od važnosti. Takodjer na strani 87 dvojben je stavak, da je p (kamatnjak) = — tako za pomnožanje u gramade kao i vriednosti. U prvom deceniju je čista ciena drva kraj najboljeg prometa jednaka skoro ništici, pače u vrlo odaljenih šumah podje po više decenija, dok dobije drvo na panju neki čisti dobitak. Ako se dakle porasti po osnovi uživaju onih godina, kad prekoračuje dobitna ciena dostalnu — kao n. pr. kod gulenja kore sa 15 godišnjom obhodnjom — to realiziranu vriednost drvne zalihe čitave šume predstavlja najstariji porast, a taj se ne ukamaćuje u vriednosti po — , nego po 100 postotaka, dočim sječivni prihod bez predužitaka gromade . 100 iznosi — postotaka ukupne gromade. Od mladjih porasta može se istom nieka vriednost očekivati, za koju se može kamatnjak po volji uzeti, ali valjda ne po kamatnjaku — . u Weber je na štetu svog djela kroz to obustavljen dainjem izvadjanju, što su mu metnuli djelo na početku, mjesto na svršetku. Krnjasto je, jer mnogo šta, što bi se moralo unutra staviti, nebi na tom mjestu razumljivo bilo. Drugi odsjek šumarska obuka i šumarska pokušališta izradio je Lorey. Nalazimo i opis i potanku kritiku svih naukovnih sustava te sada postojećih uredaba, te je predmet dovoljno izcrpljen. Poviest šumarstva, koju je izradio Schvvappah, nije za nas od tolike važnosti, s toga ćemo samo jednu priii jetbu staviti glede odstećivanja šumskih šteta. Na strani 159. veli se, da su kazne za šumske štete prije malene bile, nu nije svagdje slučaj. Za hagenauersku šumu bio je n. p. propis po šumskom redu od god. 1435. da svatko tko usječe hrastova ili brezova pruća, ima platiti |