DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 294 globu od 5 funti strasburžkih feniga ili 62 marke današnjeg novca, a posjek hrastovog stablića 30 strasburžkih šilinga ili 18´30 maraka današnje vriednosti. Ako se uzme još ondašnja tržna vriednost novca, to se je plaćalo do trideset puta više nego danas. — Vrlo liepa je radnja Ramannova o šumskoj stojbini. Temelji se na današnjem stanju znanosti, te je predmet skroz izcrpljen. Samo u dodatku „flora tla" ima ponešto pogrešaka." Medju bilinami na vapnenu tlu morale bi se navesti Orehis lusca, Ophrjs aranifera i Geutiana ciliata i crnci a t a a medju biljkami na humusu Senecio viscosus. Molinia coeruleo neraste samo na kiselom tresetištu, nego raste takodjer u množini na čistom suhom livadnora tresetu i žilavoj ilovači. K tomu je još neprilično, što Ramann rabi stara Linneova nazivlja mjesto običnijih novijih t. n. p. Guaphalium arenarium (mjesto Helichrysum), Schonus albus mjesto Rhjnehospona alba. Napokon solna bilina Samolus nema imena species Veillandi, nego Valerandi, a pjeskulja Spergula nezove se arenaria nego arvenzis i pent a n d r a. Odsjek V. sačinjava šumarska botanika od Luerssena, koju ćemo navesti zajedno sa sadjenjem i gojenjem od Lorey-a. Drugi odjel prvoga svezka počima sa čuvanjem šuma od Fiirsta. On je to i izradio na 76 stranica više enciklopedički, nego ikoji drugi. Dočim ostali navedene činjenice potanko razlazu i predložene gospodarstvene mjere uztvrdjuju, te ih manje više točno i opisuju, zadovoljuje se Filist obično, da jednostavno prikaže činjenice i iz toga proiztičuće mjere. Ostale grane u toj knjizi mogu se za početnike smatrati učevnimi knjigami, dočim je Fiirstovo čuvanje samo repetitorij za onakve, koji jednom naučeno hoće još da malo opetuju Pogledom na to da postoji dobar broj valjanih knjiga o čuvanju, opravdano je to stanovište Fiirstovo, samo u interesu jedinstva morah bi se i ostali spisatelji toga držati ili bi se pako Fiirst morao povesti za ostalima. Ali i sa njegova stanovišta nije material dovoljno obradjen. Trebalo bi n. p. kod čuvanja medja navesti, da je potrebito imati točan opis omedjašenja, dalje kod sprečivanja ovršnog požara navesti smjer, u kojem se stabla u požarnih prosjecih sjeći imadu. Dalje čuvanje stabala od češljanja rogova kroz jelene i srne pomoćju bielih uzkih komadića papira; kod mrazova trebalo bi navesti razliku osjetlivosti izmedju sadjenica i starijih eksemplara iste vrsti, napokon kod suhih vjetrova da se nesmije proredjivati na kraju sječina, a kod šteta od vihora da se imadu voditi uzke sječine kod pomladjivanja. Mnogo opažanja uzeo je Fiirst a da nije dalje iztraživao, tako n. p. kad veli, da se mrmak pari istom u hpnju, dočim u malo toplijih predjelih pari se već koncem travnja tako, da je već početkom svibnja naći mladih grčica. Priznanje, da naše sadašnje gospodarenje sa svojimi vehkimi sječinami umnožaje pogibelj od zareznika da nije ništa nova, to bi se dalo reći i o svih ostalih pogibeljih. Cieli taj odsjek spisan je kako je vidjeti površno, ali ipak, kako je već rečeno, dade se dobro upotrebiti za repeticiju. |