DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 29 <-- 29 --> PDF |
-- 295 - Izvrstno je djelo odsjek VII. bujice, usovi i njihovo zagradjenje. Jezgrovito i kratko opisuje nam spisatelj najhitniji dio tog materiak, temeljeći se na mnogostranom vlastitom izkustvu. Čudno je da autor voli, da se upotrebljuje jela mjesto omorike za zagradjivanje dolina. Najnovija će biti svakako zasada koju sigurno temelji na izkustvu da naime suvisli porasti od kosodrvine i alpinske jalše usove više podpomažu, nego što ih obustavljaju. Prosjeci u širini od 2 do 4 mt., načinjeni u smjeru naslaga brda, obustavljaju ih bolje. Bit će to valjda rad toga, što suvisli zasnieže se tako, da sačinjavaju sasma gladku površinu, koja je tvorenju usova povoljna, dočim prosjeci prekidaju suvislost sniežnog pokrova. Dalje preporučuje autor nekoje biljke, te medju inim upada u oči tiskarska pogrieška na strani 98. Stoji naime Carex agnostis koja ne postoji, moralo bi valjda biti Carex, Agnostis. Od roda Arundo, koji autor takodjer preporuča, imade u Austriji samo jedna vrst Arundo donax L., a ta vrst raste više na močvarastu tlu u južnoj Tirolskoj i Istriji, te bi se slabo dala upotrebiti za pobusivanje obronaka. Vrlo zaslužno je djelo VIII. odsjek „Tehnička svojstva drveća" od Exnera, koje će mnogi čitatelji sa zadovoljstvom čitati. Ne samo da imade resultata u neobičnoj množini, nego spisatelj često pokazuje puteve i sredstva, kako se do tih resultata doći može, gdje što nije navedeno uputom na druge učevne knjige, nu zato obećaje autor, da će na drugom mjestu obširnije predmet izraditi. Dobivanje šumskih plodina njihovo umnoženje i sačuvanje, izradio je Stotzer vrlo u kratko. Navadja najnuždnije, a da se ne upušta u potankosti, ali se ipak obzire na ono što u starih knjigah navedeno nije. Gdjekoje primjetbe pokazuju, gdje je autor sam svoja opažanja stavio, a gdje nije. Ako na strani 195. zaključuje hrastova stabla, koja usljed svoga rasta nemaju nagnuća na izvanrednu dugačku debljevinu, nego daju drvo samo za podsjede nemaju u starosti nikakov prirast na vrstnoći — to on izvadja iz okolnosti, da kod izradbe 56 cmt. debelih hrastova za podsjede više drva ode u trieske, nego li kod 38 cmt. debelog. To dokazuje, da je Stotzer pro tivnik velikih obhodnja, a ujedno da nije nikada imao prilike prodavati sbilja vrstnu hrastovinu. Duljina je kod hrastovine samo iznimno važan faktor, više se tu gleda na promjer i vrstnoću sama drva. Slično je i sa crvenim srdcem kod bukve. U srednjoj Njemačkoj, gdje su male obhodnje, nije autor imao prilike da proučava bukve većih dimenzija, s toga veli, da se crveno srdce više gore u blizini krošnje nalazi, što ali ne stoji, jer u gdjekojih srezovih sve preko 80 god. stare bukve imadu od panja počamši crveno ili smedje srdce. Kod uporabe drva u kolarstvu nije naveden bagrem, koji je za taj zanat vrlo prikladan i cienjen. Kod briesta morala bi se navesti razlika izmedju U. campestris i U. effusa. Zadnja vrst drveća spada medju one, koje se najteže unovčuju, dočim prva vrst spada medju cienije vrsti drveća. U topničtvu rabe za laffete. |