DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 296 — Klassifikacija gradj. drva po sadržini ili po kojoj drugoj dimenziji može se samo upotrebiti kod crnogorice, a i kod takvih listača, koje su izrasle na istom tlu, imadu obično i jednaku vrstnoću. To se kod hrasta najbolje opaziti može. Šešarke od jela često je prekasno kupiti u listopadu, a moralo bi se i navesti, da se mora podmetnuti vreća kad se trgaju, jer inače razpadoše se. Dobivanje sjemena iz jelovih šešaraka nije potrebno iztresivati pomoćju topline, a i škodljivo je, jer je jelovo sjeme osjetljivo na toplini. Drugi odjel „Gospodarski užitci u šumi" izradio je Biihler. Poglavja o šumsko poljskom gospodarenju i o steljarenju dovoljno su obradjena i za razsudjenje odnosnih pitanja dobro razvrstana. Samo bi se moralo naglasiti kod zadnjeg, kako je nemoguće sravnjujućimi pokusi dokazati cielu vehčinu štete, nastavšu kroz steljarenje za trajanja jednog te istog porasta. Svaki koji je imao pomladjivati šume, u kojih se je steljarilo, opazio je jamačno, da se nemože kadšto dokazati manjak prirasta na starom duboko ukorenjenom drveću, ali čim se započme sa pomladjivanjem, ne može se bukva i hrast udomiti ili nikako ili bar sa velikimi potežkoćami i snažnim obradjivanjem tla- Dosadašnji pokusi o štetnom djelovanju steljarenja na prirast ustanovljuju samo malen dio štete, ali sto puta štetniji je upliv steljarenja na buduću šumu, koja bi se na tako izcrpljenom tlu podići imala. Što se tiče pašarine, to je takovoj u kulturnih zemljah već odzvonilo. Samo iznimno u zločestih gođinah, kad nestane krme, mogla bi se dozvoliti, da seljak može svoje blago uzdržati. U šumi rastavljenimi dobrimi razredi ni nemože pašarina štete učiniti. U mnogih šumah vrši se još služnost pašarine te baš s toga valjalo bi potanje opisati način ostećivanja kroz razne vrsti blaga. Vrlo dobro je djelo „Pre voz" od Schuberga. Ograničuje se na 94 stranice te je izvadak iz autorovog „gradnja šumskih puteva i predradnje k tomu." Prigovorit mu se može jedino, da previše mjernički znanstveno postupa. Ustanoviti uzdužne i poprečne profile potrebno je samo u vrlo brdovitom predjelu, dočim drugdje svagdje zadovoljava srednja crta puta. Kod ustanovljivanja luka, kojeg smije put imati, manjka vrlo važan faktor naime stanje cesta, kroz koje mora vozač neizbježivo da prodje. Jer što koristi i najljepši luk u šumi izračunan za debla od 40 mt. duljine kud vozač mora proći kroz selo, gdje se ne može okrenuti niti sa 25 mt. dugim trupcem. Ako se hoće put graditi tako da se u smjeru više nemienja a tako mjernik i mora, jer mu je još prije gradnje terain kupiti, to takav put puno više stoji, nego kada se put izradi iz gorega na bolje. Postigne se to uzdržavanjem, čemu treba kamenja, nadalje čišćenjem graba zasiplje se zemljom itd. tako da put malo po malo vremenom dobije ravan položaj, a da se netroši bog zna koliko. — Četvrti dio uporabe šuma „Šumarsko-kemijska tehnologija spisana je od profesora dra. Schwackh6fera u Beču. Radi se tuj o kemičkoj sastavini drva i kore, opisuje se drvo kao gorivni material, govori se dalje o konservaciji, o fabri |