DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 298 — Poglodom na važnost sadjenja i gojenja dopalo je isto još manje prostora, nego li šumarska botanika. Lorey obradjuje tu granu na 116 stranica. Toga radi morao se je isti često puta ograničiti na same izvadke. Gdje gdje se čini, kao da je Lorey za izjednačenje obširnosti svojih suradnika prekomjerno na svom djelu kratio a na drugima mjestima kao da su mu se iznevjerili ne obradivši onoga, što bi po programu morali. Tako n. p. upozoruje Lorey na strani 518., vrst drveća zahtieva stojbinu, upućuje na nauku o stojbini i na šumarsku botaniku. Ali u obijuh odsjecih nema o tom puno razgovora. Kod biranja vrstih za poraste rabi Lorey često druga latinska imena, nego Luerssen u svojoj botanici. Tako n. p. zove on dvje vrsti breze Betula alba i pubescens, dočim ih naziva Luerssen pubescens i verrucosa; Lorey navadja s pravom Salix daphnoides kano važnu, koje u botanici neima, isto tako kao i bližnju suvrst pod imenom kaspijske vrbe Salix acutifolia Willd. Na strani 222. navedeno je medju polagano rastućimi vrstmi drveća u istom redu bukva, grab, i jela, to valjda nije namjerice učinjeno, da se prve dvie podrede jeli. Jela raste na jednakom tlu s početka uviek brže od bukve, te preraste prvih decenija, osobito u višem položaju, vrlo često i omoriku, koja je označena kao srednje rastuće drvo. Navod, da briest glede podnašanja zasjene stoji izmedju hrasta i bora, nije valjan, jer relativno dosta razvite krošnje briestova, rastućih vrlo dugo pod zasjenom hrasta, jalše i jasena, dokazuju protivno. U svojstvu podnašanja zasjene dolaze briestovi odmah iza lipa. (Nastavit će se.) Pismo iz Slavonije! Pod ovim naslovom donio nam je u šumarskom hstu mnogu zanimivu uvaženi naš pisac iz Jasenovca. — Meni se taj oblik vrlo svidja i neka mi dozvoljeno bude javnosti u obliku pisma štošta priobćiti. Najdugotrajniji posao, doznačivanje drva, dovršeno je posvuda. Naši pravoužitnici u ravnici okolo hrastovih šuma zadovoljni su kako tako, ali se zato brdjanom nije dalo ugoditi. Ovi prvi dobivali su drva u ravnici, pa su je mogli uz pol muke izvesti radi dobrog i dugotrajnog saonika u prošloj zimi, dočim su potonji dobiU drva u brdu, a iz brda još niti danas drva izvezli nisu. Zločesti izvozni putevi stvoriše kod nas odnošaj, da naši brdjani i nereflektiraju na goriva drva. Oni si radje potrebe svoje podmiruju kradjom, koja žalibože sve više mah preuzimlje, a dotjerala je dotle, da smo u mjesecu siečnju, veljači i ožujku u samoj I. šumariji 3000 prijavnica nakupili. — Seljaci u brdu neidu na doznačivanje, kao što je jur spomenuto radi zločestih izvoznih puteva i radi toga, što su dosta daleko ušumljeni. Oni potrebe svoje namiču u lahko pristupnih dielovih šume, naročito na okrajcih. S toga |