DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 299 — razloga su šume na krajevih — odnosno na podnožjih bregova uprav devastirane obrasle sa šipragom, sastojećim se iz bukovih i hrastovih (gradunovih, gradjenićevih) izdanaka. Samo kose gorske, koje su riedko 4—500 m. visoke, a onda nepristupne kojekakove kotline, sačuvane su Na njih se još može naći liepih bukava a i dosta vidjenih hrastova. Vegetacija bila je ovog prolieća upravo bujna u našem brdu. Brdo je bilo u travnju podpunoraa zeleno Bukve i hrastovi ocvali su, pa se je nadati dosta obilnoj žirovini — naproti toga, da je bukvica ponešto nazebla, počela bila malo opadati. Pravoužitnici se nemalo tomu vesele, jer uživaju žirovinu bezplatno. U ravnici cvao je lužnjak oko 5. svibnja a posve prolistao tek u drugoj polovici svibnja. Žira u nizinah bit će malo. Mrazovi su zametku mnogo naškodili, jer ovaj ametice opada, pa i ono, što ga ostane, bit će pušljivo usled suše, koja ovdje vlada. Na lužnjaku imade neizmjerna množina gubara. Gusjenice njegove u šumi Migalovci neprestance brste, pa se je bojati, da će se ta mlada i vrlo liepa porastlina, koja je godimice povodnji izvržena, posve osušiti. — Crvena trulež hrastovine uvlači se sve više u šume brodske imovne obćine i može se skoro sigurnošću uztvrditi, da polovica naših šuma na toj bolesti boluje, ona se sve to većma grozi rentabilitetu naših inače velebnih hrastika. Nije s gorjega iztaknuti, da bi inače upravno osoblje trebalo tu bolest neumorno iztraživati, jer i ono, što se o njoj znade po znanstvenih iztraživanjih Hartigovih i Wilkomovih, svako priznanje zaslužuje malo je, a da ozbiljno pomišljamo, kako ćemo tu bolest barem ograničiti. Mi smo mislili, da su naše šume najstarije crvenom truleži napadnute, ali nas žalibože mnoge činjenice sile konstatovati, da i u najljepših 60 - 80 god. mladih porastlinah crvena trulež na srcu drveta nije riedkost. 0 samoj toj bolesti crvene truleži progovorit ću do skoro obširnije. — Šume brodske imovne obćine po svojoj unovčivosti razilaze se u dvje karakteristične grane. Dočim se šume hrastove u nizinah za skup novac prodaju, iz kojih baš sada trgovci marljivo dužice prave, neimaju brdske šume nikakove budućnosti. Ove potonje postati će pašnjaci, osim ako se uztrajno držimo načela, da nam sama priroda pokazuje, koje vrsti drveća da uzgajamo. Naše gore obraštene su sa bukovim, cerovim, gradunovim, manje pako javorovim i jasenovim (crnim) stabaljem, nu da li u visokom, nizkom ili srednjem uzgoju, jedva bi se karakterisati dalo. Spomenute vrsti drveća, kao što će obzirom na merkantilne odnošhje i bez razlaganja biti poznato, neimaju u brodskoj imovnoj obćini budućnosti, osobito gledom na onaj ideal racionalnog šumarenja, da šume čim moguće veći prihod pružaju. Renta naših brdskih šuma tako je malena, da niti troškove čuvanja nepokriva. |