DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 300 — Vrsti drveća, koje mi u gori našoj podržavamo, nikako se nemogu dovesti u sklad sa današnjimi šumskimi okolnostmi. Naše brdo trebalo bi borom pošumiti. Predsude, koje stavljaju dvojbeno u izgled obstanak borika u našem brdu, davno su odklonjene učinjenim pokusom u Mladojvodici, gdje se je iz sjemena podigla mala borova porastlina za deset godina tako krasno, da služi punim pravom na čast onomu, koji ju je uzgojio. — U istom srezu nad selom Glogovice ima 10 jutara 25 godišnjega borika iz kojeg se sada već najljepše gredice manjih dimenzija rabiti mogu. Deblo takovog bora iznaša okolo 0´6m´ krutnine. Sve nam to dokazuje, da podržavanje dosadanjih vrstih drveća u brdu našem, kako već rekoh, nije niti najmanje za naše odnošaje prikladno, naročito pako onda ne, kada u obzir uzmemo, da nam je poglavita dužnost brinuti se za izvore, iz kojih će si svoje potrebe pravoužitnici namirivati. — Mi veoma skupo hrastovo drvo visokom obhodnjom dajemo pravoužitniku, a ipak bi se ono drugim načinom neocienjivo skupo unovčiti moglo, a kako će nam tek onda biti, kada doživimo dan, da smo stare hrastike posjekli pa budemo morali načeti mlade šume? — Neka nas sve te činjenice u buduće odvrate od dosadanjih predsuda, pa posegnimo za uzgojem borovih šuma na naših malenih ali romantičnih brežuljcih. Napred dakle; pokažimo potomkom, da smo se i za njihovo dobro brinuli. To nam slavonskim šumarom nalaže sama naša savjest, da budu šume na brežuljcih naših potomkom na korist, a nama, koji smo jih uzgojili, na čast i ponos! Ovo pismo šaljem prijateljem sada, a drugi put o naših odnošajih i više. Iv. St. Nasad omorike u perivoju Tuškanou. God. 18^4. bje s proljeća na ulazu u Tuškancu na lievoj strani jedan brežuljak do 400 od 5—6 godišnjih omorikovih sadnica presadjen. Tko je od godine 1884. mimo toga nasada prolazio i motrio, opaziti je mogao, da sadnice kunjaju i da su jim četinjače požutile. U koliko sam mogao primjetiti izginulo je oko 107o omorika, te jih moralo s drugimi izmjeniti. 0 tom žutilu omoričnih četinja posumnjaše mnogi, da im je bivša suša naškodila, inače da su sadnice sasvim vrtljarski pravilno posadjene. Da su četinje tog nasada nakon presadjenja žućkastu boju zadobile, i da je polovica istog nasada još godiue 1887. do konca svibnja istu boju pridržala, a tek ove godine počeo se isti nasad, kako je vidjeti, u rastu oporavljati, izgubiv žutkastu boju, tražit se ima po svoj prilici uzrok tom pojavu u samom tlu i u presadjivanju sadnica, o ćem ću koju ovdje reći. Kod presadjivanja sadnica sa jednog mjesta na drugo treba znati, koji su najglavniji i najvažniji uvjeti, |