DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 35     <-- 35 -->        PDF

- 301 ~
da sadnica na presadjenom mjestu u rastu s uspiehom napredovati može, što Se
kod presadjivanja ovdje toliko u obzir uzelo nije, a sbog toga su sadnice požutile
i kunjale.


Tko si je praktična izkustva stekao, jamačno je opaziti mogao, da stvaranje
žilica kod svake biljke zavisi od kakvoće tla. Ako je tlo sa crnicom pomješano,
i ako su žilice zemljom slabo pokrivene, da jim sunce i vjetar površinu
brzo osuši: onda će se lahko primjetiti, da su se brandusi na sadnici
po dubljini tla površno razvriežili.


Usuprot tomu, ako motrimo na njekom sa vlažnom mahovinom i sa duboko
pokrivenom zemljom poraslu sadnicu, opazit ćemo, da se je veći dio
brandusa ravno na površinu tla povukao i po slaboj crnici razvriežio, a često
porastu uprav povrh žilja iz stabljike nove žihce, koje su se medju vlažnom
mahovinom razvriežile, tražeć si hranivo. To isto opaža se i kod odraslih voćaka,
buduć mnogi kod okapanja voćaka nagrui hrpu zemlje oko debla, a mnogi
običaju oko voćke pleterom ograditi i zemljom izpuniti tobož za to, da si tim
privede sjedalo u hladu izpod voćke, pa ni prvi ni drgi nesluti, da to podnipošto
nevalja, buduć mu voćka plodom uroditi neće.


Promotrimo li tlo onog brežuljka u Tuškancu, na kojem su omorikove
sadnice presadjene, to ćemo opaziti, da je ono od žute, neplodne ilovače, koja
u sebi mnogo vlage drži. Ako su one omorikove sadnice na dobrom tlu porastle,
te ovamo u neplodnu žutu ilovaču onako presadjene, kako su sbilja na tom
mjestu ponikle, onda su u to ilovasto tlo svakako duboko presadjene. Da je
tomu tako, može se dokazati ne samo tim, što su četinje mladog nasada požutile,
nego i tim, što je nasad kunjao i preko tri godine u rastu zaostao, pošto su
žihce mladih omorika u neplodnom tlu zakržljavile, neimajuć dovoljnog hraniva
za svoj razvoj, te nemogav se uzpeti do plodovite površine tla. Cim su se
žilice mladih omorika u navedenom vremenu ojačale u tohko, da su mogle
prodrieti do plodovitog tla, odmah su jim četinje pozelenile, ali tomu trebalo
je ipak skoro punih 4 godina. Ovako je taj nasad kod neopreznosti prigodom
presadjivanja kroz 3-4 godine u rastu zaostao, prem je bilo želiti, da se je
odmah bujno razvio, da bude čim prije za ures perivoju.


Kod nejednakosti vrsti tla nevalja se kod presadjivanja sadnica uvjek
držati onoga načela, da treba sadnice onako duboko presaditi, kako su na prvobitnom
tlu porastle. Usuprot valja kod presadjivanja sadnica s jednog mjesta
na drugo o tom nastojati, da žilje sadnice pridrži prvobitni pravac i da žilje
u tlu u koje se presade sadnice, lasno može naći dovoljno hraniva za svoj
dalnji razvoj, a ne da se boriti mora sa raznimi zapriekami, kojih nije bilo na
onom tlu, iz kojega su sadnice za presadjivanje izvadjene. J. E.


23