DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 302 — Da li i voćke koristno u šumi uspjevaju? Očekujemo li što veći prihod iz fuma sa nastojanjem povišenja njihove narodno gospodarstvene vrieduosti, to temo doći i do pitanja, da li mo/.emo u šumi nuzgreduo i voćke odgajati. U prvi čas može se očekivati na to pitanje povoljan odgovor, osobito ondje, gdje je tlo za voćarstvo prikladno i gdje su kiimatičke okolnosti voćarstvu u prilog. Ali potanjim iztraživanjem svih na odgojivnnje voćnog drvlja uplivajućih činjenica, doći ćemo do posve protivnog osvjedočenja, pače i do tog uvidjenja, da nam u najviše slučajevih nitzodgoj voća u šumi u obće uspjeti neće. Potežkoće i zaprieke takovomu nuzodgoju voćaka mogu odvisiti od same kulture, jer od ove zavisi dobrota ploda, t. j . plemenitost voćaka, pošto voćke uplivom bolje ili lošije kulture svoje vastitosti bitno promjeujuju. Voćarstvo obuhvaća sve ono, što upliva na sam uzQoj i uzdržavanje, pomnožavanje i oplemenjivanje voćaka; sve što usavršuje voćnjake, sabiranje i pohranivanje ploda itd. tvoreć glavnu granu narodnoga gospodarstva. Izbor shodnih vrstih voćaka prema tlu i brižno obradjivanje istih svesti valja u sklad sa položajem, buduć uspjevanje voćaka zavisi od mjestnog upliva podnebja i od ostalih mjestnih odnošaja. Voćarstvu najbolje prija snažno laporsto i duboko crnično, te što više jednako tlo, prem može isto biti kamenjem izpremješano, ali nesmije biti vlažno niti tresetno (barovito). Najglavniji je nadalje uvjet napredovanju voćaka i taj, da se iste odgajaju u primjerenih razmacih sbog upliva vazduha i svjetla, da se uzmognu podpuno razgraniti. U protivnom bo slučaju priete voćkam razne bolesti i zareznici kao što sve ovo prieti i ostalom drvlju. S^mo odgoji\anje i oplemenjivanje voćaka veoma je raznolićno i mnogostručno, i buduć nije moja glavna svrha samo voćarstvo ovdje razpravljati, povraćam se k pitanju, da li i u koliko bi bilo koristno nuzgredno odgojivanje voćaka u šumi? Oplemenjene voćke da ti se neizrode, t. j . da se u svoje prvobitno stanje neizvrgnu ili bar da ne zakržljaju, zahtjevaju za svoj napredak i obstanak animalnog gnojiva. U tom su pogledu voćke ravne ostalom kulturnom bilju, koje uplivom brižne i ručne njege svoju prvobitnu narav izgubi, slastnijim plodom radja i tim se sve bolje oplemen. Pomotrimo li razne vrsti našeg povrća, okrupni plod maline, grozdića i jagode, te raznovrstno uresno naše bilje sa punim cvietom, to ćemo na istih jedva tragove njihove prvašnje naravi i oblika opaziti. Za njekoliko generacija pojaviti će se prvobitni tragovi divljačt\a i na voćkam, ako se opet izvrgne i izrodi tim, da se samo sebi bez dalnje njege prepusti. Može se doduše dogoditi, da će u povoljnih stojbinskih odnošajih, osobito akoi je tlo vegetabilnimi ostanci rodno, pojedine vrsti voćaka napredovati, ali ipak |