DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 303 — neće plod takovih voćaka biti od one velićine, savršenosti i ukusa, kakovim rode voćka na tlu gojenom, koje je animalnim gnojem popravljeno. Protivno tomu biva plod sve manji i manji, nesavršeiiiji i neukusniji tako, da se konačno od divjake jedva isto razlikuje. Šumski humus nije dovoljan, da pospješi vegetativno djelovanje do onog stepena, koji je za proizvodnju plemenitijih vrstih voća potrebit, za što je osim toga nuždna i brižna težatba samoga tla uz razuman daljni postupak osobito za prve mladosti voćaka. Kod voćarstva glavna je kulturna svrha ta, da se odgoji plemenito voće t. j . plod ; nu ovu svrhu nuzodgoja voćaka u šumi neće se postići, kao što možemo to viditi i na trešnji, uzgojenoj u šumi i uz ceste, buduć je takovoj trešnji plod znatno manji i neukusniji od ploda trešnje u naših vrtovih uzgojene. Ovako je i sa malinom, koja se u brzo izrodi u šumi, ako je i bila oplemenjena, te plod one u vrtu gojene maline u svemu nadkriljuje plod divlje maline, osobito ako se brižno njeguje. Još se brže izrodi jezgričavo voće (Poraaceae), jer isto treba osobito povoljno tlo za svoj napredak. Samo na vrlo rodnoj riečnoj periodičnim poplavam izvrženoj položini, kojimi se poplavami doplavlja takovom tlu i animalnih čestica, mogle bi se uspješno i voćke u smjesi šumskog drvlja odgajati. Pa ipak ima i njekih vrstih drveća još, koje bi se koli u vrtu, toli i u šumi koristno gojiti mogle, a te su: pitomi i divlji kesten i orah. Pitomi kesten* kod nas nije riedak gost, dapače ga ima mjestimice i u primjerenom broju prama ostalim vrstim drveća u šumi, te ako i nije u glavnih načelih šumarenja uzgajanje kestena kod nas u šumi glavna svrha ta, da se od kestena dobije samo valjan plod, to naš kesten ovako gojen, kako se zbilja goji, nenosi onakav izvrstan plod, kao što bi ga nositi morao, da se uzgaja ne samo drva, nego i ploda radi, prem on i sad svojim plodom može znatnu nuzgrednu korist dati. Kestenu toplije podnebje prija i zato ondje gdje klimatični odnošaji uzgoju kestena prijaju, može se isti na dobrom tlu uvjek uspješno uzgajati, osobito na brežuljastomu položaju. On u toplom podnebju uspjeva i u gorju. Osobito napreduje na rahlom i dubokom ma i manje vugljivom tlu. Uspievati će dobre i na pjeskulji od primjerene dobrote, dočim mu vlažno i močvarno tlo neprija. Živi zdrav 120—150 godina, nu i šuplje stablo može se još na stotine godina uzdržati. Listinac mu je obilan, a na poboljšavanje i uzdržavanje plodne snage tla dobro dieljuje. Kao šumsko drvo uzgaja se kesten ne samo sbog svoje vrline liesa, nego i sbog svoje životne snage, usljed koje iz panjeva bujne izdanke tjera. Kestenovo drvo srednje spec. suhe težine od 0´67 vrlo je odporno i veoma pruživo, te dugotrajno, osobito u tlu. — Kestenovina se rado za vinogradske Vidi „Šumarski list" od srpnja god. 1886. strana 300—302. |