DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 304 — trklje traži, a ista je sposobna i za burad za južno voće, te se u obće za gradivo rado rabi. Divljeg kestena je domovina sjeverna Azija. U Evropi je zaslugom Matthio lusa i Clusiusa u 16. stoljeću gojen, dočim je prvi divlji kesten u Beču god. 1588. zasadjen. G. 1770. proizvadjalo se je po tvrdnji Mindena iz kestenovog ploda ulje. Pred 100 god. je Medicus dr. Veber i Priezelt dokazao, da je ne samo plod divljeg kestena i lišće mu veoma dobro hranivo za stoku i ovce, nego da plod i sa gledišta zdravstvenog kao obrana proti mnogoj bolesti uvaženja zaslužuje. Scopoli je rabio plod divljeg kestena mjesto sapuna kod pranja prediva, konoplje i svile, dočim Buschendoif u svom gospodarskom listu g. 1799. preporučuje plod divljeg kestena za proizvadjanje škroba. Divlji kesten rodi plodom, koji vrlo prija visokoj i crnoj divljači i njekim našim koristniin domaćim životinjam za hranu, a vrlo ga rado jedu ovce, te bi s tog gledišta donekle koristi divljeg kestena bile približno jednake hrastovom žiru. Pošto se ali divlji kesten vrlo razrgrana, zato za svoje uspjevanje mnogo prostora zahtjeva i zaprema, a sbog toga nerazmjernu drvnu gromadu daje, te mu nije niti drvo od osobite vriednosti, to bi se zato kesten mogao trpiti samo u predjelih, u kojih ima obilno drugih šuma, u kojih se ne šumari sbog dobitka čim veće drvne gromade, nego se ide samo zatim, da se postignu najveće narodno-gospodarstvene koristi. Orah je kod nas riedak, a naći ćemo ga ponajviše kao samca na njivah, u vrtovih, uz ceste a redje ga vidimo u šumah. U šumah mogao bi se orah takodjer koristno uzgajati, osobito sbog visoke mu ciene liesa. Sbog samog ploda ne bi se imao orah u šumi uzgajati, jer takav plod nebi bio baš od osobite vrline, nu orahovo drvo osobite je vriednosti, pa ?ato bi ga bilo vriedno više uzgajati. Uzgajanjem predpomenutih vrsti, koje se mogu brojiti medju šumsko drveće i medju voćke, povisila bi se u predjelih, gdje tomu klimatični, stojbinski i ini odnošaji odgovaraju, narodno-gospodarstvena vriednost šuma a prihod od istih povećao bi se tim više, što je uzgajanje rečenih vrstih drveća jednako sa uzgajanjem plemenitijih drugih vrstih šumskog drveća. — k. |