DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 309 — i ki-iepkim šumskim naraštajem proviđiti. Ja sam se baš njekora srećom desio u blizini toga vlastelinstva upravo onda, kad se je taj posao obavljao, te sam bio svjedokom toga turskoga baratanja. — Ja sam dao 200 zrna takova žira zasaditi u bašdi njekog lugara, da se osvjedožim, kakova ee 6iida sa tim žirom priroda učiniti. To je bilo oko polovice ožujka, a danas je polovica svibnja, dakle nakon dva mjeseca, evo čuda prirode, jer je ipak ,.jedno" zrno proklijalo. Možebit će drugo oko sjeSnja, a trede za koju godinu. Ovo znači toliko, da treba za osjegurati si uspjeh pomladka kod mjestimične sadnje na brpe u četvornom razmaku od 1 hvata = 2 mtr. za jednu biljku 200 zrna, odnosno skoro jednu litiu žira u jamu baciti. (U 1. litru stane do 230 žira kitnjaka). — Ako bi se u takovom razmaku pomlađjivalo, onda bi trebali za svako jutro 1600 litara t. j , 16 hektolitara ili preko 400.000 zrna žira (oko 25 mjerova) u tu crnu i nezahvalnu zemlju pohraniti, da nikne bar 1600 bilJKa, koje su, čim se rode, već na smrt odsudjene. Evo tako se gospodari po turski u mom okolišu! Bolila me je upravo duša, gledajud nerazbor taj, pa da si dadem oduška i strukovnom svom osvjedočenju odaha, napisah te riedke drugovom svojim i cienjenim čitateljem na razmišljavanje, te pitam, da li smije tako biti u buduče na sramotu i priekor naš? Možebit de se i moj susjed vlastelin još za hore boljemu domisliti, te odabrati drugi način kod pomladjivanja šuma, da ga nezahvate posljedice stanovitih ustanova šumskoga zakona. A. Hranilović, šumar. Tvornica pokuetva iz svinuta drva u Zagrebu. Ovdješnja sa svoje solidnosti sveobče poznata veletvrdka Guido i Gustav Pongratz oglasi od skoro, da je svoju gradjeviiu stolarnu napustila i mjesto ove uredila znatno povećinu tvornic u pokudtva iz masivna svinuta drva s najnovijimi strojevi i spravami tako, da će pokućtvo samo najbolje vrsti proizvadjati. Ovo poduzeće je pod upravom izkušanih vještaka pri trgovačkom sudu pod naslovom „Tvornica pokućtva iz svinuta drv a u Zagrebu " uknjiženo. Podjedno će ista tvrdka i radnje svoje tvornice parketa i paropile bez ikakove promjene i nadalje obavljati. Mi pozdravljamo s osobitom radošću ovo novo domaće poduzeće i želimo mu najbolji uspieli. Ovim se opet otvara našem narodu novo vrelo privriede. Izvozni promet s drvi. Promet sdrvi i drvnom robom veoma je znamenit u području osječke komore, što i nemože inače da bude uz ono obilje šuma u Slavoniji. Najznamenitiji promet bio je ipak kao uviek s dužicami , i to tako zvanimi francezkimi, kojih je preko Trsta izvezeno 1880. godine 47.172,140 komada, od kojega broja odpada na samu Prancezku 45.326.580 komada, a ostalo na Englezku, Italiju, Španjolsku i Afriku. Njemačke bačvarsk e i kačarsk e gradje proizvedeno je godine 1881. okolo 2 400,000 akova. Destinacija bila su neka austrougarska tržišta, .pa onda Njemačka. Tesan e i rezan e hrastove gradje izvezeno je godine 1881. željeznicarai i parobrodi 384 393 met. centa, od koje zalihe otišlo je u samu Prancezku 60*´/|,, a ostalo odpada na Belgiju, Njemačku i Austro Ugarsku. U Italiju prometne se preko Siska i Trsta množina četverobridne tesane gradje i gradje za brodove, što se sve proizvadja u slavonskoj savskoj dolini. Željezničkih podsjek a došlo je 1881. god. u promet 150.000 komada, adrva h za ogrie v svake vrsti dolazi u trgovinu svake godine do 300.000 prostornih metara, a to drvo prodaje se ponajviše u Ugarsku, imenito Banat i Bačku. Od šumskih nuzužitaka ima važnost u trgovini šiška, koje je 1879. godine došlo u promet do 20.000 met. centih, doćim je 1880. godine prodano samo 6 — 8.000 met. cent h. Godine 1881. bilo je šišarice u prometu 25—30.000 met. centih. Ciena po met. centu jest 12—16 for. destinacije Beč, Budimpešta, Gradac. Žir služi za domaću porabu radi prehrane svinja, a zanimanje gulenjem kore jest istom u prvom razvitku. Odpađc i i svržj e dolaze u promet, od kako je u Županiji podignuta tvornica tanina, koja u veliko radi, nu čiji promet nije dosele točno poznat. |