DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 310 — Spomenuvši promet s divi u Slavoniji đodit i´emo, đa se u izvješdu zagreb. ko more nagovori o tom prometu, kako postoji u njezinu području, već u obde o prometu s drvi u Hrvatskoj i Slavoniji 1885. godine francezkih dužica preko Kieke 39,848.998 komada, a preko Trsta 10,693.638 komada, ukupno 50,542.636 komada. Goriva drva (imenito bukova) dolazi u Hrvatskoj i Slavoniji u promet oko 6—700.000 pro stornih metara. Požaliti je, da od senjske komore nepredleži slično izvješće o gospodarstvenih, obrtnih i trgovačkih odnošajih ondješnjega područja, kao ođ zagrebačke i osječke, napose žaliti je, da neima podataka o trgovini s liesom, koja je u gornjoj Krajini i danas još dosta znamenita. Iz „Nar. Novin." Nada u žirovinu. Kako je u okolici zagrebačkoj ovogodišnja cvatnja na hrašću i bukvi dobro uspjela i plod se zametnuo, ima nade, da će biti žix-a i bukvice. Rane bukve urodile su bolje nego kasne, — samo ako nebude element irnih nepogoda dok žir i bukvica nedozrije. Na hrašće je u njekojih u nizini ležecih hrastika navalio hrušt (Melolonta vulgaris), te lišće i plod posve obrstio, a zato izgledju kao u zimno doba goli, os´m što se zeleno lišće na liepku vidi na kojemu hrastu, koje je netaknuto buduć se valjda nerači hruštu takovo lišće brstiti. Voće je takodjer u obće dobro urodilo. Prve rane trešnje donieli su seljaci iz okolice zagrebačke 24. svibnja na tržište, a prvih šumskih jagoda bilo je 18. svibnja na trgu vidjeti, te će jih biti obilno kao svake godine. J. E Nesreća englezkih drvarskih trgovaca. Tečajem prošle godine bijaše u Englezkoj na broju 568 deklarisanih falimenta od drvarskih i ovim srodnih trgovaca. To je najužasnija godina, kakve već od davnih vremena ne bijaše. God. 1886. bješe jih 505, dakle za 63 manje. Bilo bi dakle u velike vrieme i za Engleze, kao i za trgovinu u obće, da poskok u trgovini malo popravi gubitke, koje su trgovačke kuće trpile od mnogo već godina. Tako piše „L´ Echo Forejtier," Kako stoji kod nas u ovom pogledu? B — ć. Spomen za pušače. Poznato je, da se imenito šumari dokolice pohlepno laćaju bud lulice, lule i luletine, bud smotke ili smotčice, da si razbiju brigu svagdanjeg života. Bit će za to umjestno, da jih upozorimo na prošlost zelja, koje se danomice sve dalje širi i sve više uživa, prem mu njeki liečnici pripisuju otrovna svojstva, dočim ga drugi hvali u velike sbog njegove podražljive naravi, ako se umjereno uživa. Pušači će ipak najbolje znati, što jim valja o tom držati. Ovih dana navršilo se je upravo 300 godina, što je u Europu unesen duhan. Godine 1588 objelodanio je tjelesni liečnik englezkoga kralja Jakova I. knjižicu, u kojoj stajaše medju inim : Brodari, dolazeći iz Indije đonesoše duhanskoga lišća, onda male lievke ili rogove iz palmova lišća, gline i druge tvari, u koje trpaju to duhansko lišće, zatim ga upalo, odbijaju dimove, ili jih uvlače u se, da se kriepe, kad su se od posla umorili. Te iste godine predao je kapetan velikoga englezkoga trgovačkoga broda ,The Duke of Hamilton" kralju Jakovu na čelu velike deputacije u svetčanoj audijenciji glinenu lulu. iz kakove su onda pušili divljaci u Virginiji, te nekoliko svežanja najodabranijega duhanskoga lišća. Kralj primio je milostivo taj dar, i od toga dana počelo se je pušenje širiti po Evropi. Kada je kralj poslie nekoliko godina opazio, da je strast pušenja zahvatila čitavu njegovu kraljevinu, udari na duhan veliki porez, a u samoj Virginiji poče pricčiti sadnju. Englezki djaci unieše duhan iz Englezke u Nizozemsku, a englezke čete, koje su u tridesetgodišajem ratu bile poslane, da pomognu češkomu kralju, naučiše pušiti svoje njemačke drugove, a do skora zahvati nova strast čitavu Europu. Po najnovijem statističkom računu dolazi na jednu glavu: u Švajcarskoj 28 , u Americi 2; u Austro-Ugarskoj 1-7, u Njemačkoj 1´7, u Rusiji i Pranciv.koj 0´9, u Englezkoj i Italiji 0 6 kgr. duhana. Zemlje, u kojih se dnhan sadi, proizvode na godinu 762 milijuna kilograma raznih vrstih; tri četvrtine ođ te množine proizvodi se |