DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- .r,1 u izvan europskih zemljah. Preko Oceana proizvodi najviše duhana Amerika, a u Europi Austro-Ugarska, a za njom Njemačka. Orah* (Juglans regia L.). Jedno od najliepših šumskih i ukrasnih drveta jest orah. On u svojoj domovini, u Perziji dostiže gorostasnu visinu i debljinu, a u Jevropi primjerice može da ponaraste u visinu do 15 i više metara i da ima u prečniku od 1´6 do 2 metra.** Običan orah zahtieva viši zaklonjen položaj i zemljište bolje vrsti, najrađje raste po kakvom bazaltskom ili vapnenom brdu. Zahvata veliki prostor, traži suho mjesto, i gdje ima iole zaklona, on tu vrlo dobro uspjeva, s toga bi se mogao preporučiti za slabo obrasla brda i puste pašnjake, jer tu daje veoma veliki prihod u orasima. Samo nesmije u zemlji biti vlage ili dugotrajne močari po nizinama, te još zimski mraz, pa je ubrzo — svršio. Orah se razmnožava sjemenom. Kad se radi u malome, onda se orasi s jeseni posiju u kovčežiće s vlažnim pjeskom, a kad se gaji u veliko, orasi se siju u tople leje ili u semeništa, i to u redove u razmaku od 5 —10 cm. i pokriju se za nekoliko santimetara Ako se imamo bojati miševa, onda je mjesto jesenjeg bolje proljetno sijanje.*** Kad mladicama bude po jedna godina, one se rasade, i tom jim se prilikom, koliko se najviše može, čuvaju vrlo krte glavne žile. Rasadjuju se u razmaku od "20 do 30 cm. Docnije, po prilici posle tri do četiri najviše pet godina, mlađa drveta sade se u razmaku od 2´5 — 8 metara na mjestu, koje je za njih konačno ođredjeno. Ako bi ove mladice bile već starije od pet godina, onda se preporučuje, da se žile razmjerno sasjeku ; kod mladjih mladica ovo sasjecanje nije probitačno. Ni sama krošnja drveta nesasjeca se. Tek u desetoj godini posije sadjenja na stalno mjesto orah počimlje rađjati, ali otada to traje 60 i više godina i mahom je obilat u rodu. Rod se trese ili pažljivo mlati. Naročite kakve njege orah ne traži, no mladja drveta moraju se osobito čuvati od ozleda svake vrsti veoma osjetljiva; to se postiže ogradjivanjem trnjem i t. d. Starija drveta mogu se sasjecati do same zemlje; naravno ona tada neće tjerati u stablo, nego u šib, ali i to šiblje može prema prilikama dati čist prinos. Kao što se vidi gajenje oraha vrlo je prosto. Zato je ono u predjelih, gdje noima opasnosti od poznih prolietnih mrazeva vrlo korisno i zaslužuje najširu pažnju jer su sve vrsti vrlo rodne, a orasi su, kao što je svakomu poznato, roba, koja se mnogo traži. I ne samo to. Kod oraha ima još nješto. Kad bi se on preporučivao samo zbog roda mu, on bi i tad bio međju prvimi vočkami rodiljama, kao što se u Jevropi više i smatra kao voćka nego kao šumsko drvo. Ali nije samo to. On daje zaista najliepše drvo za izradjivauje nameštaja, okvire za ogledala i slike, izreze drvene i t. d. ali ga najviše traže puškari za izradjivauje kundaka za puške, i s toga plaćaju dobru eienu ; prilika jedna, koja nije za preziranje u naše sadanje doba žurnog oružanja. Pa još nješto. Njegovo mirisno lišće, njegova kora, a osobito zelene oklapine upotrebljavaju se takodjer za crnu boju. Osim toga, zna se još i za ovo: ođ nezrelih, još mekih plodova, kad se ukuhaju sa šećerom dobiva se omiljeno „slatko " a od njih se sa šećerom i rumom ili mjesto ovoga sa alkoholom ili dobrim špiritom i vođom, dobiva * Ovu crticu napisao je u »Težaku« Aleks M Sekulić, te ju ovdje otisnusmo za to, da svratimo pozornost naših vrieđnih stručara na zaključak spomenute crtice, u kojem se veli, da se i u našoj susjednoj kraljevini razmahao rat na toli koristno drvo, kao što i kod nas od njeko doba. Valjalo bi dakle, da i mi stručari prigođice koju dobru rieč uložimo kod našega puka, te da ga upozorimo na važnost i korist toga drveta, nebi li ga sklonili, da ga timari i čuva. To je dužnost naša, a bit će nam za dušu. (Uređničtvo) ** Ernst Sebalđus Ziirn. Der Wallnussbaura, W. landw. Zeitung, 1887. *** Heinrich Burckhardt, Sžien und Pflanzen, 1870., str. 472. |