DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 312 — se poznati liker od oraha. Zelene oklapine i Visie imaju Ijekarski značaj; oni se upo trebljavaju za iztjerivanje glista, proti ski-ofula, kožnih bolesti i t. d. Iz oraha se eiedi ulje, koje je masno i bezmirisno, a zelenkaste boje, te je dobro za jelo, a zbog toga što se brzo suši, dodaje se živopisnoj masti. Osim običnog oraha gaje se u Jevropi obično u njeke od mnogo čvršćih, zado voljnijih vrstih, koje sve vode porieklo iz Amerike, tako: Juglans po r ci na (svinjski orah) s vrlo žilavim drvetom; gorki orah (Juglans amara), podjednako dobro uspjeva skoro u svimi položaji i po suhim kao god i po močvarnimi mjesti; Juglan s ni gr a, crni orah, zaista najliepši izmedju svijuh ovih vrstih, vitkog, piramidnog rasta i veoma zadovoljan, jer je i sasvim ncrodna peskuša dovoljna, da on na njoj bujno raste! Orahovo je drvo od svijuh vrsti najupotrebljivije i več s toga vrlo skupo, jer ga crvi ne buše, pošto nanj ne napadaju škodljivi zareznici. Juglan s cinere a (sivi orah) ne izostaje iza prošlog u vrednosti mnogo, ali u mršavoj zemlji ne napreduje tako dobi´o kao onaj.* Baš u vrieme kad ove redke iznosim pred čitatelje, sbiva se u našoj zemlji nješto s orahovinom, što ne može a da čovjeka ne baci u brigu. Živeči u „oružanom miru" kao što se danas kaže, i kao što u stvari i nije drugče, mi smo sveđoci naj grozničavijeg spremanja i oružanja. Uvode se nove puške, a s njihovim uvodjenjem ide uzpored trošnja orahovine za kundake. U nakani kupovanja te orahovine po našoj su se zemlji podigli svakojaki agenti, te bud zašto kupuju ovo liepo koristno drvo i iznose ga drugamo. Poznato je, kakvu je mjeru pređuzeo šumarski odjel, da stane na put ovom rasipanju.** Bit ce odtud i po zemlju i po pojedinog državljanina i njeke koristi, ali ja vjerujem, da če tek onda i u ovom pogledu biti prave i istinske dobiti, kad na mjesto ove ravnodušnosti i nehaja, koji se danas opaža u našeg stanovničtva prema ovom i prema svakom drugom koristnom drvetu, dodje ne strah, kao što mnogi misle, no sviest o koristi, koja se odtud može imati. Misleći tako, ja i iznosim ove redke o ovom drvetu, koje zaslužuje našu najveću pažnju i — zaštitu, pa smatrali ga mi kao šumsko ili kao rodno drvo. Ni ono, što je dosad izneseno u prilog ovoga drveta u j,Težaku" 1881., 1883., 1884. i 1886., ni ovo, što ja sada iznosim u ovom kratkom pregledu, nije ni iz daleka dovoljno, da ovo drvo zadosta preporuči našim ratarom. Korist je od njega tako velika, da o njemu, čini mi se, još zadugo neće biti na ođmet pisati i govoriti Kirgižka kekerička (Syrrhaptes paradoxus, Pali.; Steppenhuhn, Paustliuhn) krasna je azijatska ptica, osobito je karakteristična za kirgižke stepe, te smo ju upravo tako prozvali kirgižkom, kao što ju je pokojni Vukasović nazvao kekeričkom, jer se glasi k 6 k e v i k. Kekeričke vrstaju neki ornitolozi u razred golubova, al jamačno pravo rade oni, koji ih smatraju posebnim tipom, t. j . posrednim razredom izmedju golubova i koka. Kod nas nema njima srodnih ptica, još su najsličnije jarebicam, kojim su donekle nalik oblikom i veličinom. — Lahko ih je pako razpoznati, jer su raznoliko žućkaste, liepo izšarane crnimi pjegami; dva su im srednja repna pera tanka i vrlo dugačka, noge su sasvim obrasle perjem. Naj vole pjeskovite ravnice, a hrane se sjemenjem raznog bilja, n. pr. soličike (Selioberia maritima), koje dosta ima u hrvatskom i dalmatinskom Primorju. Liepa ta ptica slabo je bila poznata u Evropi, dok se nisu na čudo ornitologa prve pokazale u Englezkoj i Holandiji god. 1859., dakako kao zalutali gosti. Na jednom su se pako pojavile god. 18G3. i 1864. u povećih jatih, te je izračunano, da * A C. Bosenthal u Wiener Illustr. Garten-Zeituug za 188B. u članci »Unsere hesten Wallniisse« svrstao je orahe ovako- s mekom ljuskom Juglans regia fragilis; duguljaste, Juglans regia oblonga; dugačke, Juglans rogia major; šiljaste, Juglans regia rostrata; pozne, Juglans regia serotina; crne, Juglans uigra. ** Br. 31. Srp, Nov. od 1888. |