DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 313 —


ih je došlo 700 đo 1000, a đa ih je 150 đo 200 poubijano. Čini se, đa je po koji
par gniezđio u Holanđiji i Danskoj, ali jer su bile progonjene i strašene što od ornitologa,
koji su ih ubijali u svrhe znanstvene, što od lovaca, one, koje s>i izniele glavu
od evropske kulture, brzo su potražile pustare azijske postojbine. Tek su se onda Evropejci
sjetili, da su ludo radili, kad su tako nesmiljeno progonili nedužne stvorove, i đa
bi pametnije bilo pustiti jih na miru, ne samo zato, da se evropska faunu stalno
obogati ovom krasnom pticom, već i zato, što bi se njom povećao broj koristnih
životinja, dakako kad bi se udomile i dalje razplodjivale kod nas. — Riedke i više
osamljene kekeričke vi´ijene su opet u Italiji i u Englezkoj g. 1871 , 1872, i 1876.


Budući je pako za iztraživaoca naše faune vriedno znati, jesu li te kekerićke
viđjene osobito god. 1863. i 1864. i kod nas na slavenskom jugu, što je veoma
vjerojatno, pošto su se pojavile gotovo po svih krajevih Evrope — upravio sam bio
u to ime shodno pitanje najprije u novinah, a zatim u „Glasniku hrvatskoga naravoslovnoga
družtva" od I. godine str. 180. Uz toliko lovaca, šumara, učitelja, župnika
itd., nije mi s nijeđtie strane prispjela ni najsitnija viest. Uzprkos tomu nemogu nikako
misliti, da ih nije i kod nas bilo ; možebiti su ljudi na to zaboravili. — Jedini eksemplar,
što ga moramo smatrati pripadnikom naše faune, jest onaj, što su ga ubili g. 1864.
kod Tomina nedaleko slovenske Gorice. Taj se primjerak čuva u go.ričkom muzeju.


Od g. 1876. do danas nije se više za njih čulo, kad eto u travnju o. g. stigla
mi je najprije okružnica predsjednika internacionalnoga ornitoložkoga odbora prof. dra.


A. Blasiusa, da su se sada kekeričke na novo pokazale. Prva je viest o tom stigla
predsjedniku od glasovitoga poljskoga ornitologa Taczanowskoga u Varšavi, koji je
javio, da je 24. travnja dobio samicu ubijenu iz jata viđjena u okolici Plocka. Sutra
dan 25. dobio je Taczanowski živoga samca slomljenih krila s rieke Piliće, ulovljena
od jata, u kojem jih je bilo jedno 200. Zatim je Taczanowski saznao za još 3 kom.
Poznati ornitolog dr. E. Rey u Lipskom dobio je 28. travnja đvie kekeričke,
koje su se smrtno izranile na brzojavnih žicah na jugu od Lipskog, kako je Rey to
odmah dojavio istomu predsjedniku.


Vit. Viktor Tsohusi pl. Schmidhoffen, član internacionalnoga odbora, pisao mi je
jučer, đa je prvi eksemplar u AustroUgarskoj ubijen kod Sibinja u Erdelju.


Po mnienju Taczanowskoga sva je prilika, da će se i ove godine na novo u
veliko pojaviti kekeričke i s toga je umolio, neka internacionalni odbor nastoji svimi
silami zapriečiti tamanjenje i zastrašivanje tih pitomih doselica i pribaviti ira mira i
dokolice, nebi li se u Evropi, pak dakako i u nas udomile i gniezđile.


Dužnost mi je u ime internacionalnoga odbora priobćiti ovu zanimivu viest i


obaviest svim, kojim je đo toga stalo. Samo se pako po sebi razumieva, kad bi se u


nas kekeričke pojavile, da ih valja štititi, osim što će nužđno biti pribaviti po koji


komad za sbirku narodnoga zooložkoga muzeja u Zagrebu, gdje te vrsti ptica još neima.


Ravnateljstvo zavoda je pače spremno nagraditi onoga, koji pošalje muzeju prvu


kekeričku.


Liepo molim svakoga, koji bi što doznao za kekeričke, da bi me odmah izvolio


o svem obaviestiti. Sve stigavše viesti priobćiti će se internacionalnomu odboru, a uz
tiskati i u „Glasniku" na ime dotičnoga motritelja.
Molim napokon sva uređničtva hrvatskih, srbskih i slovenskih novina, da bi u
ime same stvari imale dobrotu pretiskati ovu objavu. S. Brus i na.
Grčka i njezine šume. Putnici, koji su putovali oko Grčke na ladji, pa vidili
ona pređgorja morska, izpaljena od sunca i od vjetra izsušena, nebi se mogli uvjeriti,
đa u nutarnjosti zemlje ima još liepih šuma. Pa ipak naći ih je, n. pr. hrastik kraj
Fholoć u Arkađiji imađe skoro deset đo đvanajst lieu-a ili šest đo sedam geografičkih
milja dužine.


Ceđrovih i jelovih šuma imađe po brđinah oko jezera Pheneos i po drugima
glavicama gorja, dočim se bor drži nižeg položaja. Na obalah rieka izraste raakljen