DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 314 — đo velikih dimenzija; kažu za jednoga na obali Neđe, da mjeri u Šupljini četiri metra u promjeru, mogao bi dakle lahko služiti pastiru skupa sa njegovim stadom za koljebu. U Taygetu nedaleko Sparte sedam osoba nebi smoglo obuhvatiti ogromno stablo jednog cedra, pa po tom možemo zaključiti, da je obhođ istog stabla bar dvanajst metara velik. To su istina pojedini primjeri, ali bi ih se i više dalo navesti, nu i ovi dovoljno pokazuju bujnost vegetacije. Medjutim ako nije šuma u Peloponezu rieđka, to je ona tim više u sjevernoj Grčkoj, gdje ju kroz stoljeća uništavaše koza i vječni požari. U obde grčki seljak nije uvidio važnost šuma za gospodarstvo, pa ako je bilo kakovih zakonskih ustanova za zaštitu šume, to se dosele nisu vršile. Nu ipak statistički šumarski bureau od god. 1884. objelodanjuje neke rezultate, koji pokazuju, da se je država počela brinuti svojim načinom za šumarstvo. Izradjeuo je bilo gradjevnog i inog tvorivnog drva u vriednosti od 1,891.000 franaka, te zato pladeno državi 307.000 franaka, a gorivih drva 1,850.000 for , poreza plaćeno 2 4.000 fr., napokon četinjača 1,145.000 poreza plaćeno 172.000 fr. Uz ostale šumske proizvode, koje nije vriedno ovdje spomenuti, dobiva se iz šuma od prilike šest miliona franaka, od kojih državi spada 836.000 fr. Dakle je produkcija šumarstva u Grčkoj vrlo važna, a početverostručila bi se, kad bi se šume podvrgle rationalnom gospodarenju. U Grčkoj nepreostaju saditi voćke. Smokvika ima danas do 7000 hektara, a dudova više nego 6000 ha. Uljike rastu polagano, te kako ih sada nalazimo po toj pokrajini, posadjene su istom kašnje rata godine 1880. Sad ima nasada od uljike preko 200.000 ha. Brda su skoro sva kamenita i bez humusa, s toga kopaju brazde na način kao u Italiji, da u nutra istom zasade sađjenice. Borik kraj Ljkabetta i kraj Athene zasadio je god. 1873, na spomenuti način šumar grčki svršivši u Francezkoj svoje nauke. „Le Bois." Zaključni račun mirovinske zadruge lugara 1. banske imovne obćine u Glini za gospodarstvenu godinu 1887. Prihod: Početni blagajnički ostatak sa 1. siečnjem 1887. . . 2442 fr. 99 nč. Dobrovoljni prinos predsjednika 12 „ — „ Eedoviti prinos članova mirovinske zadruge . . . . 630 „ 96 „ Temeljna glavnica 20 , — „ Novčane globe 20 „ — „ Kamati zajmova 319 „ 40 ^ Ođplate zajmova 2629 ,, — „ Prodanih tiskanica „Obveznica" 3 „ 50 „ Obveznice izđauih zajmova 3928 „ 02 „ Svota ; . 10005 fr. 87 nč. Raz h ođ : Izdani zajmovi 3928 fr. 02 nč. Odpravnina udovi lugara Podunavca 50 „ — „ Tiskanice i zapisnici 21 „ 25 „ Potrošarina 2 „ 93 „ Odplatom zajmova umanjena vriednost obveznica . . 2629 „ — „ Blagajnički ostatak 31. prosinca 1887 3374 „ 67 „ Svota ´. . 10005 fr. 87 nč. |