DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1888 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 274 — pldštine tih krugova, od čega zavisi i točnost izračunavanja veličine G, da se i tu nuždno preduzme, da se uzmogne polučiti što veća točnost. Pitanje, može li se ploština koje presjeke proračunati izmjerivši samo jedan diametar, ili je potrebito, da se uzmu dva uzajamno perpendikularna diametra, spada do posljednjega vremena medju prijeporna pitanja šumske taksacije. Jedni od pisaca nijesu se u obće bavili tim pitanjem, drugi — Smalian ^ i Karlo Geier^´ — izraziše se za izmjerenje jednoga diametra, treći — Baur" i Kunce * — dopuštaju izmjerivanje više diametara samo u osobitim slučajevima, ako su stabla veoma nepravilna, i napokon četvrti — Klaupreclit´´ — traže, da se svakako imadu izmjeriti dva barem diametra. Nepravilnost poprečne presjeke stabla obratila je na se pozornost takodjer botaničara. Teodor Hartig" prvi je gotovo opazio, da 1) u drveća, koje raste po obroncima gora biva diametar presjeke, koja je proizvedena u pravcu pada ili strmine dotičnoga mjesta, obično veći od diametra presjeke u drugom smijeru i 2) na ravnim mjestima uzrokuje kakvoća nižih slojeva tla, da je debljina stabla u jednom smijeru veći, nego u drugom. God. 1867. priobćio je Musset ´ francuskoj akademiji nauka, da na temelju njegovih pokusa i iztraživanja, koja je on pokušao na mnogim hiljadama stabala, presjeka stabala imade oblik elipse, kojoj veća os leži u smijeru od istoka na zapad. Ovaj pojav tumači i razjašnjuje Musset djelovanjem centrifugalne (sredobježne) sile, koju prouzrokuje kretanje zemlje. Naprotiv tomu mnijenju pripisuje njemački botanik Sachs " na temelju pokusa Engleza Knight-a (izg. Kneinia) ovaj pojav uplivu vjetra, koji svojim tlakom upliva na razvitak godova. Posljednje razjašnjenje smatra podpuno opravdanim i prof. von Nordlinger, * koji upućuje na ove uzroke ekscentričnosti ili eliptičke forme presjeke stabala : a) Slobodan rast drveća na prostoru, koji je izložen djelovanju vjetra; b) razpuknuće kore kod drveća starijega rasta, što prouzrokuje kadkada samo valovito stvaranje površine stabla, kao n. p. kod piramidalnoga topola, pseudoakacije itd., no često puta prati to razpuknuće prisiljeno razvijanje godova; c) priklonjeni položaj drveta, kod čega se kod bjelogorice tvore široki godovi uzduž stabla prema dolje na vanjskoj česti, koja je više izvrgnuta uplivu ´ Beitrag zur Holzmesskunst. Stralsund 1837 str. ´20 ´´ Anleituug zu forststatistischen Uutersuehungen. Giesscn 1846. str. 94, ´ Die Holzmesskunst, 2te Aufl. 1875 str. 183. * Die Holzmesskunst 1873 str. 165. ´´ Die Holzmesskunst Ste Auflage 184(j str. 18. ´´ Vergleichende Untersuchuugen tiber đeu Ertrag der Rotlibuche. Berlin 1847. ´ M. Ch. Musset u Comptes renđus. Vol. 65. 1867. str. 424 i 495. * ** J. Sachs : Lehrbuch der Botanik Ste Auflage. Leipzig 1873 str. 723. " a) Deutsche Forstbotanik von Norđlinger I. Band str. 186 i sliedeće; — b) Centralblatt ffir đas gesammte Forst\vesen 1882 str. 204 ; — e) Der Holzring đls Grundlage des Baumkorpers. Stuttgart 1872 str. 22 i 72 — i d) Kritische Bliitter filr Forst-und Jagđwissenschaft 52. Band I. Heft str. 253. |