DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 008 — Sitnice. Gentral-Bareau fur den "Waldguter~ nnd Waldprodueten-Verkehr in Wien= Uosp. inžluir i urednik ,.,Oeater.-uugai-. CenkalbL*itt Fur "WaMer;^cugnisso" M. Strasaberg^r u Beču II. PraU^rstrad^o 4 2 [B´.n-ou KIciu\M´.hos TLius) objavio nam je, da je pod gornjim naslovom a dozvolom c. k. dolj.-aust. iiamjcanietva od 6. aiečnja t, <^. broj B6.f)55 otvorio javuu pisarnu za posredovanje prodaje i kupovanja od šumskih posjeda i Samskili proizvoda, za posredovanje davanja liipotekaruili zajmova gumoposjednikom, nadalje provadjanje drvarskih dražba i svih inih u Šumarsku sbruku u obće zaaiecajućih poslova i t, d. Mi želimo gornjem poduzeću najbolji uspieh, preporueujuć isto za eventualnu porabu nasira domaćim drvarskim podlivatuikom i trgovcem. Pošumljenje krasa na zakonskoj podlozi. Narodne Novine donose u broju 164. od 18. srpnja t. g. pod ovfm naslovom elanak, kojega mi njegove važnosti radi objelodanujemo u na^em listu. Isti članak glasi: Velika je zadaća, sto ju ima da izvede cislajtanska i na.sa autonomna vlada u pošumljivanju primorskoga krasa. Nije sala stvoriti opet sumu na velikom prostoru golietij sto se od talijanske mcdje do Crnegore prote/u uz obalu jadranskoga mora. Šumarska znanost, koja se sada u velike uvažava u svakoj k-ultuvuoj državi, pokazala je sjajnimi primjeri, da se i nepregledne puste goljeti uz odgovarajuća novčanu podporu i vješto tehnićko rukovodjcnje dadu iznova pošumiti. U gorskih priedjelilj, gdje je vegetacija kroz stoljeća obnmrla, sada se iz nova dižu sume i vegetacija uzkrisuje, a raznim kn.Uaram tla stvarajn se istodobjio uvjeti trajna obstanka. Kolika je samo to dobit u narodno-gospodarstvenom pogledu! Kolika bi bihi dobit, o tom neka sudi svaki Hrvat, da se pusti, neplodni Kras od Rieke do t-laloiatinske medje opet posumi i stvore uvjeti za plodovitost ne samo našega primorja nego i njegova zaledja, koje takodjer strada od upliva kraške nevolje! TI podrnoju hrvatslco-slavonske autonomne vlade izvodi se pošumljivanje JCrasa putem naredbenim i uz neznatnu podporu iz autonomnega budgeta i krajiške investicionalne zaklade za bivše gornjo-krajJško područje. Kaže se, da zamašni taj posao u razmjeru prema novćanoj podpori zendje dosta dobro uspieva. Nu to napredovanje svakako je sporo, a gospodarski kalamitet u Primorju i njegovu zaledju raste rapidno, da već brigu z-=id;j.jp. Trebalo bi svakako, da se golemi taj posao i brže i sustavnije izvodi, a to bi se jedino jjostići dalo tlra, kada bi se ova velevaana stvar zakonskim putem uredila U blizom našem ensj.id-3tvu to se je već prije nekoliko godina uvidjelo. Namjestnictvo u Trsfu radilo je više godina na p putem naredbenlm, nisu imale željena uspjelia. inti se je moglo to veliko kulturno poduzeće pohvaliti veiikimi plodovi, prensda je progutalo ogromnih troškova. Usljed toga je ministarstvo poljodjelstva u J>e6u posavjetovalo se i)rijc svega s tršćanskim namjestnietvom i povjerenstvom gradske; obćiue tršćanske, pak je dostavilo tršćanskomu saboru osnovu zakona o pošumljenju Krašn u podru(´ju tršćanske gradske obćine. Ta osnova postnhi je zakonom ´´27. prosin(;a 188L Po istoj ima pošundjivanje da izvadja posebna komisija, sastojeća se od predsjednika, što ga imenuje ministarstvo poljodjelstva, zatim od izaslanika namjeatnictva, zemaljskoga odbora i gradske obćine Iršćanske« To povjerenstvo ima iz štuništa, pasnj^ska i ostalih neproduktivnih površina tršćanskoga gradskoga podrućja pronaći on(5 <5estice, gdje bi se imala trajno uvoditi šumska kultura, da se zaprieoe štetni upliva kraške formacije tla. Na tih česticah mora se za 30 godina uzgojiti srednja i visoka šuma. Ako su te f-estiee vlastnićtvo privatnika, pa n(3bi moguće bilo dobiti ih eporazum^»m za ovo opredicijenje, dozvoljava se, da se razviastbom ^^potriebe za javnu, ohće koristnu svrhu pošumljivanja, U zakonskoj osnova providjeno j« za to, da se prije sve,c:a pošumjjuju vrleti i njihove strmine, a zaravanci, koji su prikladni za bud koju vrst ratarske privrede, da se samo |