DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 008 — Sitnice. Gentral-Bareau fur den "Waldguter~ nnd Waldprodueten-Verkehr in Wien= Uosp. inžluir i urednik ,.,Oeater.-uugai-. CenkalbL*itt Fur "WaMer;^cugnisso" M. Strasaberg^r u Beču II. PraU^rstrad^o 4 2 [B´.n-ou KIciu\M´.hos TLius) objavio nam je, da je pod gornjim naslovom a dozvolom c. k. dolj.-aust. iiamjcanietva od 6. aiečnja t, <^. broj B6.f)55 otvorio javuu pisarnu za posredovanje prodaje i kupovanja od šumskih posjeda i Samskili proizvoda, za posredovanje davanja liipotekaruili zajmova gumoposjednikom, nadalje provadjanje drvarskih dražba i svih inih u Šumarsku sbruku u obće zaaiecajućih poslova i t, d. Mi želimo gornjem poduzeću najbolji uspieh, preporueujuć isto za eventualnu porabu nasira domaćim drvarskim podlivatuikom i trgovcem. Pošumljenje krasa na zakonskoj podlozi. Narodne Novine donose u broju 164. od 18. srpnja t. g. pod ovfm naslovom elanak, kojega mi njegove važnosti radi objelodanujemo u na^em listu. Isti članak glasi: Velika je zadaća, sto ju ima da izvede cislajtanska i na.sa autonomna vlada u pošumljivanju primorskoga krasa. Nije sala stvoriti opet sumu na velikom prostoru golietij sto se od talijanske mcdje do Crnegore prote/u uz obalu jadranskoga mora. Šumarska znanost, koja se sada u velike uvažava u svakoj k-ultuvuoj državi, pokazala je sjajnimi primjeri, da se i nepregledne puste goljeti uz odgovarajuća novčanu podporu i vješto tehnićko rukovodjcnje dadu iznova pošumiti. U gorskih priedjelilj, gdje je vegetacija kroz stoljeća obnmrla, sada se iz nova dižu sume i vegetacija uzkrisuje, a raznim kn.Uaram tla stvarajn se istodobjio uvjeti trajna obstanka. Kolika je samo to dobit u narodno-gospodarstvenom pogledu! Kolika bi bihi dobit, o tom neka sudi svaki Hrvat, da se pusti, neplodni Kras od Rieke do t-laloiatinske medje opet posumi i stvore uvjeti za plodovitost ne samo našega primorja nego i njegova zaledja, koje takodjer strada od upliva kraške nevolje! TI podrnoju hrvatslco-slavonske autonomne vlade izvodi se pošumljivanje JCrasa putem naredbenim i uz neznatnu podporu iz autonomnega budgeta i krajiške investicionalne zaklade za bivše gornjo-krajJško područje. Kaže se, da zamašni taj posao u razmjeru prema novćanoj podpori zendje dosta dobro uspieva. Nu to napredovanje svakako je sporo, a gospodarski kalamitet u Primorju i njegovu zaledju raste rapidno, da već brigu z-=id;j.jp. Trebalo bi svakako, da se golemi taj posao i brže i sustavnije izvodi, a to bi se jedino jjostići dalo tlra, kada bi se ova velevaana stvar zakonskim putem uredila U blizom našem ensj.id-3tvu to se je već prije nekoliko godina uvidjelo. Namjestnictvo u Trsfu radilo je više godina na p putem naredbenlm, nisu imale željena uspjelia. inti se je moglo to veliko kulturno poduzeće pohvaliti veiikimi plodovi, prensda je progutalo ogromnih troškova. Usljed toga je ministarstvo poljodjelstva u J>e6u posavjetovalo se i)rijc svega s tršćanskim namjestnietvom i povjerenstvom gradske; obćiue tršćanske, pak je dostavilo tršćanskomu saboru osnovu zakona o pošumljenju Krašn u podru(´ju tršćanske gradske obćine. Ta osnova postnhi je zakonom ´´27. prosin(;a 188L Po istoj ima pošundjivanje da izvadja posebna komisija, sastojeća se od predsjednika, što ga imenuje ministarstvo poljodjelstva, zatim od izaslanika namjeatnictva, zemaljskoga odbora i gradske obćine Iršćanske« To povjerenstvo ima iz štuništa, pasnj^ska i ostalih neproduktivnih površina tršćanskoga gradskoga podrućja pronaći on(5 <5estice, gdje bi se imala trajno uvoditi šumska kultura, da se zaprieoe štetni upliva kraške formacije tla. Na tih česticah mora se za 30 godina uzgojiti srednja i visoka šuma. Ako su te f-estiee vlastnićtvo privatnika, pa n(3bi moguće bilo dobiti ih eporazum^»m za ovo opredicijenje, dozvoljava se, da se razviastbom ^^potriebe za javnu, ohće koristnu svrhu pošumljivanja, U zakonskoj osnova providjeno j« za to, da se prije sve,c:a pošumjjuju vrleti i njihove strmine, a zaravanci, koji su prikladni za bud koju vrst ratarske privrede, da se samo |
ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— mi — u slučaju prave poh´ebe npotriebe ?.a pošumljivanje. Da se osiguraju novčaua srtiJiifcva, bez kojih se veliko ovo poduzeće ncbi izvoditi moglo, osnovana je zaklada p^>d isnenom jjZaklada za poSumijivuj*jo Knkss-i u podraćju grada Trsta". Svake godinprovucuu odnosnih radnja i troskovaj ter se predlaže na odobrenje kako ministarstvu poljodjelstva, tako i gradskomu tršćanskomu zastupstvu. Odobreni tim iiačiuom trošak podmiruje se polovicom iz državne, a polovicom opet iz gradske tršćanske blagajne. Tom zakladom upravlja povjerenstvo za pošumljivanje, koje ima svoj poslovni, x>o višjoj vlasti odobreiii red. I poknežena grofija Gorica-Gradiška imade sličan zakon za pošumljivanje Krasa od god. 1884. Ovdje je samo dotično povjerenstvo sastavljeno na široj podlozi, posto se u njem nalaze zastupnici kotarskih oblasti u Gorici, Gradiški i Sežani, a povrh toga i tri pouzdanika iz obćina, gdje krasa ima. I za Kranjsku, g´.´*je se kras nalazi samo u dviuli obćbiab : postonjskoj i loičkoj, stvoren je takav zakon godine 1885., a iste godine i za Istru, prvo naše susjedstvo. Po službenih pubHkacijah, što ih o svom radu izdaje bečko ministarstvo poljodjelstva, već se u prvom početku po^aruje, da će hiti uspjeSan rad ovim ns-^moin ustrojenih povjerenstva, koja upravne oblasti najizdašnije podupiru. Prema tomu uredjena je i šumarska služba, da se mogu valjano izvoditi radnje, zasiecajuce u šumarsku tehniku. Mi smo ovaj primjer o naćinu i radu pri pošumljivanju Krasa naveli s toga, što držimo, da bi takav postupak bio i kod nas umjes´an, a mogao bi imati tim više uspjeha, jer sav nas primorski kras leži u jednom upravnom podružju, pak bi se radi upravnoga jedinstva veliki ovaj kulturni podhvat mnogo uspješnije mogao u U´is urediti i izvoditi.^ Trgovina sa drvom u Norvežkoj. Površina Norvežke iznaša 31,810.500 hektara, koja j(i pokrivena većim djelom aumarai pripadajućiml privatnim vlastnikom. Nu i di´žava, okružja i obćine posjeduju stanoviti dio tih Šuma, a vclićlna iznosi po službenom izvještaju ravnateljstva šumarstva 1,99-1,622 hektara, od koje površine je samo 936.208 ha, u istinu pošumljeno Vriednost šumskog tla u Norvežkoj je vrlo mala, računa se popriec-na vriednost šume po Iniktaru na 58 franaka 40 cent. Uzrok toj slaboj vriednosti valja tražiti u slabom dohodku šuma, koji je vrlo malen; uzevši za temelj dohodke u periodi od godine 1876. do godine 1880,, dobit ćemo popriečni dohodak od jedva sfeo hiljada krunaša ili 130.000 franaka sa šumsku površinu od 1,764,170 hektara. AH da odmah reknemo, skoro polovica te šumske površine nije obraštena, već se može smatrati kao neproduktivna, a gornji dohodak je Čisti odbivšl sve upravne troškove. Sume privatnika davaju veći dohodak, jer se ne Štedi kod sjećnje. Makar da i daju tako malen prihod, Šume su tuđe glavno bogatstvo zemlje, koje sve više i više eieuije postaje. Da dobijemo bolju i pregleđniju sliku o prihodu šuma, navesti ćemo podatke od pol do pol decenija. Izrabljivanje tvorivnog drva od god. 1836. pa do danas, izpostavlja se po sHedećih brojkah. Od 1830. do 1840. popriećno 382.000 tona V 1841. )) 1845. „ 416 000 7J 1846. 1850. 416.000 57 p 1851. 15 1855. n 593.000 V 1856. Ti 1860. n 647.000 n 1801. 1^ 1865. T 804.000 )? 1866, 1870, 874.000 75 -"5 1871. 1875. 947.000 51 J5 n 1876. 1880. 820.000 n n 5^ |
ŠUMARSKI LIST 8/1888 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 370 — Godine 1^80. god. \zvbz 895.000 tona 188L 882.000 T> Ti )5 n 1882. 019.000 *1 » Vi n 1883. 945.0G4 n 5) )V )V 1884 93a.2^1 11 )J ;i n 1885. b58-000 n ti 1880. )1 » 820.000 n 1887. n 840.000 yy n ?) ?? y) » Izvozj koji je prije cvao, sve to vige se umanjuje. Poljodci krize, koja je toliko srušila raedju ti^govci sdrvoni, uzdr/.ali su so unafcoČ svim napuroin jož i u g-od. 1887. Činilo se je, da je ciena tvoriviiog drva pala već na najniži stupanj godiue 188G., pa da t^e i>os!ovi i trgovina na novo oživiti, ali to pad,nije ci<;na, koje već traje od proljeća 1880.. još se je povećalo poeetkotii 1887. Izjalovila se dakle nada u tu granu trgovine, poslova bilo je malo, a što je gotove robe v/. pohrane prodano, izgubio je ne malo svaki iKvažatelj. Stanje stvari poboljšalo se je koncern godine^ te valjda će biti bolja budućnost. ´ Ta promjena na bolje ne osniva se moguće na kakvoj spekulaciji, nego je naravna posljedica veće tražnje i manje zalihe robe na tr/jstih inozemstva, te će se eiene povećavati polagano ali sigurno. Budućnost trgovine 2;avisifc 63 od sada od samih dvotržaca, koji će bez dvojbe znati uhvatiti zgodu za dobiti nešto od okcdnostih, kako sada jesu. Nekoć je Norvežka imala tako rekuć mono])oi za trgovinu sdrvi na sjeveru. Radi svog položaja poći mu u njoj trgovina puno prije i bliža je, nego li baltičke pokrajine Nu nakon što se poćeše j-abitl par-njaće i za baltijsko more, morat će i Norvežka sniziti cicne, razmjerno prama cienam Švedske i Rusije. Zalihe robe na pof^-etku godine bijabu srednje množine, uu }*otroŠak vrlo ograniĆen te bojazni radi nesigurna politična stanja. S})rećava)ui svftku veću prodaju. Konkurencija Švedske, dtelomice Rusije i Finske prieti sve. više trgovini u Norvežkoj, tim više sto tesana i piljena gradja pada u svojoj kakvoći radi manjka dovoljno jakog drveća, koja nestašica nastade nsijed prevelikog izrabljenja šuma, Ciena tesane gracije bila je god/1887. za 5 postotaka niža od god. 188^>. Vriednost robe sastoji iz cieno, kad se doveze u luku nakon sto je´vf^.ei dio izradjen u velikih pilanab, Ciena je dakh; dosta visoka, a da zato nloji u j>rutuslovju sa malenim dohodkom, kojeg dobivaju vlastniei šuma po hektaru, Vriednost izvoza računa se za god. 1886. na 28 miliona krunaša (od prilike 3*1´4 miliona fianaka); za god. 1886. na 29 miliona krunaša f37´7 mili lua fran.); a za god. 1885. na 81 milion krunaša i´40"3 miliona fran,). Sravnivši te brojke sa ostalimi izvještaji, opaža se znatan nazadak izvoza tesane I piljene robe. Naprotiv *"ontu povećao se izvoz okruglog drva manjih dimenzija rabećeg većim djelom za rudnike. ivjovčani dohodak državnih, šuma u Prancezkoj za godinu 1887. Po proračunu uzet je dohodak na 26,187.200 franaka a nnišlo je okupao do BI. prosinca pr, god. 24,262.100 fran. Sravnivši taj dohodak sa ouim prorat´unskim, ostaje manjak od 1,925.100 Fran. (Tz Jouruul Ofiicie! od 0. veljače t. )- ). Po´dedom na dolfodak god. 1886... pokazuje se, da je godino 1887. unišlo više za 3!>0.100 trnis. Toliko za Francezku, — Što se tiče Algirske, dohodak njezinih šuma iznašao je za godinu 1887. fran. 761.5O0, više za 165 000 iVan , nego Šro je bilo predvidjeno u proraćunu. Naproti godine J886 . bio je god. 1887. d./hodak´veci za au.bOO fran. |