DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 24 <-- 24 --> PDF |
-- 396 — šumi. Baš u ravnoj Slavoniji narod je vrlo poetičan, ali on u svojoj pjesmi opieva dnevne dogodjaje i novosti, sreću i nesreću pojedinih ljudi, a kako si mi naše Slavonce bez kola ni pomisliti ne možemo, to su im sve pjesme udešene za kolo. Dozvolite mi, da još s jedne stiane bacim oko na šumu i narod u našoj imovini. Čovjek se mora čuditi kad vidi milione duga, trupaca i hvati drva u imovinskih, erarskih i investicionalnih šumah. Pa šta si zaradi naš sviet kod toga posla? Ništa. Stranci stabla obore, stranci pile, režu i tem, a naši samo što duge do stanice izvezu. Ali i tu konji tegle, a dugu baš nije težko tovariti i iztovariti. Na kako sigurnoj nozi bi naš narod stajao, kad bi imao svoje drvare, kao što ih Niemci imaju! Čisto bih rekao, da se naš narod smatra gospodarom šume, pa se stidi na svojoj rodjenoj zemlji raditi. To sam naveo da se vidi, kako stoji naš sviet u Slavoniji prema šumi, pa će nam poslije može biti što šta jasnije biti. Nu ne smijemo se u jednoj to&ki varati i svi narodi svieta drže šumu za obće dobro, pa svaki hoće da ima neko pravo na to dobro, pa ako ne više a ono bar, kako veli Kiehl, da se smije slobodno prošetati šumom. Šumarstvo je skoro uvjek u oprieci sa državnim! razlozi, to je borba nacionalnih ekonoma sa politikom. Državnici su često hrđjavi ekonomi, pa za ljubav časovite koristi izpuste iz vida stroge mjere o šumarstvu, koje bi trajnu korist nosile. Stotine jada imadu danas i kulturne države prvoga reda, popravljajući ono, što se pogriešilo. Primjera ne trebam navadjati, dosta da vas sjetim našeg krasa, nekih krajeva Tirola i Francuzke. X-. ^ Kad bi strani stručnjak htjeo odgovoriti na pitanje na napisu ove razprave, on bi se poslužio statističnimi podatci: sravnio bi površinu šuma sa đrugoai plodnom zemljom i sa ukupnom površinom i brojem duša. I ja ću tim putem poći. Vi ćete viđiti, da tako malen kraj, kao što je bivša brodska pukovnija, imade isti postotak šuma kao i velika Kusija, i daje taj postotak za malu stavku manji nego li je u našoj monarhiji, i da je osim Hessenske i Bavarske veći, nego li u pojedinih njem. državah i cieloj Njemačkoj. Kiešavajući našu razpravu, valja nam ovo na um uzeti: proučiti šumske odnošaje u brodskoj imovnoj obćini, za tim u cielom kraju kuda se ta imovina proteže, i konačno iz tih odnošaja stvoriti zaključak, koji se u sadržaju ove rasprave traži. Valja nam dakle obazrieti se najprije na pravoužitnike i imovne šume, a za tim opet na pravoužitnike i šume imovne, erarske i investicionalne. Vi ćete viditi, da je ta druga okolnost vrlo važna kad se razpravlja pitanje: kako da se doskoči oskudici ogrieva te kojem kraju. Kako sam već gore rekao, poslužiti ću se statističkim dati. Za podlogu uzeti ću izviešće, koje je visoka vlada izdala na poziv sabora od 4. list 1882. Ja dopuštam, da su se neke stavke u koječem promienile, ali razlike neće biti velike. |