DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 29 <-- 29 --> PDF |
_ 401 ~ kažem, da je kod nas u kraju, gdje je malo ogrieva, gradja i ogriev zajedno na istoi!^. stablu, i da se ogriev dobije tek onda, kad se gradja proda^ Za svaku r\, pr. hiijada kub. luet. ogrieva valja prodati 2000 nvK drvne zalihe. Predhvat se ne da dakle ograničiti sanio iia ogriev, nego se odmah proteže ina gradju, Predhvatom dakle za jedan decei}jj valjalo bi izsjeći drvnu masu, koja treba da traje 20 god. No takovim predhvatom dobili bi isto ovakova drva, kakova nalazimo na sjećah u državnih šumah. A vi će te viditi, da se pravoužitnici i zastupstvo baš od toga brani, da ne dobiva takav ogriev, nego stojeće hrastove. Sad da se vratini gornjem pitanju. Kad je gosp. ured uvidio obilje ogrieva na državnih sjećah, odmah je podnio shodnu predstavku visokoj vladi na odobrenje. Ta je predstavka izmedju ostalog sadržavala i predlog, da se pravoužitnikom kompetencija od 5. 7, 9 i i 1 m´l podvostruči na 10, 14, 18 i 22 m^ pa da im se taj kvantum ili u novcu naplati, ili da se kupe čitave sječe ili pak da se skladište ogrieva u Vinkovcih otvori. U prvom slučaju računajuć svaki metar sa 50 nove., mogao bi si svaki pravoužitnik kupiti ogrieva na sjeći, kad bi htjeo i gdje bi htjeo. U imovinskih pak šumah kupili bi trgovci i ogriev i gradju, a ogriev bi tada uz nižju cienu, nego li je 50 novč., pravoužitnikom prodavali. A iz državnih šuma mogli bi kupiti po 20 nove/ metar, jer kako gore rekoh, ima ovdje toliko ogrieva, đa badava leži i trune. ^Visoka vlada odobrila je načelno te predloge. Ali kad smo s njimi pred zastupstvo došli, nitko ni da bi čuo. Zabadava je dokazivano, đa gosp. ured ima već predhodnu dozvola visoke vlade, da 35.000 for. smije u ime ogrieva izdati, predlog je propao. Neki su zastupnici privoljeli, ali nisu htjeli privoliti baš iz onih sela, gdje se najviše tuže da nedobivaju dosta ogrieva. Gospod, je ured podnio i drugi predlog visokoj vladi, naime da se spomenutih 5, 7, 9 i 11 met. pravoužitnikom u naravi izda, a druga polovica da itm se u novcu izplati. Taj predlog je načelno visoka vlada odobrila, ali ni njega nije zastupstvo prihvatilo. Vikalo se: ^ne trebamo mi u naravi ni u novcu!" Pa da što hoćete, zaključite. I odmah je zaključeno: .,zaključujemo da nam se daju stojeći hrastovi." I u tom grmu zec leži. Oko stojećih hrastova sve se vrti, jer sve iz njih daje duga praviti. Uprava je pokušala sve i na njezinu dobru volju ne može se nitko tužiti. I tako, slavna skupštino! da je ma koji gornji predlog već prije 3 godine usvojen, možda ne bi današnje razprave ni bilo, ili barem brodska imovina ne bi bila u prvoj liniji interesovana. Mi smo gore brojevi dokazali, kako velika množina ogrieva leži na erarskih sječah, a otuda ga nije težko nabaviti, da se oskudici doskoči. Jer tu se radi baš 0 selih, koja su bliže tim sječam, jer pravoužitnike prvoga kotara (brodskog) moramo izključiti, tamo se svake godine još prišteđnja izkazuje, jer se većinom podmiruju iz vlastitih šuma. |